Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Održana 25. Samoborska salamijada, ove godine pod pokroviteljstvom predsjednika RH Ive Josipovića

Na jubilarnoj Salamijadi nastavljena dominacija žena

Četvrt stoljeća u kojem je Samoborska salamijada prošla put od prijateljskog druženja zaljubljenika u spravljanje salama do manifestacije koju se naziva regionalnim liderom, kulminiralo je u petak, 30. ožujka, pod šatorom na Trgu kralja Tomislava, na jubilarnoj 25. Samoborskoj salamijadi. Organizatori iz Zlatne šajbe i ove su godine morali prevladati činjenicu da su postali “žrtve svojeg uspjeha” pa je interes za sudjelovanjem bio veći nego ikad. Brojni domaći i strani gosti i uglednici već su tjednima unaprijed rezervirali svoje stolove, željni uživanja ne samo u natjecanju u spravljanju salama, nego i u presjeku gastro ponude, koja je i ovaj puta nudila ponajbolje od Samobora i okolice. Također, činjenica da je Salamijada održana pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića, koji je i osobno došao na manifestaciju, bila je dodatni kotačić u dizanju prestižnosti Salamijade. Prestižna i jubilarna, to je ovogodišnja Salamijada.

Riječima predsjednika Zlatne šajbe Dubravka Viduča (iz uvodnika kataloga koji je i ove godine pratio Salamijadu):

- 25 godina je dovoljno za odrastanje, rekla bi starost, jedva na pragu života, rekla bi mladost, dovoljno za zrelost, premalo za iskustvo, dovoljno za znanje, premalo za mudrost. Za nas "šajbere" proteklih 25 godina turbulentno je razdoblje tijekom kojeg se dogodilo mnogo toga što nas je obogatilo i što će ostati zauvijek u nama, a dovoljno za knjigu povijesti koju piše život – napisao je u povodu 25. Samoborske salamijade Viduč. U govoru prilikom otvaranja manifestacije Viduč je podsjetio i čime je ovih 25 godina rezultiralo – od robne marke Samoborske salame, koja je našla svoje mjesto na tržištu, proizvođača koji su ovladali tehnologijom njenog spravljanja, hobista koji s ponosom čuvaju tradiciju svojih predaka, do same Salamijade koja je izrasla u vrhunsku gastro-turističku manifestaciju te stekla međunarodni ugled i status regionalnog lidera.

Viduč je također zahvalio svima koji su i ovaj puta podržali Salamijadu, a prije svega Gradu Samoboru, Zagrebačkoj županiji i Turističkoj zajednici grada Samobora te posebno predsjedniku Republike Hrvatske Ivi Josipoviću koji je prihvatio pokroviteljstvo nad Samoborskom salamijadom i koji je ovom prilikom uputio nekoliko riječi okupljenima, napomenuvši da je još kao dijete s roditeljima dolazio u Samobor pa može reći da je to grad koji se najbolje razvija, a ljudi taj svoj uspjeh znaju podijeliti s drugima.

- I Salamijada, koja slavi 25 godina, manifestacija je koja dokazuje uspjeh Samobora, i to ne samo ona nego i ostala ponuda i gostoprimstvo ljudi. To gostoprimstvo dokazuje i dolazak ovdje brojnih gostiju iz Hrvatske i inozemstva. Čestitam na svemu što ste učinili i vjerujem da će Samobor i dalje velikim koracima napredovati – rekao je u svom pozdravnom govoru predsjednik Republike Ivo Josipović.

