28.09.2010.

Nova fekalna kanalizacija u Ulici hrvatskih branitelja u Strmcu

I 500 metara novog asfalta

Nova fekalna kanalizacija u Ulici hrvatskih branitelja u Strmcu

Gradonačelnik Grada Svete Nedelje Drago Prahin i suradnici za komunalne djelatnosti Grada Svete Nedelje, Ivan Abramović i Damir Zurovec, obišli su 29. rujna Ulicu hrvatskih branitelja u Strmcu.

U njoj je završena izgradnja fekalne kanalizacije, a izvođač radova je REN ING d.o.o. iz Zagreba. Prema ugovoru izvođač je obvezan sanirati oštećenja na asfaltu nastala izvođenjem kanalizacije i priključaka, no novonastala oštećenja bila su veća od očekivanih. Osim toga, Ulica hrvatskih branitelja jedna je od najprometnijih ulica u Strmcu pa se kao najbolje rješenje pokazalo postavljanje novog asfalta duž cijele ulice, otprilike 500 metara.

Završetak radova predviđen je već za kraj ovoga tjedna.

S.S.

 
28.09.2010.

U Parku prirode Žumberak - Samoborsko gorje obilježen Svjetski dan turizma

Bioraznolikost je naš adut

U Parku prirode Žumberak - Samoborsko gorje obilježen Svjetski dan turizma

Ljepote Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje i njegova bioraznolikost bili su najbolja preporuka Ministarstvu turizma da Svjetski dan turizma, koji je ove godine posvećen očuvanju bioraznolikosti, obilježi upravo na našem području, u Eko centru u Slanom Dolu. Obilježavanju je nazočio ministar turizma Damir Bajs, koji je poručio kako je Hrvatska dio svjetskog turizma, čiji se razvoj treba temeljiti na održivosti i očuvanju bioraznolikosti te je stoga naša dužnost za budućnost zaštititi sve što imamo.

Na početku je sve nazočne goste iz Ministarstva turizma i Ministarstva kulture pozdravila ravnateljica Javne ustanove Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje Lidija Bertović, a potom je ukratko predstavljena i osobna karta našeg Parka prirode, koji je pod zaštitom od 1999. godine, a obuhvaća površinu od 350 km2, kao i velik broj vodenih tokova i bogato kraško podzemlje te je najvećim dijelom pokrivren šumom.

Okupljene je pozdravila i direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ružica Rašperić, a potom i predsjednica Odbora za zaštitu okoliša Hrvatskog sabora Marijana Petir, koja je istaknula da je važno promovirati turističku djelatnost koja je u suživotu s prirodom, jer se ponosimo svojim prirodnim bogatstvima i raznolikošću, što mora ostati osnova našeg turizma i u budućnosti.

- Lokalno stanovništvo koje živi u suglasju s prirodom, koje se bavi ekološkim uzgojem hrane, koje čuva naše autohtone pasmine stoke pravi su čuvari ovog našeg prostora, a dok ima ljudi na ovim prosotrima očuvat će se i raznolikost - istaknula je Marijana Petir i dodala da moramo zadržati poziciju Hrvatske kao prepoznatljive ekološke destinacije.

O suradnji Ministarstva kulture i poveznicama očuvanja kulturne baštine i bioraznolikosti govorila je ravnateljica Uprave za zaštitu prirode Ministarstva kulture Kornelija Pintarić, koja je rekla da se Hrvatska može pohvaliti očuvanom prirodom i da je to element koji doprinosi izvrsnosti u turizmu, jer je 11% teritorija pod određenim vidom zaštite. Naravno, najznačaniji su nacionalni parkovi (Brijuni, Kornati, Krka, Mljet, Paklenica, Plitvička jezera, Risnjak i Sjeverni Velebit) i 11 parkova prirode. Stranci našu očuvanu prirodu upravo ističu kao najvažniji adut.

Načelnica Odjela za međunarodnu suradnju pri Ministarstvu turizma Blanka Belošević pojasnila je povijest i značaj proslave Svjetskog dana turizma te istaknula podatak da su u našim nacionalnim parkovima najbrojniji strani turisti (82% od ukupnog broja turista), koji su zadovoljni čistoćom, urednošću i stručnošću ljudi, ali i traže poboljšanje ponude i popratnih sadržaja. Pomoćnik direktora Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice Milo Sršen potom je govorio o ovogodišnjim promotivnim aktivnostima.

