Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

U Bunkeru održano predavanje Brune Šimleše

Kako ojačati samopouzdanje

U samoborskom Centru za mlade - Bunkeru 14. je rujna održano predavanje "Jačanje samopouzdanja", majstora-predavača Brune Šimleše, čovjeka s puno životne mudrosti, dobronamjernosti i ljubavi, koji je s publikom podijelio svoja iskustva s javnih nastupa, a koji su njegova svakodnevnica već nekih petnaestak godina.

U vedrom ozračju govorio je o svojim počecima, o uspjesima, ali i ponekim neuspjesima, te o tome kako iz svega izvući ono najbolje, kako bi sa svakim novim predavanjem pružio publici svoj maksimum.

Šimlešino predavanje dio je projekta za mlade "Hrabro kroz život", koji ove godine u Samoboru provodi Volonterski centar "Kad bi svi...", a tema projekta je pomoć mladima u rješavanju strahova od usmenog odgovaranja, javnih nastupa i sličnih oblika anksioznosti.

Nova radionica održat će se 23. rujna, a vodit će ju Maja Kraljeta, mlada psihologinja koja već nekoliko godina slične radionice uspješno provodi u školi Logos - edukacije u Zagrebu.

Vesna Jelinčić

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Radi se i u kišovitom rujnu

Sanira se klizište u Gabrovici

Rujan se pokazao kao iznimno kišovit mjesec, ali neki komunalni radovi ipak se obavljaju.

U tijeku su radovi na sanaciji klizišta u Gabrovici, a trenutno se radi na izradi gabionskih koševa. Radove izvodi Pugar d.o.o.

Radi se i u Baltinom Jarku, gdje predstoji asfaltiranje, kao i u Ulici V. Kolara.

Nedavno su završeni radovi na rekonstrukciji Ulice Jagodica, uređenju parkirališta kod OŠ Bogumila Tonija te prometnice na relaciji Smerovišće – Cerina – Šipački Breg.

Do kraja ove godine pripremit će se dokumentacija za uređenje prometnice od Lipovca prema Smerovišću.

P.A.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Priča o Dabrovoj dolini, maloj hidroelektrani i nastojanju obitelji Kelemen da očuva svoje imanje na Mrežnici u spomen na oca Vladu i brata Davora

Kad "zeleni" krenu u pohod

Naslov teksta je možda podulji, ali priča o Dabrovoj dolini zaslužuje istu pozornost pa ćemo krenuti ispočetka.

Malo je Samoboraca koji ne znaju za obitelj Kelemen iz, sada znakovito, Mlinske ulice u Samoboru. Desetljećima ova obitelj živi uz našu Gradnu i bivše mlinove, danas pretvorene u poslovne prostore.

Prije punih 30 godina Vlado Kelemen, po struci strojarski tehničar i kasnije uspješan samoborski poduzetnik, kupio je zapušteno imanje oko Šušnjarovog slapa na Mrežnici, u čijem sklopu su bile i dvije stare mlinice. Daleko od civilizacije, bez struje i vode, bio je to prostor uz prelijepu rijeku i mala kućica za odmor obitelji i njihovih brojnih prijatelja. Vlado je sam napravio mali generator za struju, a voda je ionako bila blizu. Tvrdoglavo i uporno, dok su njegovi prijatelji ulagali u vikendice i apartmane na moru, on je uređivao svoj komad mira na Mrežnici.

Stigao je rat. U jednoj od prvih velikih bitaka, onoj za Trokut 1991., poginuo je Davor Kelemen – Dabar, njegov sin, pa je tako, njemu u spomen, nastala i Dabrova dolina. I Vlado je, nakon teške bolesti, otišao. Supruga Jelica i kćer Tatjana, u nastojanju da očuvaju ne samo spomen na Vladu i Davora, već i da spase svoju mlinicu na Mrežnici, koju je sve više podlokavala rijeka, odlučuju tamo sagraditi malu hidroelektranu, na korist njima i široj zajednici na području Općine Tounj, kojoj imanje i administrativno pripada.

Tu priča, zapravo, tek počinje.

Tatjana Kelemen, diplomirana matematičarka i informatičarka (PMF), nakon dugih razmišljanja, izračuna stručnjaka i priprema, 2012. godine, zajedno s Miljenkom Komesom, kreće u postupak ishođenja potrebnih dozvola za gradnju male hidroelektrane na svojem imanju na Mrežnici. Prva je to takva mala hidroelektrana na ovoj rijeci i prva u Hrvatskoj koja je u cijelosti financirana vlastitim, privatnim sredstvima i kreditima. Tražila je rješenja i kroz fondove EU, ali ista tada nisu bila dostupna za ovakav tip ulaganja.

