Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

U Rakitju obitava najveća hrvatska kolonija jedne ptice selice

Otočić uređen za doček čigri

Među pticama koje se u proljeće vraćaju s dalekih zimovališta je i crvenoglava čigra. Zanimljiv je podatak da se na šljunčari Rakitje u Svetoj Nedelji nalazi najveća hrvatska kolonija čigri koja broji oko 100 parova što, prema procjenama ornitologa, čini oko petinu svih crvenokljunih čigri u Hrvatskoj. Inače, one najčešće za gniježđenje biraju riječne sprudove, ali kako se na rijeci Savi za visokih voda sprudovi redovito poplavljuju, gniježđenje je često bilo neuspješno te su čigre preselile na ovaj otočić na kojem je razina vode mnogo stabilnija. Otoci također predstavljaju idealna staništa, jer onemogućuju pristup kopnenim predatorima.

Problem na koji čigre nailaze je što takvi otoci bez ljudske intervencije obrastaju različitim vrstama biljaka te bi za nekoliko godina bili potpuno neupotrebljivi za gniježđenje. Zbog toga je potrebno redovito uklanjati vegetaciju s otoka. Takva akcija provedena je u petak, 7. travnja, a u njoj su sudjelovali djelatnici Zavoda za ornitologiju te volonteri JU Zeleni prsten Zagrebačke županije. Kako je rekla ravnateljica JU Zeleni prsten Zagrebačke županije Martina Glasnović, otok je očišćen od niske vegetacije i mladih izdanaka vrba te je sada spreman prihvatiti stotinjak parova čigri. U odnosu na prošlu godinu, površina prikladna za gniježđenje povećana je za oko 30 posto.

Prošle godine uz čigre se na otoku gnijezdilo i deset parova riječnih galebova te jedan par crvenokljunih labudova. Za uspješno gniježđenje ovih ptica potrebno je osigurati mir na gnjezdilištu, odnosno ne prilaziti čamcima ili se iskrcavati na otočić, a koloniju obilaze jedino ornitolozi prilikom redovitog monitoringa čigri.

Crvenokljuna čigra uglavnom zimuje uz obale Afrike. Poznata je po vrlo dugačkim putovima seobe, koji kod pojedinih ptica mogu iznositi i 25.000 kilometara u jednom smjeru. Upravo zbog tako zanimljivih seobenih kretanja, od 2016. u Zagrebačkoj županiji provodi se obilježavanje crvenokljunih čigri prstenjem u boji, a dio jedinki obilježen je i geolokatorima - sitnim uređajima mase nekoliko grama koji bilježe cijeli put kojim ptice prolaze.

Povratak čigri očekujemo u drugoj polovici travnja ili početkom svibnja, a s nestrpljenjem čekamo povratak ptica obilježenih geolokatorima i odgovor na pitanje gdje naše čigre odlaze zimi.

I.H.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Za brži internet u svim dijelovima Zagrebačke županije

Kako do širokopojasnog pristupa internetu

U tijeku je izrada dokumentacije za prijavu programa Zagrebačke županije pod nazivom "Razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa internetu za područje cijele Zagrebačke županije, prihvatljiv za financiranje iz EU fondova", ukupne vrijednosti 700 milijuna kuna. Pokrenute su javne rasprave za 5 od ukupno 6 projekata, a svi potrebni dokumenti nalaze se na web stranicama nositelja projekata gradova Velike Gorice, Jastrebarskog, Vrbovca, Ivanić-Grada, Zaprešića, te Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM).

Između ostalih, u tijeku je javna rasprava i za Projekt V., za područje gradova Sveta Nedelja i Samobor, te Općine Stupnik.

- Prema procjeni Europske komisije 10-postotno povećanje korisnika širokopojasnog pristupa omogućuje godišnje povećanje BDP-a za 1,38%, kao i povećanje produktivnosti rada za 1,5% godišnje – izjavio je župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić, pojasnivši kako je cilj ovog programa svim kućanstvima na području Zagrebačke županije, u ruralnim i gradskim područjima, osigurati brzi ili ultra brzi internet.

- Do sada smo sufinancirali izradu Studije izvodljivosti i Izradu nacrta Plana razvoja širokopojasne infrastrukture (PRŠI) za svih šest projekata u ukupnom iznosu od 526.533 kn, dok će se ostatak od 363.562 kn isplatiti gradovima nositeljima projekata po odobrenju konačne verzije PRŠI-ja od strane HAKOM-a – pojasnio je Kožić. Inače, PRŠI je jedan od temeljnih dokumenata za prijavu na natječaj za sufinanciranje projekta iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija.

Nakon odobrenja PRŠI–ja projekt kreće u drugu fazu, koja obuhvaća projektiranje, izgradnju i upravljanje širokopojasnom infrastrukturom. U nekomercijalnim područjima županije financirat će se do 85% iz sredstava Europske unije i državnih potpora, a u preostalom dijelu iz sredstava privatnih projektnih partnera (teleoperatera), koji će u komercijalnim područjima provedbe programa drugu fazu financirati u cijelosti, odnosno u 100-postotnom iznosu.

Iz Zagrebačke županije pozivaju svu zainteresiranu opću i stručnu javnost da se uključi u javnu raspravu i da svoj doprinos razvoju ovog strateškog projekta za Zagrebačku županiju.

M.B.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)