Niste korisnik? Registrirajte se..
21.06.2021.
U Samoboru obilježen Dan antifašističke borbeSjećanje na borce NOR-a i žrtve fašističkog terora![]() Uoči Dana antifašističke borbe, koji se diljem Hrvatske obilježava 22. lipnja u znak sjećanja na osnivanje Prvog sisačkog partizanskog odreda 1941. godine, u ponedjeljak, 21. lipnja, u Samoboru su ispred spomenika borcu na Trgu Matice hrvatske i u Parku domovinske zahvalnosti ispred spomenika braniteljima upaljene svijeće i položeno cvijeće u počast borcima protiv fašizma i poginulim braniteljima. U ime Grada Samobora svečanosti polaganja vijenaca nazočila je predsjednica Gradskog vijeća Grada Samobora Irena Franceković. Prvi je to dio obilježavanja ovog državnog praznika, koji svake godine organizira Udruga antifašističkih boraca i antifašista Samobora i Svete Nedelje na čelu s predsjednikom Petrom Raićem, jer nakon polaganja vijenaca članovi udruge u dva dana obilaze grobišta i spomen obilježja u Samoboru, Svetoj Nedelji i okolici, sve do Planine u Sloveniji, gdje im se pridružuju članovi Zveze borcev za vrednote NOB-a iz Krškog, Brežica i Slovenske Vasi. Obilazak tradicionalno završava na sam praznik na Žumberku u Budinjaku, uz zajedničko druženje domaćih i slovenskih antifašista. M.K.
Hranilovićev vrh najviša točka Zagrebačke županijeU počast velikom geografu![]() Od prije par dana Hranilovićev vrh označen je info pločama od inicijatora, Udruge Žumberački uskoci iz Sošica. Na Žumberačkoj gori (u starim nazivima Uskočko gorje) nalazi se vrh (1006 m/nm), koji se u narodu od davnina naziva Hranilovićev vrh. Razlog je taj što su okolna zemljišta, odnosno sjenokoše, pretežito u vlasništvu obitelji prezimena Hranilović iz mjesta Sošice. Zanimljivo je i to da je nedaleko od navedenog Hranilovićevog vrha i vrh Sveta Gera. Navedeni je umalo pripao Sloveniji da nije bilo mještana Sošica i njihovih sjenokoša tik do vrha pa su na taj način očuvali među po katastarkom planu Općine Ozalj te je samim time i vrh pripao Republici Hrvatskoj. Kako se u planinarskim priručnicima navedeni vrh počeo nazivati Bezimeni vrh, poslan je prijedlog da se navedenom vrhu dodijeli i službeno ime Hranilovićev vrh, koje se od davnina koristi u narodu, a uz navedeno može se i promatrati kao zahvala našem velikom hrvatskom geografu dr.sc. Hinku pl. Hraniloviću, koji je uvelike pomogao razvoju geografije i planinarstva u našoj domovini. Na navedenom vrhu Udruga Žumberački uskoci je prije par dana postavila info ploču s osnovnim podacima o znanstveniku Hinku pl. Hraniloviću. Udruga je predala dopis Komisiji za planinarske puteve (HPS) i Državnoj geodetskoj upravi o učinjenom stanju te dobila pozitivan odgovor o navedenom prijedlogu. Također, od Komisije za imenovanje ulica u Gradu Zagrebu stigao je pozitivan odgovor da u skoroj budućnosti jedna ulica dobije ime po geografu Hinku Hraniloviću. M.R. Foto: Inicijatori imena Hranilovićevog vrha sa susjedima Slovencima u travnju 2021.
Hranilović, Hinko, hrvatski geograf (Zagreb, 14. VI. 1860. –Zagreb, 15. IV. 1922.). Geografiju, povijest i filozofiju studirao je u Grazu, Beču, Berlinu i Oxfordu; doktorirao u Grazu. Bio je srednjoškolski nastavnik u Zemunu, Rijeci i Zagrebu. Od 1908. gotovo do smrti profesor je na Katedri za geografiju Mudroslovnoga fakulteta (Filozofski fakultet) u Zagrebu. Bavio se teorijom geografije, geografskim metodama, regionalnom geografijom i kršem. Glavna djela: Prilozi sintetičko-analitičkom postupku geografske metode (1893.), Geomorfološki problemi iz hrvatskoga Krasa (1901.), Novi smjer naše geografije (1902.), Zemljopisni i narodopisni opis kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije (zajednom s Dragutinom Hircom, 1905.) i dr. Hrvatska enciklopedija
|
U Samoboru obilježen Dan antifašističke borbeHranilovićev vrh najviša točka Zagrebačke županijeArhiva 2021
202320222020201920182017201620152014201320122011201020092008200720062005200420032002 |