Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Samoborci sudjelovali u otvorenju Baščanske staze glagoljice

I mi smo imali svoje slovo

Svečanom otvorenju Baščanske staze glagoljice, održanom 16. listopada, u Baškoj prisustvovalo je izaslanstvo Grada Samobora predvođeno Damirom Fabekom, pročelnikom Upravnog odjela za društvene djelatnosti.

Bašćanska staza glagoljice je višegodišnji projekt Društva Sinjali čiji počeci sežu u 2006. godinu kada se i Grad Samobor uključuje u projekt te doprinosi podizanju spomenika trajne vrijednosti i nastavlja put očuvanja i pisanja hrvatske povijesti. Skulptura nastala zahvaljujući Gradu Samoboru jest slovo "S“ (na glagoljici se simbol "S“ čita slovo). Osim što navedeno slovo simbolizira Samobor, ono je simbol svete Lucije i svjetlosti te je upravo ta simbolika bila razlog postavljanja skulpture na ovo vrlo atraktivno mjesto – neposredno pred crkvom svete Lucije u kojoj je otkrivena Baščanska ploča, prvi hrvatski glagoljski urezani spomenik. Autorica skulpture je studentica kiparstva iz Ljubljane, Nina Hrelja.

U opatiji crkve svete Lucije otvorena je prigodna izložba o nastajanju staze te je ukazano na važnost ovog projekta, ne samo za Bašku već i cijelu Hrvatsku, te je svojevrsni slijed razvoja kulturne baštine ostavljene budućim generacijama radi očuvanja glagoljice, ali i svjedoka rane povijesti i pismenosti Hrvata.

Kamene skulpture su simboli koji predstavljaju trideset i četiri slova glagoljice od čega su četiri skulpture većih dimenzija rad akademskog kipara Ljube De Karine, a ostale, manje, klesali su studenti hrvatskih i europskih akademija na kiparskim radionicama organiziranim u Baški.

Staza počinje skulpturom glagoljskog slova Az na Treskavcu, prijevoju na ulazu u baščansku dolinu, a završava posljednjom skulpturom na rivi u baščanskoj lučici. Čast otvorenja same Staze dobilo je četrdesetak učenika Osnovne škole Fran Krsto Frankopan iz Baške koji su okružili početno slovo Staze, a zatim potrčali prema Bašćanskoj dolini pokazujući uzvanicima put kroz povijest.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (2)

Predstavljen novi reprint knjige Samobor – narodni život i običaji Milana Langa

"Samoborska Biblija" samozatajnog velikana

Reprint knjige Milan Lang: Samobor – narodni život i običaji, u izdanju Meridijana, okupio je u četvrtak, 15. listopada, u Galeriji Prica brojne samoborske uglednike kako bi se upoznali s najnovijom verzijom ovog kapitalnog djela, kako za Samobor tako i za hrvatsku etnologiju.

Kako je rečeno na samom predstavljanju, ovaj reprint nudi Langovo djelo u izvornom obliku, bez komentara uz tekst ili slike, sa svih više od tisuću stranica Langovog teksta i pripadajućom 71 slikom te uz dodatnih 40-ak stranica predgovora napisanih sa željom da se čitatelju približi lik i djelo Milana Langa.

Urednica izdanja, direktorica Meridijana Petra Somek naglasila je kako je reprint Langove knjige svojim sadržajem i opremom jedno od ljepših izdanja ove izdavačke kuće.

- Kad uzmete u ruke ovaj reprint, koji sada ima 1192 stranice i kad ih počnete prelistavati makar ovlaš čitajući, odmah možete uvidjeti o kako se velebnom i značajnom djelu radi. Langovo djelo je teško i nazvati tek knjigom, jer ovo je prava enciklopedija, krcata najrazličitijim štivom, enciklopedija u kojoj je temeljito obrađena materijalna, socijalna i duhovna kultura ondašnjeg čovjeka. Ove stranice pravo su ogledalo Samobora s kraja 19. i početka 20. stoljeća, a ova knjiga propagira upravo onakvo domoljublje kakvo bi ono trebalo biti – nenametljivo, samozatajno, požrtvovno. Domoljublje kakvom nas podučavaju i stihovi naše himne, jedne od rijetkih u kojoj nema prijekih tonova, nego se slavi ljepota kraja. Upravo takvo domoljublje izlazi iz Langove knjige – rekla je Petra Somek opisavši potom i genezu nastanka Langovog djela, uz zahvalu svim suradnicima koji su pomogli izdavanju reprinta, uključujući Grad Samobor, Gradsku knjižnicu Samobor i Samoborski muzej.

