Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Stručni skup u sklopu Mjeseca borbe protiv ovisnosti

Kod problema ovisnosti zakazuju i roditelji

Mjesec borbe protiv ovisnosti obilježava se od 15. studenoga do 15. prosinca i već tradicionalno tijekom njegova trajanja održavaju se brojni stručni skupovi, predavanja i tribine. Na njima se uvijek naglašava da borba protiv svih vrsta ovisnosti traje cijele godine, a da se na skupovima i predavanjima razmjenjuju iskustva u radu te nastoji uključiti i šira zajednica u tu borbu. Iako je najčešća pomisao na pojam ovisnosti ona o drogama, treba istaknuti da borba protiv ovisnosti obuhvaća i borbu protiv alkoholizma, pušenja, interneta i kockanja.

U Samoboru je 7. prosinca održana stručna tribina u organizaciji Zavoda za javno zdravstvo (ZZJZ) Zagrebačke županije na kojoj su govorili predstojnik Ureda za droge Vlade Republike Hrvatske mr.krim. Dubravko Klarić, voditeljica Službe za školsku i adolescentsku medicinu i prevenciju ovisnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prim.dr.sc. Marina Kuzman, doc.dr.sc. Zoran Zoričić i dipl.med.ses. Zinka Bratuša iz KB Sestre milosrdnice, voditelj službe za prevenciju ovisnosti ZZJZ Zagrebačke županije dr.med. Tvrtko Pervan i voditeljica samoborskog Savjetovališta za prevenciju ovisnosti i rad s ovisnicima dipl.soc.rad. Katarina Gerbl.

Dubravko Klarić u uvodnom je izlaganju istaknuo, uz ostale aktivnosti, važnost preventivnog programa u školskom sustavu i izvan njega te najavio izradu nove nacionalne strategije. Ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Zagrebačke županije Davorin Gajnik rekao je da tijekom mjeseca borbe protiv ovisnosti održavaju stručne skupove za edukatore te cijele godine tribine po školama i zavodima o prevenciji. Što se tiče podataka o kriminalitetu zbog uporabe droga, napomenuo je da se podaci vode zajedno za Zagreb i Zagrebačku županiju te da se oko 200 korisnika nalazi na izvanbolničkom liječenju na području županije, a otprilike isto toliko se nalazi na liječenju u bolnicama u gradu Zagrebu. Upozorio je da je droga sve dostupnija, ali da se ne smije zanemariti ni problem alkoholizma kod mladih, osobito vikendom, smatrajući da su kod tog problema zakazale i inspekcije, policija, ali i sami roditelji, jer je nepojmljivo da se maloljetnici vraćaju pijani oko dva ili tri sata noću. Postoji i ovisnost o pojedinim sadržajima na internetu ili o kockanju, ali o tome se manje govori, jer takvi pojedinci ne rade veću štetu za opću društvenu zajednicu kao ovisnici o drogama i alkoholu, napomenuo je ravnatelj Gajnik.

Katarina Gerbl najavila je održavanje stručnog skupa o ovim temama u Samoboru 8. i 9. prosinca za područje cijele Hrvatske te najavila da bi u prijedlogu programa Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa bilo predviđeno i održavanje posebnog sata na kojem bi se učenicima govorilo o prevenciji, kao što se sličan program "Dobro nije što se puši, guta, pije" već i održava na području Zagrebačke županije.

M.Š.

FOTO: Dubravko Klarić

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Projekt uvođenja asistenata u nastavi nije za sada realiziran u našem gradu

