Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

U Foto galeriji Lang otvorena izložba fotografija hrvatske spisateljice Slavenke Drakulić

Umjesto pisanja - slikopisanje

Zatvaranje ovogodišnje izložbene sezone u Foto galeriji Lang pripalo je poznatoj hrvatskoj spisateljici Slavenki Drakulić izložbom Vidjeti i gledati – Paris 2007. Upravo činjenica da je Slavenka Drakulić prepoznatljiva po pisanju, a ne po slikopisanju, dovela je, prema autoričinom priznanju, do zanimljivih situacija s posjetiteljima izložbe. Naime, mnogi su joj pristupali s pitanjima tipa "a koju to knjigu predstavljate?", ne znajući za autoričino bavljenje fotografijom.

- Dakle, istina je, ovo su moje fotografije i ovo je stvarno moja izložba – uz smijeh je 6. prosinca pojasnila na otvorenju Slavenka Drakulić, napominjući kako je po fotografskom pitanju ipak amater te da svaka od fotografija nosi određenu priču koja je i ispisana ispod nje. Upravo će taj objedinjeni doživljaj Pariza svoje mjesto uskoro naći na stranicama časopisa Elle, s kojim je u suradnji i postavljena ova izložba u Langovoj 15.

- Radi se jednostavno o jednoj savršenoj impresionističkoj sintezi, blagom prožimanju slike i riječi, kojom se Slavenka Drakulić upustila u osobni dijalog s gradom koji, naravno, pored slika i teksta svakodnevno nudi i mirise, zvukove, a o dodirima da se i ne govori. Zaključila je ispravno kako pred čarolijom toga grada riječ nije dovoljna, pa se amaterski hrabro uputila u polje drugog medija. I - što je tu je! – napisao je u katalogu Želimir Koščević.

Izuzetno srdačnu atmosferu prilikom otvaranja izložbe Slavenke Drakulić upotpunio je i dolazak njezine dugogodišnje prijateljice Vesne Pusić, koja je istovremeno boravila u Samoboru u okviru svoje predizborne kampanje. Izložba Slavenke Drakulić može se razgledati do 17. siječnja u Foto Langu u standardnim vikend terminima, a za ulazak u novu sezonu već se najavljuju Autoporterti Silvestra Kolbasa, u nedjelju, 31. siječnja, točno u podne.

K.S.

Slavenka Drakulić je hrvatska književnica i novinarka čije su knjige prevedene na mnoge strane jezike. Rođena je 1949. u Rijeci. Završila je studije komparativne književnosti i sociologije na zagrebačkom sveučilištu. Od 1982. to 1992. radila je u magazinu Start i tjedniku Danas. Objavljuje novinarske tekstove u mnogim stranim novinama i magazinima te surađuje u listovima Süddeutsche Zeitung (Njemačka), Internazionale (Italija), Information (Danska), The Guardian (Velika Britanija), a povremeno i u mnogim drugim europskim novinama. Urednica je u američkom političkom magazinu The Nation. Na hrvatskom je objavila romane: Hologrami straha, Mramorna koža, Božanska glad, Kao da me nema i Frida ili o boli. Objavila je i četiri publicističke knjige: Smrtni grijesi feminizma, Kako smo preživjeli, Oni ne bi ni mrava zgazili i Tijelo njenog tijela. Upravo joj je objavljena najnovija knjiga Basne o komunizmu. U izdanju Profila izašla su joj Sabrana djela u dva dijela. Živi u Hrvatskoj i Švedskoj.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (5)

Robertu Bogolinu priznanje za umjetničke fotografije

Nagrađen "Božić u Samoboru"

Do 14. prosinca može su Čakovcu razgledati izložba fotografija Tourphoto 2009, pripremljena u organizaciji Turističke zajednice Koprivničko - križevačke županije, Fotokinokluba Drava i Centra za kulturu - Čakovec.

Žiri u sastavu Milorad Čakardić, Vasja Doberlet, Ante Jaša, Vladko Lozić i Ištvan Pentek pregledao je 352 fotografije 88 autora, od kojih su za izložbu odabrene 132.

Fotografija samoborskog fotografa Roberta Bogolina "Božić u Samoboru" dobila je posebnu pohvalu žirija.

Robertove fotografije vatrometa objavljene su i u američkom časopisu Pyro, specijaliziranom za pirotehniku i vatromete. Iste fotografije su dobile nagradu Pirotehnike Mirnovec na Međunardnom festivalu vatrometa u Zagrebu.

Dio fotografija može se vidjeti na web stranicama www.bogolin.com.

I.H.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (3)

Izložba Sjaj metala u Maloj dvorani Galerije Prica

Metal kao insipracija

Mala dvorana Galerije Prica ugostila je krajem studenog i početkom prosinca Odjel za dizajn metala Škole primijenjene umjetnosti i dizajna, koji je izložbom prezentirao djelić onoga što su učenici naučili i izradili. Stoga su se u izložbenom prostoru okupili učenici i profesori Škole primijenjene umjetnosti i dizajna, a među njima i nekoliko bivših učenika iz Samobora. Uvodno je sve okupljene pozdravila kustosica Galerije Prica Nikolina Mahović, o povijesti i radu Odjela govorila je pročelnica Odjela za dizajn metala Nada Škrlin, dok je izložbu otvorila ravnateljica Škole primijenjene umjetnosti i dizajna Marija Krstić-Lukač.

Okupljeni su bili oduševljeni prikazanim radovima, kao i posjetitelji tijekom čitava postava. Inače, Škola primijenjene umjetnosti i dizajna ove godine slavi 127. godišnjicu postojanja. Osnovana je 1882. kao Obrtna škola sa četiri odjela (stolarski, bravarski, klesarski i dekorativno-slikarski) i bila je treća u Europi (nakon Londona i Beča) s istom spregom muzeja i škole. U dugoj povijesti škole bilo je slavnih i plodnih razdoblja, vrsnih nastavnika i još izvrsnijih učenika, koji su otvarali nove putove, formirali nove ukuse, mijenjali ili sudjelovali u likovnim promjenama – izložbama, radovima u gradskom prostoru, kreacijama i dizajnima raznih medija i materijala do web stranica. I same promjene naziva škole tome svjedoče: od obrta i primijenjene umjetnosti do dizajna.

Kako piše prof. Zrinka Tatomir, prvotna četiri odjela vremenom su se mijenjala, ukidala i obnavljala, preseljavala i useljavala, do današnjih devet. To su: Odjel za unutrašnju arhitekturu, zatim fotografski, aranžersko–scenografski odjel, grafički, keramički, kiparski, slikarski, tekstilni i Odjel za dizajn metala. U povijesti škole i, posebno, Odjela za dizajn metala, može se kroz generacije profesora i učenika pratiti čvrsta nit znanja - od Rudolfa Valdeca i Ive Kerdića, preko Želimira Janeša i Belizara Bahorića (čijom se zaslugom 1957. osniva ovaj zaseban odjel) do Damira Mataušića i Hrvoja Ljubića, te današnjih profesora Nade Škrlin, Judite Šercar i Mateja Pašalića.

M.Š.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (2)