U Općini Tounj dočekana je, naravno, sa svojim prijedlogom - objeručke. Siromašna općina, koja i inače ima u planu gradnju ovakvih malih hidroelektrana na svojim vodotocima, s veseljem je prihvatila projekt koji ih neće koštati ni kune. Punih 5 godina prošlo je od prvog zahtjeva za gradnju, uslijedila je ogromna papirologija od strane nadležnih institucija, HEP-a, te HROTE-a, koji će na koncu otkupljivati proizvedenu električne energiju, da bi ove godine mala hidroelektrana dobila i uporabnu dozvolu kojom joj se, nakon probnog, dozvoljava puni rad.

I, kada je prije godinu i pol, u proljeće 2016., krenula gradnja i dizanje zidova malog kanala, koji će dio toka rijeke usmjeriti prema hidroelektrani, uključili su se lokalni zaštitari prirode iz Udruge Eko Pan, na čelu s Denisom Frančiškovićem, ustvrdivši kako će gradnja hidroelektrane uništiti Šušnjarov slap i zaštićeni sedreni pojas te krenuli u medijsku bitku. Bilo ih je po svim televizijama, novinama i internetskim portalima, na što investitori i institucije neko vrijeme nisu reagirali, sve dok "zeleni" nisu prevršili mjeru i počeli iznositi neistinite podatke i vrijeđati na najnižoj, često i osobnoj, razini redom sve koji su sudjelovali u projektu.

K tome, i nakon što je privatni posjed i elektroenergetsko postrojenje u Dabrovoj dolini ograđeno sukladno zakonskim propisima, video nadzorom su ustanovljeni ne samo narušavanje privatnog posjeda, već i organizirani pokušaji uništavanja imovine i objekata od strane onih koji su ovaj prostor desetljećima koristili kao svoj vlastiti – ribiči, lovci, kajakaši, raftingaši, gljivari, kamperi..., kako je kome i kada palo na pamet.

Sada, kad je izgrađena hidroelektrana, a u 2. fazi projekta planirani su turistički sadržaji i objekti za sve te ostale ljubitelje prirode, nema mjesta ovakvom ponašanju, tim više što svi oni "jako brinu" o zaštiti prirode i okoliša, o čemu ćemo malo kasnije.

Potaknuti napadima u medijima i prijetnjama udruga zelenih tužbama sve do Strasbourga, iz Ministarstva zaštite okoliša stigao je prijedlog da se svi sudionici ove priče sastanu i razriješe prijepore. Dogovoren je tako u četvrtak, 7. rujna, susret u prostorijama Općine Tounj i terenski obilazak hidroelektrane. Susretu, koji nije imao za cilj donošenje zaključaka, već potaknuti dijalog između institucija, privatnih investitora i zaštitara prirode te povećati transparentnost rada vezano uz ovaj projekt i riješiti nedoumice oko mHE Dabrova dolina, odazvalo se više od 20-ak sudionika.

Sve ih je pozdravio načelnik Općine Tounj Ivica Sopek, koji je ovaj projekt pratio ispočetka. Susret je moderirao inspektor Ministarstva zaštite okoliša Hrvoje Stunković, o mHE Dabrova dolina govorili su sudionici koji su direktno sudjelovali na izdavanjima dozvola, mišljenja ili pak u istraživanjima potrebnima da se projekt ostvari, a došli su i "zeleni", koji su svojim istupima sve i isprovocirali.

Nabrojat ćemo ih sve: načelnik Općine Tounj Ivica Sopek, Darka Spudić i Leopoldina Dakić iz Javne ustanove Natura Viva Karlovac, Hrvoje Stunković i Darko Slukan iz Ministarstva zaštite okoliša, Vjeruška Stanišić iz Upravnog odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša Karlovačke županije, Marina Jarnjević, pročelnica istoimenog odjela, Marko Miliša s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, Zoran Pavlović iz Hrvatskih voda, Ramona Topić i Neven Trenc iz Hrvatske agencije za okoliš i prirodu te Lidija Lukina Kozić i Maja Hasanbašić iz Ureda pučke pravobraniteljice, zatim Denis Frančišković iz Udruge Eko Pan, Irma Popović Dujmović iz WWF Adria, Tomislav Knapić i Dino Stišćak iz Udruge Zajedno za Mrežnicu i Aljoša Duplić iz Veleučilišta u Karlovcu, uz, naravno, predstavnike investitora - Tatjanu Kelemen, vlasnicu i direktoricu Kelemen energije d.o.o. i prokurista tvrtke Miljenka Komesa.

