Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Studentica Agronomskog fakulteta Ines Vlahović i docentica na Zavodu za ukrasno bilje, krajobraznu arhitekturu i vrtnu umjetnost Ksenija Karlović o rezultatima istraživanja rasprostranjenosti otrovnih i alergenih vrsta u vrtovima škola i vrtića Samobora

Smrtonosne biljke djeci nadohvat ruke!

Otrovne i alergene biljne vrste dio su ljudske svakodnevice. Uobičajene su u interijerima i eksterijerima, a mogu se naći i na mjestima gdje ih najmanje očekujemo, kao što su odgojno-obrazovne ustanove. Kako bi se utvrdila učestalost pojavljivanja otrovnih i alergenih vrsta na zelenim površinama škola i vrtića Grada Samobora, provedena je analiza na ukupno devet lokacija u Samoboru i okolici, od čega su tri lokacije bile zelene površine u sklopu dječjih vrtića, četiri u sklopu osnovnih škola te po jedna lokacija u sklopu knjižnice i srednjoškolskog centra. Cilj istraživanja bio je zabilježiti prisutnost i brojčano stanje otrovnih, odnosno alergenih vrsta na ispitivanim lokacijama.

OTROVNE BILJKE

Otrovnim biljkama smatramo sve one biljke koje u sebi sadrže toksine koji štetno djeluju na organizam, bilo ljudski ili životinjski. Otrovne tvari mogu se nalaziti u svim djelovima biljke ili samo pojedinim, najčešće plodovima i sjemenkama. Neki su plodovi otrovni u nezrelom stanju, dok su u zrelom ili manje otrovni ili čak jestivi. Postoje i plodovi koji su jestivi, ali imaju otrovne sjemenke, primjerice tisa, sremza i crvena bazga. Postoje i oni koji su otrovni samo u sirovom stanju, jer im se kod povišene temperature toksične tvari razaraju, npr. crna bazga, jarebika i šibikovina. Ako se nekim biljkama hrane životinje, ne mora značiti da su iste neotrovne za čovjeka. Do trovanja najčešće dolazi zbog zamjene s jestivim vrstama. Otrovne biljke mogu izgledati vrlo privlačno i sličiti nekim jestivim vrstama, a često rastu i na istom staništu. Štetne reakcije otrovnih plodova također ovise i o količini pojedinih plodova. Za djecu je kobna manja količina pojedenih plodova ili otrovnih dijelova biljke nego za odrasle ljude. Procjenjuje se da je 3,5% od svih trovanja uzrokovano otrovnim biljkama. Većina tih trovanja javlja se kod djece školske dobi ili čak mlađima, ali u zadnje vrijeme su i starije dobne skupine postale ranjive zbog povećane popularnosti kampiranja, trenda zdrave hrane te potrage za prirodnim halucinogenima.

Što je pronađeno u istraživanju provedenom u Gradu Samoboru? Od ukupno devet analiziranih lokacija, na sedam lokacija je utvrđeno petnaest otrovnih biljnih vrsta, od kojih se dvije vrste svrstavaju u kategoriju smrtonosnih (božikovina i tisa), četiri pripadaju kategoriji jako otrovnih (somina, glicinija, šimšir i ginko), šest je unutar kategorije umjereno otrovnih (crvena hudika, polegla mušmulica, mahonija, bršljan, katalpa, bjeloplodni biserak) te tri vrste koje se kategoriziraju kao slabo otrovne vrste (lovorvišnja, hortenzija, thunbergova žutika). Ukupno je na analiziranim zelenim površinama odgojno-obrazovnih ustanova Samobora zabilježeno 128 primjeraka otrovnih biljnih vrsta. S obzirom na upotrebu, najveću potencijalnu opasnost predstavlja tisa zbog izrazito otrovnih sjemenki, zatim slijedi božikovina s crvenim plodovima, djeci vrlo privlačnim, koji mogu izazvati smrtna otrovanja kod djece u količini od 20 do 30 pojedenih plodova. Smrtonosno otrovne biljke zabilježene su na lokacijama Dječji vrtić Izvor (tisa), OŠ Bogumila Tonija (tisa), OŠ Samobor (tisa) i Srednjoškolski centar Samobor (tisa i božikovina). Što se lokacija jako otrovnih biljaka tiče, to su Dječji vrtić Izvor (šimšir), Gradska knjižnica Samobor, Odjel za djecu i mladež (planinska somina), OŠ Bogumila Tonija (šimšir, planinska somina i ginko), OŠ Samobor (šimšir) te Srednjoškolski centar Samobor (planinska somina i glicinija).