Okupljene je prigodnim riječima pozdravio i samoborski gradonačelnik Krešo Beljak, ujedno i predsjednik Organizacijskog odbora Salamijade (uz njega još su članovi i Irena Franceković kao tajnica, Marijan Čižmešija, Vlado Kamenić, Željko Kodrić, Drago Kušić, Mislav Maroević, Marijana Obad Slamar, Milinko Perković, Alojz Požgaj, Željko Radovanić, Zdravko Runtas, Robert Škiljan, Vera Tadić, Vladimir Trčak, Dubravko Viduč, Kristina Vugrin, Marija Župančić i Stjepan Župančić mlađi). U svom govoru Beljak je naglasio ponos bogatim povijesnim i kulturnim naslijeđem Samobora, koji ove godine slavi 770. "rođendan" te tradicijom Salamijade, koja je s godinama postala neformalni lider sličnih priredbi u širem okruženju te tako i uzor i primjer koji valja slijediti.

Okupljene su pozdravili i ministri u Vladi Republike Hrvatske – poljoprivrede Tihomir Jakovina te poduzetništva i obrta Gordan Maras. Ministar Jakovina rekao je kako je Salamijada već prerasla lokalni i županijski značaj te postala regionalna manifestacija koja promovira vrhunski proizvod. Ministar Maras napomenuo je kako je Salamijada dokaz da Samobor ima jake poduzetnike i proizvođače.

Nakon protokolarnog dijela večeri uslijedio je degustacijski (više u okviru), a potom i natjecateljski, u kojem su najviše razloga za veselje imali slavodobitnici, osvajači Velike zlatne šajbe. U najmasovnijoj i tradicionalno najprestižnijoj kategoriji hobista ove se godine slavilo u obitelji Kupres iz Kladja, s obzirom da su prva dva mjesta otišla upravo njima, sinu Filipu i majci Renati. Tako je osvajanjem Velike zlatne šajbe (s 56.475 bodova) Renata Kupres nastavila ženski niz na Salamijadi, jer u kategoriji hobista žene vladaju još od 2009. godine - Velike zlatne šajbe prethodnih su godina redom osvajale Dubravka Koletić, Mihaela Slamar i Anica Kirin.

Veliki zlatnu šajbu ponijela je Renata Kupres, koja je otkrila da je tajna pripremanja u zajedničkom obiteljskom radu. Pobjedničku salamu zajedno je radila sa suprugom Ivicom, a uključila su se i oba sina. To je obitelji Kupres iz Kladja već treća velika zlatna šajba, a otkrili su nam da na Salamijadi sudjeluju praktički od njenih samih početaka. Stoga je Ivica Kupres vrlo kompetentan da ocijeni kako manifestacija zaista iz godine u godinu napreduje i da je svake godine sve više natjecatelja i posjetitelja, jer je Slamijada postala brend.

- Tajna uspjeha leži u trudu i strpljenju, jer salama se ne smije raditi na brzinu, a važna je i ljubav prema tom poslu – kaže bračni par Kupres.

Ukupno 23 salame nagrađene su Zlatnom šajbom, 69 ih je zaslužilo Srebrnu šajbu, 21 Brončanu šajbu, a 5 ih je diskvalificirano, među njima i Prinčeva, Fiškalova i Sučeva salamica, koje su ocjenjivačkoj komisiji predali predstavnici Fašničke Republike. Što se tiče kategorije profesionalnih proizvođača, Velika zlatna šajba se vratila u Otruševec, odnosno u ruke Igo-mata. U kategoriji profesionalaca natjecali su se još Mesnica Koprivnjak, Otočanka i Supermes d.o.o.

Mladi direktor Igo-mata Igor Runtas istaknuo je da su sretni što su ponovno osvojili Veliku zlatnu šajbu te istaknuo kako će do kraja godine izgraditi i nove pogone, koji će omogućiti daljnji napredak i povećanje proizvodnje te potpuno usklađivanje s europskim standardima.

Što se međunarodne kategorije tiče, ona je i ove godine potvrdila poziciju koju je Samoborska salamijada izgradila u užoj i široj regiji pa je tako zaprimljeno 39 salama iz Slovenije i Austrije, ali i nekoliko njih izvan konkurencije iz Italije i Mađarske. Ukupno je najuspješnijom ocijenjena salama Milana Daničiča iz slovenskog Kompolja, a zanimljivo da je međunarodna kategorija ove godine bila toliko kvalitetna da su sve salame ušle u zlatnu ili srebrnu kategoriju.