Ministar turizma Damir Bajs zaključio je na kraju da jedna od velikih prednosti naše zemlje leži upravo u očuvanosti našeg prirodnog okoliša, a time što brinemo o eko sustavima i prirodnim staništima stvaramo preduvjete da u njima možemo uživati i mi i naši gosti. Dodao je da se, osim izuzetnim bogatstvom nacionalnih parkova, Hrvatska može ponositi brojnim, možda manje poznatim zaštićenim područjima koja svojom osebujnošću privlače brojne posjetitelje i turiste željne svježeg zraka, svježe vode, neopisive privlačnosti brojnih biljnih i životinjskih vrsta.

Podsjetio je ministar da je Hrvatska s 4300 biljnih vrsta i više od tisuću podvrsta na trećem mjestu u Europi te poručio da zbog kratkoročnog profita nećemo dopustiti uništenje svojih prirodnih ljepota.

Na kraju obilježavanja Svjetskog dana turizma djelatnici Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje proveli su goste i kroz svoj postav izložbe, gdje inače održavaju i prigodne radionice s djecom.

M.Š.

 
28.09.2010.

Građani Strmca, predjela Prelci i Zlodiji, u stanci Gradskog vijeća govorili o svojim problemima nakon poplave

Spremni i na radikalne poteze

Građani Strmca, predjela Prelci i Zlodiji, u stanci Gradskog vijeća govorili o svojim problemima nakon poplave

Građani Strmca, predjela Prelci i Zlodiji, koji su najteže stradali u vrijeme poplave, željeli su vijećnike Grada Svete Nedelje upoznati sa svojim problemima, ali i čuti što se konkretno poduzima. To im je i uspjelo, ali tek nakon što je proglašena stanka, jer na početku sjednice, za vrijeme Aktualnog sata, Vijeće nije bilo usuglašeno oko njihove nazočnosti u vijećnici. Tada je gradonačelnik Drago Prahin odgovorio na upit i detaljno govorio što se sve poduzimalo, ali građani nisu mogli postavljati dodatna pitanja, jer je Marijan Jurić (HDZ) upozoravao da Gradsko vijeće nije debatni klub, da se treba držati Poslovnika i Statuta te organizirati poseban sastanak s građanima. Građani su napustili vijećnicu, ali su pojedini vijećnici iz SDP-a i HSS-a upozoravali da Gradsko vijeće mora reagirati u ovoj izvanrednoj situaciji i brinuti o građanima pa je na kraju došlo do stanke i susreta s građanima.

U njihovo ime prvi je govorio Berislav Stipetić, koji je upozorio da im je voda ušla u kuću i do 40 cm, pitajući što će biti s gradnjom nasipa, koja se obećava već dugi niz godina. Predložili su da se Sveta Nedelja udruži sa Samoborom i Zaprešićem u zajedničkoj inicijativi oko podizanja nasipa od slovenske granice do Podsuseda. Pitali su i za isplatu naknade štete, jer znaju da su ograničena sredstva, ali zatražili da se učini sve kako bi se dobila sredstva od države, županije pa i EU fondova. Anđelko Katušić pitao je i kada će se sanirati potok Rakovica, gdje je nasip podignut samo s jedne strane pa s druge više nema uvjeta za život, jer njihove kuće svako malo plave i više ne mogu stalno mijenjati parkete. Juraj Prelec upozorio je da je nasip postojao ranije, ali je šoder odvezen 1992. i 1993. godine. Rekao je i da je ovo područje žrtveno janje, jer služi kao štit Gradu Zagrebu. Dodao je da u samostalnoj Hrvatskoj, za koju su se borili, nije napravljen niti centimetar nasipa koji bi ih zaštitio od učestalih poplava. Predložio je i da se potok Rakovica vrati u staro korito, jer sada imaju i stalni problem smrada uslijed slijevanja samoborske kanalizacije u potok. Na kraju je upozorio da su spremni i na radikalne poteze, jer više ne žele da samo oni stradaju i da se nakon toga opet sve zaboravi.

