Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Vikend na Žumberku

Bilo je živo u Sošicama

Proteklog vikenda bilo je više događanja u Sošicama, a posebno je bio lijepo to što su tamošnji vatrogasci isprobali svoju opremu. Kod bazena i potoka u selu provedena je akcija gašenja manje vatre, a usput su očišćeni tamošnji bazen i odvodne cijevi. Vatrogasna oprema je dobra, a u skoroj budućnosti trebalo bi je nadopuniti i nabaviti moderniji kombi. Seoski bazen sagradili su 1985. mještani Sošica. Vatrogasno društvo Sošice osnovano je 21. prosinca 1930. i najstarije je društvo u gorskom dijelu Žumberka. Danas je predsjednik društva Zdravko Radić.

U nedjelju, 30. travnja, u Sošicama je održan turnir u stolnom tenisu. Turnir je održan u vatrogasnom domu, na stolu kojeg su tadašnja sošička djeca kupila 1972. godine od novaca kojeg su dobili od svog rada na pošumljavanju šuma. Stolni tenis se oduvijek najbolje i najmasovnije igrao u Sošicama. Inicijator ovog turnira bio je Željko Ličko. Pobjednik turnira bio je David Radić iz Sošica, a na idućem će biti još više sudionika iz cijelog Žumberka.

Udruga Žumberačke vile održala je svoju godišnju skupštinu i najavila da će se 27. svibnja u Sošicama održati blagoslov polja i procesija oko križeva krajputaša.

M.R.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Predavanje i izložba o moliškim Hrvatima u Samoborskom muzeju

Prisjećanje na naše najstarije emigrante

Bježeći pred Turcima, Hrvati iz makarskog primorja i okolice već u 15. i 16. stoljeću tražili su novi dom i našli ga u južnoj Italiji, u brdima Apenina koja se spuštaju prema Jadranskom moru, u pokrajini Molise. Po tome su moliški Hrvati jedna od najstarijih naših poznatih emigracija, a njihovi potomci i danas žive u gradovima Molisea.

U Samoborskom muzeju je u petak, 5. svibnja, održano predavanje i postavljena izložba naziva Moliški Hrvati, autorica prof. Marte Račić i kustosice Gordane Remussini, koje su pred velikim brojem posjetitelja govorile o ovoj maloj zajednici Hrvata koja već stoljećima čuva svoj identitet, običaje i jezik zemlje iz koje su potekli.

Obzirom na svoju dugu povijest, moliški Hrvati, koji su sredinom 50-ih godina prošlog stoljeća i opet morali tražiti bolji život u iseljeništvu, pa ih je sada tek oko 2000, uspjeli su zadržati svoju tradiciju i izboriti se za opstanak.

Tome su uvelike pomogle različite udruge, glazbene skupine i sportska društva, a posebice i Zaklada Agostina Piccoli na čelu s Antoniom Sammartinom, koja od 1999. godine potiče izdavačku djelatnost i pjesničko stvaralaštvo na zaista posebnom govoru kojeg čuvaju moliški Hrvati.

Dakle, ako vas put nanese u ovaj dio Italije, svakako posjetite i naše Hrvate u Moliseu, u kojem ćete otkriti neizmjerno vrijednu sačuvanu hrvatsku kulturnu baštinu, a do tada posjetite izložbu u muzeju i upoznajte se s njihovom poviješću i životom.

M.K.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Tuga Tarle u Gradskoj knjižnici predstavila svoju knjigu Moja australska priča

Roman o jednoj iseljeničkoj avanturi

Vrsna diplomatkinja i promotorica hrvatske kulture u svijetu Tuga Tarle, koja je radila i živjela u Čileu, Španjolskoj, Australiji i Slovačkoj, svoje je doživljaje i susrete s našim iseljenicima opisala i u svojim knjigama. U Gradskoj knjižnici je u četvrtak, 4. svibnja, najviše govorila o životu među Hrvatima u Australiji i tako predstavila svoju knjigu Moja australska priča, koja sadrži izvorne zapise razgovora s našim sunarodnjacima na dalekom kontinentu, dijelove pisama, ali i dnevničke bilješke njezine kćeri Maše.

Tarle u knjizi iskreno progovara o ljudima koji su se, nastojeći u novom svijetu osigurati financijsku sigurnost svojim obiteljima, tijekom vremena udaljili od domovine, a nisu se u potpunosti prilagodili načinu života države u kojoj žive. Većina naših iseljenika prvih generacija tako je pomalo zaboravljala svoj materinji jezik, a engleski nikad u potpunosti nisu savladali, što je dovelo i do rasipanja nacionalnog bića. Unatoč nastojanjima da sačuvaju svoju tradiciju i običaje, ostajući u svojim zatvorenim zajednicama, malo kome od njih je uspjelo "pomiriti" dva različita svijeta, način života zemlje u koju su doselili i izazove modernog doba.

M.K.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)