Nakon dodjele nagrada najboljim spravljačima salama, u neformalnom se raspoloženju uz bogatu ugostiteljsku ponudu uživalo do dugo u noć, a mnoge su na pozornicu domamili i ovogodišnji glazbeni gosti Salamijade, Baruni. Kako pak pod šatorom nije bilo mjesta za sve koji su htjeli sudjelovati, organizatori su odlučili i ove godine održati Dan otvorenih vrata Udruge Zlatna šajba kako bi svi mogli uživati u salamama.

Tako će u nedjelju, 1. travnja, u šatoru na Trgu kralja Tomislava, biti narezane sve salame koje su prijavljene na natjecanje pa će ih posjetitelji moći besplatno degustirati od 10 sati nadalje. Baš kao i na Salamijadi, bit će tu i vina samoborskih vinara, a svirat će i Baruni.

K.S./M.Š.

Pet plus pet gastro zvijezda

Kako je Samoborska salamijada ove godine vraćena u nešto skučenije okvire središnjeg gradskog Trga, tako se pod šatorom našlo i nešto manje mjesta za prihvat svih ugostitelja zainteresiranih za prezentaciju na ovoj manifestaciji. Slatke brige organizatora, pojasnio je Dubravko Viduč, razriješene su na način da je 5 mjesta otvoreno za prezentaciju samoborskih ugostitelja, a 5 za one iz drugih gradova. Tako su se ovom prilikom svojim raznovrsnim delicijama predstavili zagrebački Lido i CHEFlja, Restoran Golf iz Zaprešića, Stari mlin iz Staroga Grada na Hvaru te sevnički restoran Vrtovšek, a od samoborskih Izletište Dumiću, Mirna, Kod špilje, Wok inn i Lavica. Kako je najavio predsjednik Zlatne šajbe, ideja je da se ponuda ugostitelja rotira, odnosno da se svake godine omogući i nekim drugim reprezentima samoborskih gastro vrednota da se predstave na Salamijadi. Jasno, brojnost ugostitelja će ovisiti o lokaciji održavanja Salamijade, no sigurno je da kvaliteta ponuđenog, s obzirom na tradicionalno cijenjenu ponudu samoborskih restorana, nikad neće biti upitna.

Objektivnije ocjene

Komisija za ocjenjivanje salama imala je ovaj puta nešto drugačiji posao nego prethodnih godina. Broj članova povećan je na 12, a i u samom načinu ocjenjivanja dogodile su se određene korekcije. Tako se po novome pri ukupnom zbroju ocjena pojedine salame odbacuju najniža i najviša ocjena suca, kako bi se dobila što objektivnija konačna bodovna vrijednost. Članovi komisije (predsjednik Milinko Perković, Marijan Čižmešija, Veljko Horvat, Stane Krnc, Ivica Kupres, Drago Kušić, Branko Ognjenović, Igor Runtas, Tomislav Špiček, Marijan Telišman, Branko Vidović i Dubravko Viduč) kušali su 118 salama kategorije hobista, 39 međunarodnih salama, te salame 4 profesionalna proizvođača, kao i 5 salama izvan konkurencije koje su na Salamijadu donijeli gosti iz Mađarske i Italije i koje se poprilično razlikuju od onoga što propisuje Pravilnik o Samoborskoj salami.