Gradonačelnik Prahin ponovio je da su učinili sve što se moglo poduzeti da spriječe veće štete, jer su vatrogasci i članovi pojedinih mjesnih odbora danonoćno dežurali i stavljali vreće s pijeskom kako bi spriječili prodor vode. Već od prvog dana se dežuralo na terenu, iako su Hrvatske vode i Centar 112 davali izvješća da vodeni val ne bi trebao uzrokovati probleme i nisu davali upozorenja. Iako se od početka dežuralo, nabavljen je materijal i kupljene vreće, područje Prelaca i Zlodija nije se moglo obraniti, unatoč nadljudskim naporima vatrogasaca, jer je vodostaj prešao i kritičnu točku od 480 cm i bio negdje oko 600 cm, upozorio je Prahin. Rekao je da suosjeća s građanima i da se slaže da su žrtvovani. Upozorio je i da su nasipi isključivo u nadležnosti Hrvatskih voda i da oni kao jedinica lokalne samopuparve ništa ne smiju napraviti na tom području. No, ono što mogu to će i učiniti, a to je organizacija sastanka s čelnim ljudima Hrvatskih voda, na koji će biti pozvani i mještani Strmca, kako bi im ljudi iz Hrvatskih voda objasnili što će se poduzeti za gradnju nasipa. Krunoslav Markovinović (HDZ) pojasnio je da postoji problem što je na ovom području i dalje ucrtana hidrocentrala Podsused, zbog koje se ništa ne poduzima, iako je svima jasno da je njena gradnja preskupa i neisplativa. Zato je rekao da se mora poduzeti sve da Hrvatska elektroprivreda iz svojih planova napokon izbaci gradnju te hidrocentrale pa da se onda aktualiziraju projekti gradnje nasipa na ovom području. Dopredsjednik Vijeća Vladimir Tuweg (SDP) rekao je da će građani biti informirani putem mjesnog odbora o svim poduzetim aktivnostima, a predsjednik Vijeća Freddy Friderich Burić (HSS) zaključio je da će se poduzeti sve što se može te da će građani biti pozvani na sastanak s predstavnicima Hrvatskih voda.

M.Š.

Oko 7.000 kuna po domaćinstvu

Grad Sveta Nedelja je već formirao dva povjerenstva za procjenu štete koja obilaze teren i popisuju sva oštećenja. Izvješća će se sastaviti prema propisanoj proceduri i uputiti u županiju te će potom doći i na Vladu. No, Biserka Delač, voditeljica financija, rekla je da od države očekuju sredstva koja su dobili i 1998. godine, tj. negdje oko 300.000 kuna. U međuvremenu, Grad Sveta Nedelja će za 70-ak kućanstava osigurati pomoć koja će u prosjeku iznositi 7.000 kuna po domaćinstvu.

Trošit će se koliko se ima

Sjednica Gradskog vijeća Svete Nedelje ostala je u sjeni susreta s građanima. Na njoj su vijećnici prihvatili četvrtu izmjenu i dopunu odluke o donošenju prostornog plana uređenja Grada, polugodišnje izvješće o izvršenju proračuna u prvih šest mjeseci ove godine, izvješće o radu gradonačelnika od siječnja do lipnja ove godine, kao i odluku o ustrojstvu i djelokrugu Jedinstvenog upravnog odjela Grada Svete Nedelje. Kod izvršenja proračuna prihvaćeni su i amandmani kojima je povećana stavka za naknade šteta fizičkim osobama na 550.000 kuna, kako bi se mogao isplatiti dio naknade šteta stanovnicima stradalima u poplavi. Inače, sveukupno prihodi i primici u izvještajnom razdoblju do 30. lipnja 2010. ostvareni su u iznosu 32.018.869 kuna, što je 28% u odnosu na 112.961.200 kuna ukupno planiranih proračunom za 2010. godinu. Ukupno su rashodi u prvih šest mjeseci ostvareni u iznosu 24.960.227 kuna ili 22% u odnosu na planirano za 2010. godinu. Voditeljica financija Biserka Delač najavila je da će biti potreban još jedan rebalans, a gradonačelnik Drago Prahin zaključio je da će se trošiti i graditi samo onoliko koliko ima sredstava.

 
28.09.2010.