Titule i stručna zvanja im u ovom tekstu nismo pridjevali, jer bi to iziskivalo još toliko prostora, a lako ih je doznati klikom miša. Usto, svi su govorili s pozicija svojih funkcija koje momentalno obnašaju.

Tijekom susreta od strane predstavnika institucija jasno je rečeno i detaljno obrazloženo da mala hidroelektrana Dabrova dolina ima ne samo sve potrebne dozvole i uvjete za rad prema važećoj zakonskoj regulativi, već su, obzirom da se radilo o prvoj takvoj hidroelektrani na ovom području, zahtjevnom terenu i zaštiti postojećih sedrenih naslaga, tražena i dobivena pozitivna mišljenja ostalih relevantnih institucija, upravo onih kojima je u opisu posla zaštita prirode, zato da se u bilo kojoj fazi procesa gradnje izbjegnu nedoumice ili nedorečene i upitne situacije. Naglašeno je i to da su sva rješenja dostupna na internetskim stranicama, a provedena je i javna rasprava, tijekom koje, kao i na navedena rješenja, nije bilo primjedbi.

Prisutni predstavnici udruga zaštitara prirode uvjeravali su nazočne kako su postojeća zakonska rješenja i postupci u ishođenju dozvola manjkavi i loši, unatoč tome što su usklađeni sa zakonima EU, te naglasili kako se u slučaju Šušnjarovog slapa dogodio ekocid, jer je slap ovo ljeto presušio i pitanje je kako će se ovaj vodotok ubuduće održati. Krivica je, kako kažu, u novoizgrađenoj hidroelektrani.

Iz Hrvatskih voda, kao i profesor s PMF-a, koji se niz godina bavi sedrom, uz stručnjakinje iz JU Natura Viva, uvjeravali su ih kako, obzirom na sva provedena istraživanja, njihove tvrdnje nemaju nikakav temelj, jer Šušnjarov slap često ljeti presuši, a u izrazito sušnoj 2017. bez vode su ostali i slapovi na Krki i Cetini. Postavilo se zatim i pitanje monitoringa rada hidroelektrane, koja svoja izvješća o protoku i korištenju vode dostavlja mjesečno, kako je propisano zakonom, na što nadležni nisu imali primjedbi. Prirodnjaci bi pak htjeli da se zasebno mjeri protočnost lijevog i desnog toka rijeke, kako bi se možda doznalo koliko zapravo hidroelektrana "otima" vode, na što je predstavnik Hrvatskih voda odgovorio da tako nešto nema nigdje u svijetu, a sama hidroelektrana ogledni je primjer najnovije njemačke tehnologije i njome se pomoću senzora protoka upravlja digitalno te automatski prestaje s radom kad nema dovoljno vode.

Samozvani čuvari Mrežnice priznali su da kajakarenje, rafting, kampiranje i slični vidovi turizma na Mrežnici izmiču kontroli, što su potvrdili i načelnik i ostali predstavnici institucija, jer štete koje nastaju na sedrenim barijerama i smeće koje ostave iza sebe lokalna zajednica nije u stanju sanirati. Dapače, turistima je baš zgodno šetati preko suhog slapa i vući kajake i čamce preko osjetljive sedre do dublje vode.

Susret je svojim izlaganjem završio Miljenko Komes, koji je naglasio kako se u cijeli projekt i ušlo zato da bi se zaštitio postojeći slap i cijelo stanište, jer se sedra počela lomiti davno prije, što je prijetilo i urušavanju postojeće mlinice. Posebno ga smeta i nepoštivanje privatnog zemljišta, uništavanje imovine i samog slapa od strane onih koji se kunu u očuvanje prirode, iako su puna tri desetljeća cijeli taj prostor koristili kako su htjeli, a sada bi trebali poštivati pravila i zakone. Smatra to i jednim od bitnijih razloga ovakvih, blago rečeno, neprimjerenih napada na tvrtku Kelemen energija d.o.o. i osobno na sudionike u projektu.

Unatoč upornoj kiši, sudionici skupa krenuli su na teren u obilazak same hidroelektrane. Ispred samog objekta obratila im se direktorica Tatjana Kelemen, iznijevši kratku povijest Dabrove doline te tehničke podatke i specifikacije o samoj hidroelektrani, koje donosimo u zasebnom tekstu.

Ni ovaj put stručnjaci nisu imali primjedbi, jer su tijekom stalnih inspekcija i nadzora pomno pratili gradnju i puštanje u rad hidroelektrane, a pratit će stanje i ubuduće.