Tko je sve došao

Predsjednik Udruge Zlatna šajba Dubravko Viduč sa suradnicima imao je pune ruke posla kako bi pozdravio sve uzvanike, prijatelje i goste Salamijade. Uz predsjednika Josipovića i ministre Jakovinu i Marasa, na ovogodišnju Salamijadu došli su saborski zastupnici Đuro Popijač, Davor Ivo Stier, Zvonimir Mršić, Mihael Zmajlović (gradonačelnik Jastrebarskog), zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, predsjednik zagrebačke Skupštine Davor Bernardić, gradonačelnik Zaprešića Željko Turk, zamjenik gradonačelnika Svete Nedelje Dragutin Vinovrški Pentek, zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije Visko Haladić, izaslanica župana Zagrebačke županije Gordana Županac te prijatelji iz Austrije, Mađarske, Slovenije, Italije, Srbije i BiH. Također, bili su tu i gosti iz društvenog, kulturnog i sportskog života Hrvatske, kao što je, primjerice, Ivana Brkljačić.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Na sjednici Gradskog vijeća vijećnici polemično o poreznim olakšicama

Prava gospodarska mjera ili dobar PR

Na sjednici samoborskog Gradskog vijeća 29. ožujka najzanimljivije stvari događale su se u prvom dijelu sjednice, dok su u drugom prevladavala izvješća o radu gradskih upravnih odjela u 2011. godini, koja su prihvaćena bez većih rasprava.

Zanimljiva rasprava vodila se oko prijedloga odluke da se porez na tvrtku gradskim obrtnicima i poduzetnicima umanji za 50%. Pročelnik Odjela za gospodarstvo i financije Željko Radovanić rekao je da se time Grad odriče 600.000 kuna svojih prihoda, budući da se godišnje s te osnove prihoduje oko 1,2 milijuna kuna. Upozorio je da se taj porez sve slabije naplaćuje pa je u posljednjih 10 godina nastalo dugovanje u iznosu 10,5 milijuna kuna. Oko 40% tih dugova je otišlo u zastaru. Grad je prihvatio inicijativu Udruženja obrtnika o smanjenju poreza na tvrtku, rekao je Radovanić, ali moći će ga iskoristiti oni koji nemaju nikakvih dugovanja prema Gradu. Gospodarstvenici će trebati podnijeti zahtjev, a i Porezna uprava će ih obavijestiti o mogućnosti korištenja ove mjere, napomenuo je Radovanić. Roland Gajšak (HSLS) rekao je da će glasati za prijedlog, ali je prigovorio što, prema njegovom mišljenju, nije napravljena analiza i dugoročno planiranje. Naime, Gajšak kaže da smanjenje od 50% na tvrtke u prosjeku godišnje iznosi oko 300 kuna, što je iznos koji u konačnici neće mnogo pomoći gospodarstvenicima. Stoga je predložio mjeru subvencioniranja novog zapošljavanja. Tomislav Masten (HDZ) rekao je da je, s druge strane, ukinuta subvencija za kamatne stope pa zaključio da se više radi o dobroj promidžbi vlasti, nego o stvarnim gospodarskim mjerama, smatrajući da treba ulagati u radne zone. Olga Mardešić (HSU) rekla je da ovu mjeru smatra kao poticaj onima koji uredno podmiruju obveze te zaključila da treba naplatiti potraživanja.

Na sjednici se raspravljalo o odluci o izmjeni i dopuni Odluke o osnivanju Razvojnog savjeta Grada Samobora, što je tema koja se veže uz izradu nove Strategije razvoja Samobora za razdoblje od 2013. do 2020. godine. Na tome su već počele aktivnosti, o kojima je vijećnike izvijestio dr. Nenad Starc s Ekonomskog instituta u Zagrebu. On je rekao da već 2. travnja kreće izrada nove strategije, da je krajem kolovoza planiran početak javne rasprave, a nakon toga i usvajanje strateškog plana, koji bi bio predstavljen u listopadu ove godine. U raspravi se Tomislav Masten zapitao čemu izrada dokumenata, ako se oni ne provode, rekavši da aktualna vlast nije provela 90% toga što je planirano u Mapi razvoja. No, svi su vijećnici podržali odluku.

