Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Savjet mladih Samobora ugostio predstavnike Savjeta mladih Općine Matulji

Lijepo je biti mlad u Samoboru!

Savjet mladih Samobora ugostio je 14. studenoga predstavnike Savjeta mladih Općine Matulji. Matulji su općina u Primorsko-goranskoj županiji, položajem pripadaju Kvarneru, a kategorizirani su kao brdsko-planinsko područje. Općina su koja broji preko deset tisuća stanovnika. Zajednička poveznica Samobora i Matulja je duga tradicija obilježavanja Fašnika, a Matulji su poznati i po zvončarskim skupinama koje u doba Fašnika zazivaju uspješnu i plodnu radnu godinu. To je bio dodatni motiv za uspostavljanje međusobne suradnje i otvaranja jedne nove tradicije njegovanja prijateljskih odnosa između Grada Samobora i Općine Matulji. Goste je u uvodnom govoru pozdravio predsjednik samoborskog Savjeta Ivan Bišćan, a riječ dobrodošlice uputila im je i Marica Jelenić, zamjenica gradonačelnika za društvene djelatnosti Grada Samobora.

Statutima Savjeta mladih predviđena je ovakva suradnja različitih lokalnih jedinica te je iz tog razloga došlo do organizacije zajedničkog susreta. Nakon što je predsjednik Savjeta mladih Općine Matulji Goran Perožić predstavio matuljski Savjet slijedilo je zajedničko iznošenje iskustava u radu oba Savjeta. Iznesena je problematika koja se ogleda u neprihvaćanju Savjeta od strane institucija koje se bave mladima – škola, udruga, klubova. Upravo to neprihvaćanje onemogućava uspostavljanje osnovne zadaće koju je Zakon namijenio savjetima, a to je da savjeti budu ti koji će kreirati politiku mladih u svojoj lokalnoj jedinici. Matuljski Savjet je, za razliku od samoborskog, suočen i s neprihvaćanjem od strane samog općinskog načelnika, dok su članovi samoborskog Savjeta istakli dobru suradnju s gradskom upravom.

Sanja Horvat

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (6)

Proslava u povodu 250. obljetnice tiskanja Arithmetike Horvatszke Mihaela Šiloboda

Znanstvenik za 21. stoljeće

Teško je i zamisliti kako bi svijet izgledao da ljudi nisu naučili računati, kako bi mogli bez zbrajanja, oduzimanja, množenja i dijeljenja. Sve te radnje većina u školi baš i nije voljela, osobito ne kasnije sinuse, kosinuse i tome slično pa svaka čast onima koji su odmah zavoljeli matematiku i njene zakone. Kako bi znanje što lakše ušlo u učeničke glave zasluga je brojnih učitelja, ali jedan od njih ipak se ističe svojim djelovanjem na ovim našim područjima, ali i šire. To je Mihael Šilobod, koji je zaslužan što je još prije 250 godina tiskana Arithmetika Horvatszka, prva računica na hrvatskom jeziku. Ta okrugla obljetnica bila je izvrsna prigoda da se ukaže na Šilobodov rad, na njegovo djelovanje kao učitelja i župnika i, naravno, na značaj njegove Arithmetike.

O Mihaelu Šilobodu i njegovu djelu progovorilo se 6. studenoga na znanstvenom skupu u Svetoj Nedelji, na kojem su sudjelovali brojni znanstvenici. Skupu su predsjedavali dr.sc. Alojz Jembrih, dr.sc. Zvonimir Jakobović i mr.sc. Irena Mišurac Zorica. Nakon tog znanstvenog skupa 13. studenoga u samoborskoj kino dvorani održana je i središnja proslava tiskanja Arithmetike Horvatszke, koju su pripredili učenici i djelatnici škole u Svetom Martinu pod Okićem koja nosi njegovo ime. Sve nazočne uzvanike i goste pozdravio je na početku ravnatelj škole Mihaela Šiloboda u Svetom Martinu pod Okićem Marijan Hetler, a kao uvod u proslavu nazočni su mogli vidjeti scensku igru Mihaelovo svjetlo, u kojoj se u tri čina vidi presjek Šilobodova djelovanja, sve do vijesti o njegovoj smrti 8. ožujka 1787. godine. Odlični mali glumci, učenici od 2. do 8. razreda škole u Svetom Martinu, dočarali su kako je to Šilobod nastojao poučavati računanje. Scensku je igru napisala Zlata Andri Galetić, stručnu suradnju ponudili su Alojz Jembrih (koji je i tumačio lik Mihaela Šiloboda) i prof. Darko Novosel, scenografiju su osmislile Zlata Andri Galetić i Ružica Vuković Gotić, a organizacijsku podršku pružili su ravnatelj Marijan Hetler, župnik Josip Karas, Marijan Domović, Nena Novosel, Drago Ložnjak, tehničko osoblje škole iz Svetog Martina, kao i roditelji učenika glumaca.