Autor uvodnog teksta Dragutin Feletar okupljene je zatim upoznao s nekim detaljima iz životopisa Milana Langa, istaknuvši kako se radi o jednom od samozatajnih velikana pisane riječi i društvenosti koji su zadužili ukupnu hrvatsku kulturu.

- Lang je predno radio kao učitelj, a kasnije i ravnatelj Pučke škole u Samoboru, i to punih 40 godina! Dulje od pola stoljeća bio je sudionik i raznih sportskih događanja, ali najtrajniji trag ostavio je na polju povijesti i etnografskih istraživanja objavljujući djela i članke kapitalnog značaja za hrvatsku kulturu. Stvarao je u teškim društvenim i političkim prilikama, u vrijeme germanizacije, mađarizacije, stasanja stranačkog života, prijelomnih povijesnih događaja i neprestane borbe za hrvatski identitet. Upravo u to doba Samobor prerasta iz omanjeg slobodnog kraljevskog trgovišta u značajan regionalni centar na zapadnim vratima Zagreba. Iako je posve blizu hrvatske metropole, Samobor u to doba još živi lokalnim građanskim životom kojim dominiraju problemi svakodnevice. U tom kontekstu razvio je živ društveni život, a iz takve društvene klime niknula su značajna imena koja su dosezima svojega djelovanja imala značenje izvan lokalne sredine, a neki su bili i vrlo značajni za hrvatsku kulturu u cjelini, kao što je Milan Lang – zaključio je Feletar naglasivši da je djelo Milana Langa jedno od najvažnijih djela hrvatske etnologije i kulture.

- U stotinjak godina od objavljivanja ove knjige Samobor je dobio nove stanovnike, uz goleme promjene načina života i zato je vrlo važno da znamo, da se podsjetimo kako se u Samoboru živjelo u vrijeme naših pradjedova i prabaka. Siguran sam da će to mnoge zanimati i da ćemo iz tog iskustva nešto naučiti te iz tih poruka izvući neka dobra za stvaranje boljeg i kvalitetnijeg života danas – rekao je na kraju Dragutin Feletar.

Okupljenima se obratio i samoborski gradonačelnik Krešo Beljak, konstatiravši kako su Samobor – narodni život i običaji posebna knjiga, "samoborska Biblija".

- Preporučio bih je ne samo onima koji su se nedavno doselili u Samobor i koji će se ubuduće doseliti u Samobor, nego i svima nama Samoborcima, jer je to knjiga iz koje se, ako je se svakodnevno čita, može jako puno naučiti o Samoboru kojeg svi mi jako volimo. Nadam se da ćemo taj naš Samobor ubuduće voljeti i više, a da bi ga voljeli još više mislim da bi svatko od nas doma, na jednom posebnom mjestu, trebao imati upravo ovu našu "samoborsku Bibliju" - rekao je gradonačelnik Beljak.

Samo predstavljanje je vodio Miro Burić, a program je bio upotpunjen čitanjem ulomaka iz Langovog djela u interpretaciji glumca Vida Baloga te pjevanjem poznatih skladbi u izvedbi vokalnog ansambla Singrlice. Na predstavljanju su se mogle probati delicije napravljene prema originalnim receptima iz Langove knjige te kupiti samo djelo uz prigodan popust, a inače se knjiga može nabaviti preko Meridijana ili samoborske knjižnice po cijeni od 399 kuna.

K.S.

O Langu i njegovu djelu

Milan Lang, inače rođeni Jaskanac, posla na prikupljanju materijala za djelo čiji je reprint predstavljen 15. listopada prihvatio se početkom 20. stoljeća, kada ga je tadašnja Jugoslavenska akademija angažirala za potrebe Zbornika za narodni život i običaje Južnih Slavena. Kao izuzetno temeljit istraživač Lang je sakupio etnografske građe za 8 svezaka objavljivanih u Zborniku od 1911. do 1915. godine, a 1915. Akademija je objedinjene tekstove objavila u jednoj knjizi od 1060 stranica i sa 71 slikom te nacrtom Samobora u koloru iz 1764. godine, kojeg je izradio prvi samoborski, a možda i hrvatski kartograf Petar Praunsperger.

Langovo djelo je postiglo velik uspjeh, knjiga je rasprodana, a kasnije stručne analize i kritike svrstale su Langov Samobor... u sam vrh hrvatske etnološke misli. Prije 15-ak godina napravljen je reprint izdanja, a ovogodišnje, najaktualnije reizdanje, novi je doprinos očuvanju samoborske i hrvatske kulturne baštine.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (5)