Potom je usvojena i odluka o izmjenama i dopunama Odluke o načinu provedbe javnog natječaja i uvjetima za članove nadzornih odbora, odnosno upravnih tijela. Riječ je o usklađivanju s novim zakonom, prema kojem ponovno više nije potreban javni natječaj za imenovanje u ta tijela. Usvojen je i Prijedlog akcijskog plana energetski održivog razvoja Grada Samobora, kojeg je obrazložio voditelj studije Davor Vešligaj iz Ekonerga. On je podsjetio da je Grad Samobor potpisnik Sporazuma gradonačelnika kojem je cilj smanjiti emisiju CO2 do 2020. godine za minimalno 20% u odnosu na 2008. godinu te ukratko izložio mjere koje trebaju dovesti do toga cilja.

Očekivano, rasprava se povela i kod izvješća gradonačelnika o radu u drugoj polovici 2011. godine. U njemu je gradonačelnik Krešo Beljak pobrojao sve aktivnosti, a u kojem je zaključeno da unatoč recesiji Grad Samobor pokušava i dalje zadržati postojeći standard te ima razloga za zadovoljstvo, jer spada među najneovisnije gradove lokalne samouprave u odnosu na državni proračun, budući da iz njega dobiva svega 6,07% sredstava. Gradonačelnik je u izvješću istaknuo da su nastavljeni radovi na cijelom području Grada i da su svi planirani značajniji projekti privedeni kraju te da se uspješno provode komunalni radovi u mjesnim odborima, podsjetivši i na niz nagrada koje je Samobor dobio (Zeleni cvijet sa srebrnim znakom, Turistički cvijet, treće mjesto među top destinacijama u Hrvatskoj itd.). U raspravi Tomislav Masten (HDZ) rekao je da su pobrojane samo tehničke stvari pa je pitao što je s projektom preseljenja uprave u bivšu vojarnu, što je sa željeznicom te obećanjima o besplatnom prijevozu za učenike i slično. Gradonačelnik Beljak (HSS) odgovorio je da će do kraja ove godine kranovi iznad vojarne pokazati da se tamo počinje raditi punim intenzitetom, da je Grad povećao subvenciju za prijevoz učenika, ali je Zagrebačka županija ukinula svoju od 50 posto pa zato nije realizirana ideja o besplatnom prijevozu učenika. Beljak je naglasio da se unatoč recesiji i činjenici da Grad Samobor nema prirez i dalje održava visok standard te zaključio da vijećnik Masten ima osobni animozitet prema gradonačelniku. Naravno, vijećnik Masten je ustvrdio da najnormalnije traži odgovore na pitanja i ukazuje na predizborna obećanja. Stjepan Kozlina (HSS) rekao je kako stranka smatra da gradonačelnik i gradska uprava vrlo dobro brinu o građanima i Gradu, unatoč teškim vremenima u kojima živimo, a raspravu i iskrenja u njoj zaključio je Vinko Kovačić (SDP) konstatacijom da o svemu na kraju odlučuju građani na izborima.