I u scenskoj igri i kasnije u izlaganju dr.sc. Alojza Jembriha istaknuti su najvažniji trenuci života i djelovanja čovjeka s kojim se s pravom ponosi ovaj kraj. Ukratko, Mihael Šilobod rođen je u mjestu Podgrađe – naselje Šilobodi, u župi Sv. Martin pod Okićem, 1. studenoga 1724. godine od oca Andrije, tada uglednog visokog časnika u Karlovačkom vojnom generalatu Slunjske pukovnije i majke Margarete rođ. Gunarić. Gimnaziju je završio u Zagrebu, filozofiju je studirao u Beču, a teologiju diplomirao u Bologni. Po povratku sa studija 1747. godine karijeru započinje kapelanskim pozivom na području današnjeg Hrvatskog zagorja, gdje u nekoliko župa pokreće akcije opismenjavanja siromašnih žitelja Hrvatskog zagorja. Od 1751. do 1760. župnik je u župi Martinska Ves kraj Siska, gdje 1758. i izdaje svoje najpoznatije djelo Arithmetiku Horvatszku na kajkavskom jeziku.

Na stranicama OŠ Mihaela Šiloboda može se naći i uzrečica "ak ne buš učil matematiku išel buš k Šilobodu da te poduči“, koja svjedoči da je knjiga imala velik odjek u narodu. Od 1760. župnik je u župi Svetog trojstva u Svetoj Nedelji, gdje službuje 26 godina. U svom izlaganju na svečanosti u kino dvorani dr.sc. Alojz Jembrih izdvojio je nekoliko zanimljivosti o Šilobodu, kao što je ona da je pisao latinske stihove i pjesme, te je 1760. g. u Zagrebu objavio vrijednu teoretsku uputu u koralno pjevanje koja se upotrebljavala i 100 godina kasnije, a danas je predmet izučavanja na bogoslovnom konzervatoriju u Rimu. Izradio je i postavio veliki sat na tornju crkve, a u kapeli svetog Roka u Galgovu dao je izgraditi zidani kor koji postoji još i danas.

O pastoralnom radu Mihaela Šiloboda govorio je sadašnji svetomartinski župnik Josip Karas, dok je akademik Vladimir Paar njega i Ruđera Boškovića istaknuo kao znanstvenike 21. stoljeća, napomenuvši i da je Šilobod pridavao pozornost zornoj nastavi, što znači da je bio preteča i suvremenih pedagoških trendova.

Samoborski gradonačelnik Antun Dubravko Filipec zahvalio je svima koji su radili na reizdanju Šilobodovog velebnog djela, reklavši da je on cijelim svojim životom i djelom trajno obilježio ne samo svoje vrijeme, nego i stoljeća poslije, jer je kao humanist, svestrani znalac i stvaralac svoju filozofiju i viziju života imao hrabrosti ostvariti.

U ime Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa govorila je Jasenka Đenović, ravnateljica Uprave za predškolski odgoj i osnovno obrazovanje. Pozdravivši sve nazočne rekla je kako je Ministarstvo rado preuzelo pokroviteljstvo nad ovom proslavom, ukazavši na potrebu uspostave društva znanja. Uz Ministarstvo, pokroviteljsku podršku znanstvenom skupu i proslavi dali su Grad Samobor, Grad Sveta Nedelja, Zagrebačka županija i Agencija za odgoj i obrazovanje. U povodu 250. obljetnice tiskanja Arithmetike Horvatszke Hrvatska pošta tiskala je prigodnu poštansku marku, a Samoborski muzej je, uz organizaciju znanstvenog skupa, izdao pretisak Arithmetike s opsežnim pogovorom.

Obilježavanje su podržale i škole u Martinskoj Vesi, Svetoj Nedelji i Svetom Martinu pod Okićem, župe u Martinskoj Vesi i Svetoj Nedelji te Ogranak Matice hrvatske Samobor.

Mato Šipuš

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (2)

Na dnevnom redu sjednice samoborskog Gradskog poglavarstva bila je i dokapitalizacija Energo metana

Dokapitaliziracija od 6.460.000 kuna

Na početku 163. sjednice Gradskog poglavarstva, održane 10. studenoga, raspravljalo se o Procjeni ugroženosti od požara i Planu zaštite od požara za područje Grada Samobora. Procjena i Plan su usklađeni s novim zakonima, no, osim tog razloga, promijenile su se i okonosti u odnosu na plan izrađen 2001. godine, upozorio je pročelnik za gospodarstvo Željko Radovanić. Samobor je narastao, povećao se broj stanovnika, promijenila se i gospodarska situacija i, na kraju, Sveta Nedelja je odustala od zajedničke Javne vatrogasne postrojbe. Javnim nadmetanjem posao izrade dokumenata dobila je tvrtka Velteh, koja je nakon obavljenih svih aktivnosti izradila plan na 200-njak stranica, na koji je suglasnost dalo Ministarstvo unutarnjih poslova. Plan je obrazložio njegov izrađivač Ninoslav Tonković. U odnosu na prethodne podjele, sada su određene dvije stožerne postrojbe - Javna vatrogasna postrojba i Vatrogasna postrojba Galgovo. Prema toj podjeli Javna vatrogasna postrojba pokriva 206 km2 i oko 37 tisuća stanovnika, a DVD Galgovo 44 km2 i oko 5300 stanovnika. Pod Javnu vatrogasnu postrojbu potpadaju i dobrovoljna vatrogasna društva Samobor, Bregana, Grdanjci, Novo Selo Žumberačko, Gornja Vas, Jarušje i Rude, prema području odgovornosti.