Gradsko vijeće odradilo sjednicu na kojoj se raspravljalo o stanju proračuna

Proračunski manjak trenutno 8,4 milijuna kuna

Gradsko vijeće odradilo sjednicu na kojoj se raspravljalo o stanju proračuna

Samoborska proračunska rupa, odnosno manjak prihoda nad rashodima u prvih 6 mjeseci ove godine dosegao je iznos od oko 8,4 milijuna kuna, a do kraja godine je za očekivati da bi gradska blagajna mogla biti "kratka" za čak 10-15 milijuna kuna u odnosu na planirano, najavio je na sjednici Gradskog vijeća u četvrtak, 23. rujna, gradski pročelnik za financije i gospodarstvo Željko Radovanić podnoseći izvješće o polugodišnjem stanju proračuna. Zbrajajući nepovoljne gospodarske trendove, slabiji prihod od poreza na dohodak te od komunalnog doprinosa i komunalne naknade, uz sve ostale okolnosti koje su utjecale na slabije punjenje proračuna, polugodišnje stanje je 73 milijuna kuna na prihodovnoj strani u odnosu na 77 milijuna na rashodovnoj, čemu treba pridodati i oko 4,3 milijuna manjka prenesenog iz prošlogodišnjeg proračuna. Stoga je pročelnik Radovanić najavio kako će se pred vijećnicima već na narednoj sjednici pojaviti prijedlog rebalansa koji bi samoborsku kasu smanjio po drugi put ove godine (predviđa se na oko 175 milijuna kuna). Međutim, ustvrdio je kako ni to neće biti dovoljno da bi se proračun na kraju godine ostvario u planiranom iznosu. Prema njegovoj procjeni, Samobor trenutno ima snage za gradski proračun od oko 150 do 160 milijuna kuna i to će biti vjerojatni okvir za 2011. godinu.

Komentirajući izvješće o financijskom stanju Grada Roland Gajšak (HSLS) je ocijenio kako je trenutni manjak od 8,4 milijuna alarmantan te je apelirao da se odmah krene s potrebnim rezovima i mjerama koje će proračun dovesti u realne okvire, a Tomislav Masten (HDZ) neozbiljnim je ocijenio činjenicu da se Grad zadužuje dok mu prihodi padaju (kredit od 36 milijuna za Autobusni kolodvor) te je također pozvao na svođenje gradskih financija u realne okvire. S obzirom da su vladajući šutke prešli preko oporbenih kritika pristupilo se glasanju pa je izvješće jednoglasno prihvaćeno.

Sličan scenarij viđen je i nakon podnošenja polugodišnjeg izvješća o radu gradonačelnika Kreše Beljaka. Oporba je prigovorila kako u izvješću nedostaje segment vezan uz poslovanje Komunalca (gradonačelnik je ujedno i Skupština Komunalca) te da manjka konkretnosti u dijelu koji govori o trgovanju nekretninama, uz poziv na nužnost kvalitetnijeg raspolaganja gradskim prihodima i rashodima.

- Obećajem da ću se popraviti, a primjedbe sam primio na znanje – poručio je tek gradonačelnik Beljak, koji je okupljanje vijećnika iskoristio i kako bi ih izvijestio o aktivnostima koje su bile poduzete tijekom i nakon poplava koje su zadesile dio stanovnika Samobora.

Gradskim vijećnicima prezentiran je i prijedlog plana gospodarenja otpadom na području Samobora za razdoblje do 2017. godine. Marko Karašić iz tvrtke DLS d.o.o. Rijeka predstavio je osnovne smjernice plana koji predlaže osmišljavanje sustava selekcije otpada u kućanstvima, sanaciju Trebeža, nova reciklažna dvorišta, kompostanu, dodatna sabirna mjesta za otpad, unapređenje sustava eko-otoka te kontinuiranu sanaciju divljih deponija. Međutim, upozorio je i kako je najveći problem Samobora po pitanju otpada izvan gradskih ruku, s obzirom da Zagrebačka županija još nije riješila sustav gospodarenja otpadom, tako da Samoboru ostaje tek čekati i raditi na tome da smanji konačnu količinu otpada koji će se deponirati bilo na Jakuševac ili na neku drugu, za sad još uvijek nepoznatu, lokaciju.

Vijećnici su upoznati i s davanjem gradonačelnikove suglasnosti Dječjem vrtiću Grigor Vitez za preuzimanje kredita Dječjeg vrtića Izvor od milijun kuna te pokretanje postupka javne nabave kredita od maksimalno 2 milijuna kuna za potrebe uređenja vrtića na 1. katu Društvenog doma u Kladju. Oporbeni vijećnici upitnim su smatrali nedefinirani način vraćanja kredita, kao i način na koji se došlo do njegove veličine, dok su vladajući konstatirali kako se radi tek o prvom koraku u proceduri te da će pitanje tog kredita još biti predmetom rasprave na Vijeću. Do kraja sjednice na Vijeću su još izglasane određene korekcije načina bodovanja gradskih stipendista, donijeta je odluka o koeficijentima za obračun plaća gradskih službenika i namještenika u skladu s odgovarajućim propisima, dana je suglasnost na izmjene statuta vrtića Izvor i Grigor Vitez, te prihvaćeno izvješće o radu Poljoprivredno voćarsko-stočarske zadruge Samobor i daljnja suradnja s Državnom geodetskom upravom oko izrade geodetskih karata.