ALERGENE BILJKE

Istraživanja britanskih znanstvenika pokazuju da se u periodu od 1990. do 2001. godine broj ljudi koji pati od alergije povećao za sedam puta, a u sve većem postotku to su i djeca, oko 30%. Alergije se prvi puta mogu pojaviti u bilo koje životno doba, pa čak i u poznim godinama života. Alergija je pretjerana reakcija imunološkog obrambenog sustava alergične osobe na neke tvari iz okoliša koje inače nisu štetne. Takve tvari nazivaju se alergenima. Najčešći alergeni su grinje, pelud, hrana, lijekovi, plijesan itd. Alergijska reakcija na pelud, odnosno polinoza, očituje se kihanjem, pečenjem i svrbežom očne i nosne sluznice, curenjem iz nosa, kašljem, pečenjem, svrbežom i crvenilom kože te otežanim disanjem, često s teškim astmatičkim napadajima. Javlja se sezonski u doba cvatnje alergenih biljaka, a jačina izražajnosti ovisi dobrim dijelom o meteorološkim prilikama u to doba godine. Međutim, biljke samo obavljaju svoju prirodnu funkciju oprašivanja i razmnožavanja, kao što su radile i prije pojave čovjeka na Zemlji, a ono što se u stvari mijenja su suvremeni način života i čovjek, koji je pod utjecajem sve veće količine stresa, te njegov imunološki sustav, koji sve češće reagira alergijskim reakcijama, čak i onda kada za to nema biološke potrebe. Da bi pojedina biljna vrsta postala alergena, mora ispuniti tri bitna uvjeta: mora se oprašivati vjetrom, proizvoditi pelud u velikim količinama te pelud mora imati alergene osobine, odnosno u strukturi peludnog zrnca moraju postojati alergeni spojevi, koji će u doticaju sa sluznicom izazvati alergijsku reakciju.

U istraživanju koje je provedeno na području Samobora, od ukupno devet analiziranih lokacija na osam lokacija zabilježeno je sedamnaest alergenih biljnih vrsta, odnosno ukupno 129 primjeraka. Najzastupljenija je bila breza s ukupno 38 primjeraka, zatim slijedi javor mliječ s 30 primjeraka, dok su najmanje zastupljene, s po jednim zabilježenim primjerkom, bili hrast lužnjak, bijeli jasen te jorgovan.

Rezultati istraživanja potvrđuju da su otrovne i alergene vrste vrlo česte na zelenim površinama škola i vrtića Samobora te upozoravaju na pretjeranu primjenu otrovnih i alergenih biljnih vrsta na području odgojno-obrazovnih ustanova. Prisustvo otrovnih biljaka nije zabilježeno tek na 2 lokacije, a to su Dječji vrtić Grigor Vitez i Područna škola Celine, dok alergene vrste nisu zabilježene samo na lokaciji Područne škole Celine.

Više pažnje treba posvetiti uređenju okoliša u sklopu ustanova u kojima obitavaju djeca mlađe dobi, odnosno vrtićka i predškolska djeca te niži razredi osnovnih škola zbog njihove znatiželje i opčinjenosti bojama, oblicima i mirisom biljnih dijelova koji za njih mogu biti izuzetno opasni. Posebno treba obratiti pažnju prilikom sadnje novih vrsta te povesti više računa pri izboru ukrasnih stabala i grmova primjerenih spomenutim ustanovama i dobnoj strukturi korisnika.

Ines Vlahović i Ksenija Karlović

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Husqvarna vrijednom kosilicom poduprla ekološke napore SRD Samobor

I ribama će biti lakše na suhom

Da ribičija nije samo nadmudrivanje s ribama, njihovo izvlačenje na suho i prebacivanje u kotlić, ponovno su dokazali članovi Sportskog ribolovnog društva Samobor. Na kultnoj su Bobovici 3. srpnja ugostili svoje prijatelje i poslovne partnere iz Drezge d.o.o., predstavnika Husqvarne, ponajbolje svjetske firme za proizvodnju motorki, kosilica i sličnog arsenala za sređivanje prirode i njenu prilagodbu nama, ljudima i ribičima. Naravno, bez loših posljedica za prirodu. Dapače.

Bila je to lijepa prigoda da firma Drezga samoborskoj ribičkoj udruzi dodijeli privlačnu kosilicu, koja će, vođena sigurnom ribičkom rukom, još godinama davati obol kultiviranom krajoliku oko bobovičkih jezera.

- Nije ovo ni prvi, a ni zadnji puta da sponzoriramo projekte i pomažemo udrugama kao što je SRD Samobor. Gdje je god to moguće pomažemo i podupiremo aktivnosti lokalne zajednice i udruge kod kojih prepoznajemo zdrave i potentne ekološke projekte – rekao je prilikom dodjele kosilice Marko Habuš, predstavnik Drezge d.o.o.

A o sportskim rezultatima ove udruge pisat ćemo opširnije i više na jesen, kad minu vrućine i riba postane malo spremnija za fiš i sve kaj uz njega ide.

Robert Škiljan

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)