U državi koja ionako jedva brine o svojim prirodnim i obnovljivim izvorima energije i vapi za privatnim investicijama u bilo kojem segmentu, a ova je vrijedna 1,5 milijuna EUR-a, ne kuna, neshvatljivo je ponašanje i protivljenje onih koji bi, a trebali bi, i van državnog okvira brinuti upravo o tome.

Usporedbe radi, susjedne zemlje (Austrija, Slovenija, Italija) premrežene su ovakvim privatnim malim hidroelektranama, a ova naša prva na Mrežnici, po svemu sudeći, itekako će u budućnosti opravdati svoje postojanje, na korist svima pa i "zelenima".

Mirjana Konosić

Praćen je položaj starog dovodnog kanala mlinice

Hidroelektrana je potpuno automatizirana te je njome moguće upravljati iz samog objekta ili putem mobilnog uređaja preko internet aplikacije. U projektu nije predviđena brana niti akumulacija, već se korisiti samo snaga vode i prirodni pad, za razliku od drugih hidroelektrana koje mogu izazvati promjenu režima vode te isušivanja, odnosno poplave u nizvodnom toku.

Projektom je praćen položaj starog dovodnog kanala mlinice, koji je s 5 m sužen na 4 m, čime je smanjen prijašnji dotok vode kroz privodni kanal.

Prilikom izvođenja građevinskih radova poštivane su sve mjere prema uvjetima zaštite okoliša. MHE je izgrađena tehnologijom njemačkog proizvođača DIVE Turbinen GmbH & Co.KG.

Opis dijelova postrojenja

GRUBA REŠETKA

ULAZNI KANAL

FINA REŠETKA 1

AUTOMATSKI ČISTAĆ FINE REŠETKE

TLAČNI CJEVOVOD UKOPAN U TEREN

TURBINSKA KOMORA SA TURBINOM I GENERATOROM UKOPANA U TEREN

DIFUZOR UKOPAN U TEREN

IZLAZNI KANAL

FINA REŠETKA 2

UPRAVLJAČKI KONTEJNER

PRIKLJUČAK NA HEP

Prednosti i karakteristike:

• turbinsko-generatorska jedinica je u potpunosti potopljena

• zauzima minimalni prostor, bez potrebe za strojarskom zgradom, čime se omogućuje bolje ukapanje u okoliš, praktički nevidljiva

• siguran rad i pri poplavama

• minimalna buka i vibracije

Tehnički podaci o turbini:

- bruto pad: 7,31 m

- neto pad: 6,40 m

- protok: 4,5 m3/s

- ukupna snaga: 250 kW

- vanjski promjer rotora: 1.080 mm

- nazivni broj okretaja: 295 min-1

- broj lopatica radnog kola: 5

- broj lopatica privodnog kola: 16

Ukupna planirana proizvodnja: 1,800.000 kWh godišnje.

Ukupna vrijednost projekta: 1,500.000 EUR.

Kod planiranja i projektiranja postrojenja poseban izazov bila je zaštita okoliša. Prilazni vodotok je izrađen tako da ne postoji mogućnost da vodopad presuši. Osim toga, zahvat vode izveden je bez gradnje brane. Uz sam vodopad izgrađen je i stepeničasti ustroj pomoću kojeg ribe ili slične životinje mogu izbjeći prilaz finoj rešetki. U kombinaciji s finom rešetkom i DIVE-Turbine koja ne ugrožava ribe (Fish-friendly), se i nastojalo ostvariti ovakav revolucionarni, ekološki prihvatljiv projekt.

Tulum na slapu

Sudionik susreta Dino Stišćak predstavio je sebe i prisutnog Tomislava Knapića kao članove Udruge Zajedno za Mrežnicu, koja se "ne bavi objavama na Facebook-u i nije im to cilj" te je uputio pitanje predstavnicima investitora što će tvrka Kelemen energija d.o.o. učiniti ako se uruši dio Šušnjarovog slapa.

O odgovornosti za Šušnjarov slap ne može se govoriti samo iz navedene perspektive. Za slap su odgovorni svi koji ga posjećuju: ribiči, veslači, turisti...

Na FB stranicama spomenutog Tomislava Knapića, upravo suprotno tvrdnji njegovog kolege, vidljivo je opasno ugrožavanje slapa, odnosno sedre, hodanjem i slikanjem nekoliko desetaka aktivista pod utjecajem alkohola, čime su suhi slap opteretili težinom od nekoliko tona. Dakle, hidroelektrana im u upražnjavanju njihovih sportskih i inih aktivnosti ionako ne smeta.

A ukoliko se u skoro vrijeme i, nedajbože, uruši dio Šušnjarovog slapa, u kome ćemo tražiti krivca?

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)