K.S.

500 kuna kao prva pomoć

Kako je istaknuo gradonačelnik Beljak govoreći o aktivnostima koje su poduzete tijekom i nakon poplava koje su pogodile Medsave, Savršćak i Vrbovec, po izvršenom obilasku Gradskog povjerenstva za procjenu štete od elementarne nepogode te prikupljenim i obrađenim podacima, zahtjev Grada Samobora za naknadu štete dostavit će se Zagrebačkoj županiji na daljnje postupanje. Izvješće gradske komisije o šteti bit će spremno do kraja rujna, a u međuvremenu je gradonačelnik odlučio kako će se iz sredstava proračunske pričuve, za prvu ruku, pomoći najteže stradalim domaćinstvima s po 500 kuna. Na sjednici Vijeća Linda Rossini Gajšak (HSLS) predložila je pak da se gradski vijećnici odreknu svoje mjesečne naknade i uplate je za pomoć stanovnicima pogođenima poplavom.

Aktualni sat

Iako je u Aktualnom satu bilo, uobičajeno, povišenih tonova, on je ipak rezultirao gradonačelnikovim novim pozivom da se svi koji mogu pomoći rješavanju pitanja kirurške ambulante uključe u gradski tim za traženje rješenja. Gradonačelnik Beljak je ponovio i namjeru gradske vlasti da se kroz godinu-dvije u Samoboru više ne naplaćuje parkiranje, osim u 1. zoni, te još jednom naglasio kako u Samoboru neće biti uvođenja prireza. Odgovarajući na pitanje vijećnika Oslakovića (HDZ) o planovima za multimedijalni centar u zgradi PCS-a u Bregani, Beljak je konstatirao kako ga je privatni investitor izvijestio da odustaje zbog "medijske harange" i želje da ne bude "dijelom gradskih političkih igara", a upozorio je da bi se slična stvar mogla dogoditi i po pitanju privatne inicijative vezane uz tržnicu u Bregani.

Pročelnik Kovačić izvijestio je vijećnike o trenutnoj fazi radova u Perkovčevoj, izrazivši nezadovoljstvo dinamikom kojom to radi tvrtka Hvar te činjenicom kako je suradnja s Holdingom (koji također trenutno "kopa" po Gradu) trenutno gotovo nemoguća. Pročelnik Fabek podsjetio je pak na gradsko sufinanciranje pri kupnji školskih udžbenika (ukupno je tu opciju iskoristilo 386 djece) te u srdnjoškolskom i studentskom prijevozu. Vijećnik Korenčić (HNS) upozorio je pak, vezano uz prijevoz, na opasnu situaciju s učenicima iz Rakovog Potoka koji ne mogu koristiti prijevoz autobusom koji vozi učenike u OŠ Mihaela Šiloboda.

Vijećnik Tomislav Masten (HDZ) pitao je što je s GUP-om i zašto su svi članovi Povjerenstva za prostorno uređenje nedavno podnijeli ostavke. Gradonačelnik Beljak je pojasnio kako je došlo do razmimoilaženja između njega i komisije, s obzirom da su se oglušili na njegov zahtjev da u GUP-u bude onemogućena izgradnja stambenih naselja u 6 gradskih mjesnih odbora. Najavio je da se porocedura oko donošenja GUP-a nastavlja te da će on biti donesen do kraja godine, a da usporedo s tim kreću i izmjene Prostornog plana Grada Samobora.

 

Nova fekalna kanalizacija u Ulici hrvatskih branitelja u Strmcu

U Parku prirode Žumberak - Samoborsko gorje obilježen Svjetski dan turizma

Građani Strmca, predjela Prelci i Zlodiji, u stanci Gradskog vijeća govorili o svojim problemima nakon poplave

Gradsko vijeće odradilo sjednicu na kojoj se raspravljalo o stanju proračuna

Arhiva 2010

2019

2018

2017

2016

2015

2014

2013

2012

2011

2009

2008

2007

2006

2005

2004

2003

2002