Dobra ideja zapela u realizaciji

Bila je potrebna bolja koordinacija i priprema - mogao bi biti zaključak priče o angažiranju asistenata u nastavi u samoborskim školama. Riječ je o projektu Lokalnog partnerstva za zapošljavanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), u kojem se željelo na šest mjeseci zaposliti osobe kao asistente u nastavi za učenike s posebnim potrebama. No, na kraju projekt u Samoboru, barem zasad, nije realiziran. Pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Damir Fabek kaže da je namjera bila svrsishodna i plemenita, jer bi se osobama koje su više od tri godine prijavljene na HZZ-u omogućilo zapošljavanje na šest mjeseci pa su potporu projektu pružili i Zagrebačka županija te Vlada RH. Napominje da nije sudjelovao u prvim razgovorima koji su se vodili na tu temu, ali su ga ravnatelji škola izvijestili o provođenju projekta asistenata u nastavi. Kasnije je, u razgovorima s predstavnicima zavoda i županije, ispalo da se ne radi o asistentima, nego pomoćnicima. Naizgled se čini isto, ali nije. Pojašnjenje je da bi asistenti trebali biti educirane osobe, najčešće nezaposleni učitelji, dok pomoćnici ne moraju biti stručne osobe za rad u nastavi, već bi se mogle educirati samo kroz tečaj te potom pomagati učenicima s teškoćama u razvoju pri dolasku i odlasku na nastavu, pomagati im u nošenju stvari, pisanju zadaće i slično. Pročelnik dodaje i da su ugovori potpisani u nekoliko gradova Zagrebačke županije, no da tri samoborske škole, koje su iskazale interes, nisu željele potpisati takav ugovor. Kao jedan od razloga navodi i da su tražili mišljenje Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, odnosno Agencije za obrazovanje, te dobili tumačenje da u školi ne može raditi osoba koja nema odobrenja ministarstva, osobito vezano uz takve programe pomoći. Pročelnik Fabek kaže i da, što se samoborske uprave tiče, nakon razgovora s nadležnima i pravnicima HZZ-a, nema zapreka za potpisivanje ugovora, dodajući da je intencija projekta bila zbrinuti ljude koji su duže vrijeme na Zavodu za zapošljavanje i omogućiti im da 6 mjeseci primaju dohodak, ali i kako mu je jasno da bi ravnatelji prema pedagoškim standardima željeli zapošljavanje stručnih osoba (defektologa, psihologa ili pedagoga) te da mu je žao što je došlo do ove situacije.

Na samoborskom području interes za angažman asistenata u nastavi, koji bi pomagali učenicima s posebnim potrebama, iskazali su škole Bogumila Tonija, Samobor i Mihaela Šiloboda iz Svetog Martina pod Okićem. Ravnatelj svetomartinske škole Marijan Hetler pojasnio nam je njihov položaj. Napomenuo je da je i nadležno ministarstvo podržalo program, ali i napomenulo da bi sredstva za rad asistenata trebalo osigurati za cijelu školsku godinu, a ne samo za šest mjeseci. Ravnatelji ove tri škole odazvali su se na prvi poziv Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Zagrebačke županije za zapošljavanje asistenata (po jedan u svakoj školi), jer su bili zainteresirani za njihovo angažiranje, ali ravnatelj Marijan Hetler kaže da su poslije bili iznenađeni kada su im na sastancima ponudili pomoćnike koji nisu kvalificirani za rad u školi, jer su oni očekivali stručne i educirane osobe, prije svega nezaposlene učitelje. Uz to, u pravilnicima nije definirano što su to pomoćnici u nastavi, tj. kakva je razlika između njih i asistenata. Potom je došlo i do nejasnoća oko potpisivanja ugovora. Bilo je rečeno da će ugovore potpisati HZZ, Zagrebačka županija i Grad Samobor, ali je pravna služba Grada protumačila da oni ne mogu potpisati ugovor sa zaposlenikom škole te da to trebaju učiniti škole. To vjerojatno ne bi bio problem, pojašnjava ravnatelj Hetler, da se istodobno od njih nije tražilo potpisivanje bjanko zadužnice za brutto plaću pomoćnika, i to unaprijed za svih šest mjeseci (oko 50.000 kuna). No, škole ne mogu potpisivati bjanko zadužnice pa ravnatelji, kao odgovorne osobe, nisu mogli na to pristati, kao ni, u konačnici, na cijeli projekt, kojeg kao ideju podržavaju. Stoga se i vraćamo na zaključak s početka teksta da je od početka trebalo bolje razraditi sve aspekte projekta, od pravnih do financijskih, jer su na kraju najgore prošli oni koji su mogli dobiti posao. No, možda ova iskustva pomognu da se u skoroj budućnosti projekt provede i kod nas, jer Zavod za zapošljavanje planira njegovo provođenje u sljedeće tri godine.

M.Š.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)