26.03.2010.

Najuža obitelj oprostila se od istaknutog slikara i počasnog građanina Samobora Nikole Reisera

Pokopan Nikola Reiser

Najuža obitelj oprostila se od istaknutog slikara i počasnog građanina Samobora Nikole Reisera

Akademik, slikar i počasni građanin Grada Samobora Nikola Reiser pokopan je u najužem krugu obitelji u četvrtak, 25. ožujka. Redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Razreda za likovne umjetnosti, istaknuti slikar, umjetnik i pedagog preminuo je u bolnici na Svetom Duhu u utorak, u svojoj 92. godini.

Prošle godine Gradsko vijeće Samobora odlučilo je Nikolu Reisera proglasiti počasnim građaninom Samobora, a povelja Grada uručena mu je u njegovom zagrebačkom domu, na njegov rođendan, 14. listopada prošle godine. Tom prilikom se s akademikom, njegovom suprugom Vesnom te djecom Nikolom i Mirnom, razgovaralo i o ideji obitelji Reiser za obnovom kurije u Mirnovcu i nalaženja adekvatnog mjesta za galeriju Nikole Reisera.

Nikola Reiser rodio se u Mirnovcu kod Samobora 1918. godine, studirao je slikarstvo na Akademiji u Zagrebu od 1939. do 1943. (prof. V. Becić), a diplomirao je 1945. kod Otona Postružnika. Poslije rata usavršavao se u Parizu. Samostalno je izlagao u Samoboru, Zagrebu, Rijeci, Splitu, Mariboru, Münchenu, Torontu, Bernu... Primio je Nagradu grada Zagreba (1958.), Srebrnu plaketu Premio di pitturagrada Faenze (1963.), Nagradu Plavog salona, Zadar (1964.), Prvu nagradu jugoslavenske likovne jeseni za akvarel, Sombor (1964.), Nagradu IV. biennala jugoslavenske grafike, Zagreb (1966.), Nagradu Moderne galerije, Rijeka (1985.), Paletu Slave Raškaj, Karlovac (1986.), Nagradu ZAVNOH-a (1990.) i Nagradu Vladimir Nazor za životno djelo (1999.). O njegovom radu pisali su brojni ugledni kritičari i novinari.

Na domaćoj umjetničkoj sceni Reiser je bio prisutan više od šest desetljeća, ostvarivši više od 30 samostalnih i 300 skupnih izložbi u Hrvatskoj i diljem svijeta.

K.S.

 
26.03.2010.

Izborna skupština HDZ-a Bregana

Poziv na aktivniji stranački rad

Izborna skupština HDZ-a Bregana

U utorak, 23. ožujka, u prostoru AMK Bregana održana je izvanredna izborna skupština temeljnog ogranka HDZ-a Bregana. Za novog predsjednika izabran je Goran Grdinić. Uz predsjednika je izabran i novi Izvršni odbor temeljnog ogranka. U ime gradske organizacije HDZ-a Samobor skupštini su nazočili Tomislav Masten, predsjednik gradskog odbora, i Marko Prahović, predsjednik Samoborske mladeži HDZ-a. U svom pozdravnom govoru predsjednik Masten je istaknuo kako je glavna zadaća samoborskog HDZ-a u ovim opozicijskim danima ojačati stranačku infrastrukturu i stranački rad na terenu. U sklopu ispunjenja te zadaće održana je i ova izvanredna izborna skupština. Predsjednik je također napomenuo kako Bregana zaslužuje bolji odnos od strane Grada Samobora te vjeruje kako će se nova HDZ-ova ekipa znati izboriti za to.

- Tržnica u Bregani stoji zapuštena, iako je već godinu dana u vlasništvu Grada Samobora. Zadnji radovi na njoj su izvedeni još u vrijeme bivšeg Poglavarstva, a sadašnja gradska vlast stoji i gleda kako taj objekt propada. Bilo bi dobro da je takvo stanje samo s tržnicom u Bregani! Takvo je stanje i s tržnicom u Samoboru, čija je rekonstrukcija zaustavljena dolaskom gradonačelnika Beljaka i njegove nesposobne ekipe. Cijeli grad stoji, a izmišljaju se razno-razne priče kojima se želi opravdati nesposobnost i neznanje. Definitivno, to je najnesposobnija vlast u povijesti Samobora, koja umjesto da nešto radi, upada u urede zaposlenika gradskih poduzeća te pregledava njihova računala. Staljinistički pristup nije prolazio na ovim prostorima niti u 45 godina komunističke vladavine, pa neće ni danas. Pitanje je vremena kad će i ta garnitura postati povijest - napomenuo je Masten. Na kraju skupštine izaslanicima se obratio i novoizabrani predsjednik Grdinić, koji je pozvao na aktivniji stranački rad na dobrobit svih stanovnika Bregane.

I.H.

 
26.03.2010.