M. Šipuš

Aktualni sat

Prema običaju, tijekom Aktualnog sata aktivniji su bili vijećnici oporbe, no prvo pitanje uputila je Maja Gračanin (SDP) ponovno pitajući za uređenje bazena u Bregani. Pročelnik Mario Anušić odgovorio je da je taj kompleks i dalje u vlasništvu države i da se može samo počistiti, a ostale radnje tek kada se riješe imovinsko-pravni odnosi. Gradonačelnik Krešo Beljak (HSS) ispričao se pak što je tamošnji mjesni odbor na odgovor čekao nekoliko mjeseci. Franjo Oslaković (HDZ) zatražio je da se uvede red u večernjim i noćnim satima kod štandova na tržnici, gdje se okupljaju uglavnom maloljetnici, koji uriniraju po štandovima i uništavaju ih. Rečeno je da će se od policije zatražiti da uvede češće ophodnje. Rolanda Gajšaka (HSLS) zanimala je realizacija planiranih projekata pa je pročelnik Mario Anušić odgovorio da bi do kraja travnja vrtić u bivšoj vojarni trebao dobiti potvrdu glavnog projekta, nakon koje će se izabrati izvođač i početi radovi. Slična je situacija i za dogradnju škole u Svetom Martinu pod Okićem, dok dogradnja vrtića u Bregani ide u preprojektiranje kako bi se smanjili troškovi. Gajšaka je zanimala i sanacija Trebeža pa je predsjednik Vijeća Željko Žarko (SDP) odgovorio da je Grad završio svu dokumentaciju, a da bi aplikacija trebala biti gotova do kraja travnja. Za sanaciju bi se koristila sredstva iz EU fondova (85%), dok bi preostalih 15% osigurao Fond za zaštitu okoliša. Na pitanja Tomislava Mastena (HDZ) što Stratego PR radi u medijskom praćenju Gradskog vijeća, za što je dobio 15.000 kuna, ponovno je odgovorio Željko Žarko rekavši da je napravljen model kako rad Vijeća što više približiti građanima. Olga Mardešić (HSU) predložila je projekt zamjene krovnih pokrova s azbestnim vlaknima, za koji bi se tražila sredstva Fonda za zaštitu okoliša i fondova EU. Gradonačelnik Beljak podržao je takvu ideju, a još i odgovorio da se po pitanju vodoopskrbe i odvodnje planira šira rasprava, u kojoj će se nastojati postići konsenzus svih političkih stranaka. Linda Rossini Gajšak (HSLS) predložila je da Grad potakne zapošljavanje dajući poticaj od 5.000 kuna onima koji zaposle novog radnika umjesto dotacija radu PCS-a za dvoje zaposlenika, o čemu će se gradska uprava očitovati kada dobije prijedlog (HSLS je poslao i posebno prioćenje koje možete pročitati u nastavku).

HSLS: Odstupiti apelom savjesti

Na sjednici samoborskog Gradskog vijeća na kojoj je prihvaćen prijedlog samoborskog gradonačelnika Kreše Beljaka, ujedno i potpredsjednika HSS-a, da se u Samoboru smanji za 50% porez na tvrtku svima koji su podmirili sva porezna davanja, vijećnica HSLS-a dr. Linda Rossini Gajšak iznijela je tijekom Aktualnog sata dodatan prijedlog za poticanje smanjenja nezaposlenosti. Predloženo je da se za svakog novozaposlenog u Gradu Samoboru, neovisno o vrsti djelatnosti, isplati poticaj u iznosu od 5.000 kuna, uz uvjet duljine zapošljavanja od barem godinu dana. Detaljan materijal HSLS priprema za posebnu točku dnevnog reda na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća. Naime, za navedeni iznos ne bi bilo potrebno rebalansom osigurati dodatna sredstva, ako bi dvoje gradskih vijećnika zaposlenih bez natječaja u Poduzetnički centar Samobor, a to su predsjednik Gradskog vijeća SDP-ovac Željko Žarko i gradska vijećnica HNS-a Marica Jelenić, apelom savjesti sami odstupili iz Poduzetničkog centra. Njihove plaće dio su dotacija Grada Samobora Poduzetničkom centru i iznose godišnje oko 600.000 kuna pa je opravdano pitati ih što je prioritetnije za Samobor - njihova dva radna mjesta ili 100-tinjak novih radnih mjesta u Samoboru za isti financijski iznos. Predložene mjere gradonačelnika o 50% smanjenja poreza na tvrtku jednoglasno su prihvaćene, iako u konačnici svakom korisniku donose uštedu od svega nekoliko stotina kuna godišnje(?!), a umanjuju prihode proračuna opet u iznosu od 600.000 kuna.

GO HSLS Samobor

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (1)