Na sjednici Poglavarstva istaknuto je da je osobit problem područje Žumberka i Samoborskog gorja, jer bi prema propisima vatrogasci na najudaljenije mjesto morali stići u roku 15 minuta od trenutka dojave. Zbog karakterističnog teritorijalnog ustroja Grada moralo se pribjeći rješenju da se i to područje pokriva dobrovoljnim vatrogasnim društvima. No, gradonačelnik je ukazao da je u tom slučaju problem što bi dobrovoljna vatrogasna društva na Žumberku trebala biti opremljena i navalnim vozilima koja koštaju oko 6 milijuna kuna, a zakonodavac nije osigurao i izvore financiranja, već samo propisao kazne, pa bi sva sredstva u tom slučaju trebao osigurati Grad u svom proračunu.

U Planu je posebna pozornost posvećena industrijskim i skladišnim objektima, navedeni su postupci i oprema prigodom djelovanja na industrijskim objektima, stambenim objektima te na poljoprivrednim površinama i šumama. Cjelokupno područje Grada Samobora ukupno ima 11956 građevina visine do dvije etaže te 124 građevine od tri do pet etaža koje se nalaze u gradu Samoboru. Cjelokupno područje ima 78 naselja, u kojima boravi oko 43 tisuće stanovnika.

U Planu je navedeno koja društva treba kadrovski osposobiti i tehnički opremiti da mogu obaviti vatrogasnu intervenciju do dolaska JVP Grada Samobora, a u tom slučaju najviše nedostaju cisterne kapaciteta do 5000 litara. U zaključku piše da je potrebno opremiti i Javnu vatrogasnu potrojbu te je kadrovski osnažiti da ima minimalno 27 osposobljenih ljudi za intervencije. O svemu ovome još će svoje mišljenje dati i Gradsko vijeće.

Na dnevnom redu je ponovno bila i dokapitalizacija Energo metana i u ovom slučaju Grad i Monter su ipak postigli dogovor, ali ne u onom obimu koji je tražio Grad. Energo metan će se dokapitalizirati s ukupno 6.460.000 kuna, od čega 51% sredstava osigurava Grad, a 49% Monter. Sklopljen je i drugi dodatak Ugovoru o sufinanciranju građenja vodnih građevina na području Grada s Hrvatskim vodama, u kojem je odobren nastavak izgradnje druge etape žumberačkog vodovoda od Budinjaka do Stojdrage u iznosu 7 milijuna kuna, od čega Grad osigurava 1.288.458 kuna, a preostala sredstva osiguravaju Hrvatske vode i Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva te Zagrebačka županija 750.000 kuna. Vodoopskrbni cjevovod već je izveden do centra Stojdrage, a u završnoj je fazi izgradnuja vodospreme Novo Selo. Stoga je sa sjednice upućena i zahvala Hrvatskim vodama što su uskladile ovakav način financiranja.

Na Poglavarstvu je bilo riječi i o peticiji Mjesnog odbora Bregana za hitnim rješavanjem problema tržnice, hotela, dvorane i bazena. Pročelnik Željko Kovačić rekao je kako je Grad u posljednjih deset godina nekoliko puta upućivao zahtjev Vladi i Središnjem uredu za upravljanje imovinom da se riješi status tih prostora i ustupanje bez naknade. Inače, Vlada je za tržnicu od Grada tražila 2,5 milijuna jednokratno. Grad će još jednom uputiti požurnicu, a nakon što je peticija građana zaprimljena u Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja rečeno je da će se stvari prioritetno rješavati, pojasnio je pročelnik Kovačić.

M.Š.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (1)

Samoborski HSS-ovci na sajmištu pekli kostajne i dijelili portugizec

Otišlo 150 kila kostajna i 120 litri portugizca!

Samoborski su HSS-ovci u subotu 8. studenog na Samoborskom sajmištu organizirali jednu od posljednjih ovogodišnjih akcija - pečenje kostajna i dijeljenje portugizsca, a, sudeći po raspoloženju oko štanda, u svojim su nakanama u potpunosti uspjeli. U roku od tri sata podijelili su 150 kila kostajna (tri pune vreće) i potočili 120 litri portugizca!

Od stranačkih se čelnika tom prilikom moglo čuti da se pripreme za naredne lokalne izbore, koji će biti za otprilike 6 mjeseci, ubrzavaju, te da sada slijedi intenzivno djelovanje "u zatvorenom", sjednice ogranaka na kojima će se odlučivati o listama za vijeća mjesnih odbora, definitivno usuglašavanje programa, pregovori s eventualnim političkim partnerima...

I.H.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (18)