Nastavlja se niz predavanja iz ciklusa Nemirna zemlja

Poučno o meteorologiji i energiji vjetra

Nastavlja se niz predavanja iz ciklusa Nemirna zemlja

U samoborskoj Gradskoj knjižnici nastavljen je niz zanimljivih predavanja ponedjeljkom u ciklusu Nemirna zemlja, koje je pokrenulo Društvo inženjera i tehničara Grada Samobora. Dan uoči Svjetskog dana meteorologije (23. ožujka) predavanje o mjerenjima u meteorologiji održao je Zvonko Žibrat, a o energiji vjetra Alica Bajić, oboje članovi Hrvatskog meteorološkog društva i djelatnici Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Zvonko Žibrat upozorio je da je u Hrvatskoj meteorološka postaja na Griču osnovana davne 1861. godine i od tada djeluje u kontinuitetu. Od 1879. napravljena je prva standardizacija mjerenja za svaki instrument koji se koristi u službi. Nevjerojatno zvuči i podatak da se svaki dan, u razmaku od jednog do tri sata, na velikom broju mjernih postaja prikuplja 15 milijuna podataka koji su nužni da se u konačnici može izraditi prognoza. Mjerni instrumenti nalaze se na kopnu, moru i u zraku, s time da se morski u većoj mjeri rabe tek u posljednjih 15-ak godina. Najbolje su njima pokriveni prostori Europe i SAD-a, a najslabije afrički kontinent. To je ogroman pogon koji nije jednostavno održavati, ali Svjetskoj meteorološkoj organizaciji to uspijeva, istaknuo je Žibrat. Jedna od mjernih postaja nalazi se i u Samoboru, trenutno u Langovoj ulici. Spomenuo je i da je jedan od problema naći pouzdane ljudi koji će s mjernih postaja očitati podatke prema propisanoj proceduri, jer upravo na njima leži cijeli sustav. Primjerice, na Zavižanu se po svim vremenskim prilikama podaci prikupljaju svakih 7 sati, počevši već od 4 sata pa sve do 21 sat. No, u posljednje vrijeme tehnologija sve više zamjenjuje ljude. Državni hidrometeorološki zavod danas zapošljava 400 djelatnika i oko 300 honorarnih motritelja.

Druga aktualna tema bila je energija vjetra, tj. predavanje o vjetru kao sigurnom izvoru energije koje je održala Alica Bajić, a temelji se na dokumentu Energetska strategija Hrvatske do 2020. godine. Hrvatska ima puno potencijala na tom području, osobito u obalnom dijelu, jer gradnja vjetroelektrana ovisi o brzini i snazi vjetra. Bitna je i njegova konstantnost pa zbog toga bura nije najpogodnija, jer su joj odlike mahnitost i velika odstupanja u snazi u nekoliko sekundi.

Po broju vjetroelektrana u Europi prednjače Danska, Njemačka, Španjolska i Nizozemska. U Hrvatskoj je svega nekoliko vjetroelektrana. Prva je podignuta na Pagu, dvije su u Šibenskom zaleđu, a najnovije u Senju, gdje senjska bura spada u najsnažnije vjetrove u našoj zemlji, ali tu se očituje taj problem mahnitosti. Najveće prednosti vjetroelektrana leže u obnovljivom izvoru energije vjetra, dostupan je, a proizvodnja energije je jeftina i, prije svega, nije štetna za okoliš. Jedan od negativnih argumenata za gradnju vjetroelektrana je buka koju stvaraju turbine, a ponekad je to i vizualni dojam koje ostavljaju.

Na kraju su predavači samoborskoj Gradskoj knjižnici darovali publikacije u izdanju Državnog hidrometeorološkog zavoda, a njima je svoje publikacije darovalo Društvo inženjera i tehničara. Voditelj astronomske sekcije društva Ivan Opić najavio je do kraja ciklusa još dva predavanja u Gradskoj knjižnici.

M.Š.

 
26.03.2010.

U knjižnici otvorena izložba Ptice močvarice

Sačuvati pernate prijatelje

U knjižnici otvorena izložba Ptice močvarice

Dojmljiv postav izložbe Ptice močvarice proljetnim je bojama ispunio oba odjela Gradske knjižnice Samobor.

Prvi dio izložbe otvoren je predavanjem Denisa Leinera, mladog ornitologa i studenta veterine. Projekcijom fotografija koje je sam snimio i koje su dio same izložbe zainteresirao je mlade biologe iz samoborskih osnovnih škola.

Drugi dio izložbe je u nešto kasnijem terminu otvorila ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Zagrebačke županije Martina Glasnović, a o izložbi je govorio i sam autor, doc.dr.sci. Srećko Leiner iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja.

Cilj ove pokretne izložbe nije samo približavanje ptica posjetiteljima, već i razvijanje osjetljivosti o potrebi njihovog očuvanja. Također se skreće pozornost na nestanak 50% svjetskih močvarnih staništa u posljednjih stotinu godina, što je posljedica čovjekova uvjerenja da su to prostori koji ničemu ne koriste, osim razvoju zaraznih bolesti i da kao takvi moraju biti prenamijenjeni u korisnije svrhe.

Izložba ostaje otvorena do sredine travnja.

S.S.

 

Najuža obitelj oprostila se od istaknutog slikara i počasnog građanina Samobora Nikole Reisera

Izborna skupština HDZ-a Bregana

Nastavlja se niz predavanja iz ciklusa Nemirna zemlja

U knjižnici otvorena izložba Ptice močvarice

Arhiva 2010

2019

2018

2017

2016

2015

2014

2013

2012

2011

2009

2008

2007

2006

2005

2004

2003

2002