Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

U Kazalištu Komedija premijerno izvedena opereta Lijepa Helena

Satirični žalac prema novonastalom građanskom sloju

Opereta Jacquesa Offenbacha Lijepa Helena, pod redateljskim okom Dore Ruždjak Podolski i pod dirigentskom palicom Krešimira Batinića, nova je predstava na repertoaru Kazališta Komedija.

Burleskni Offenbachov svijet, postmoderan za vrijeme u kojem je djelo nastalo, veoma je podatan za iščitavanje nekog drugačijeg doba, bližeg našemu. Sam Offenbach parodira starogrčki mit poigravajući se konvencijama vremena u kojem je živio i stvarao, neprestano usmjeravajući oštre i satirične žalce prema novonastalom srednjem građanskom sloju.

Radnju ove operete redateljica Dora Ruždjak Podolski prebacuje u kasne 50. godine prošloga stoljeća. Godine su to rađanja pop-kulture, dok s druge strane bjesni hladni rat, potpomognut lažnom američkom demokratizacijom, ruskim prijetnjama i nesvrstanošću na našim prostorima. Tako će šaroliki svijet Offenbachovih likova (ismijani Menelaj, Agamemnon, Ahilej i dr.) naći svoje dvojnike u vladarima 20. stoljeća, poput J.F. Kennedyja, Nehrua, Nasera, Tita, Hruščova, a Lijepa Helena je utjelovljena u Jackie Kennedy, prvoj dami tih veselo-tužnih godina u kojima se krojila naša zajednička budućnost.

U glavnim su ulogama Sandra Bagarić, Danijela Pintarić, Vlatka Burić, Đani Stipaničev, Davor Radić, Tvrtko Stipić, Nenad Tudaković, Adalbert Turner Juci i Ervin Baučić.

R.K.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (1)

Samoborska knjižnica ugostila poznatog francuskog pisca i humanista Jacquesa Salomea

Odvažno naći svoj put - komunicirajući

Poznati francuski pisac, psihoanalitičar i humanist Jacques Salome svojim neposrednim pristupom oduševio je okupljene u Gradskoj knjižnici Samobor u utorak, 17. ožujka. Gostujući u okviru Tjedna frankofonije, Salome je upravo Samobor odabrao kao polaznu točku za upoznavanje Hrvatske, zahvaljujući vezama koje je između Samobora i francuskog grada Chassieua utemeljila Danielle Alard, a koje bi uskoro trebale rezultirati i potpisivanjem povelje o prijateljstvu dvaju gradova. U tom smislu, Jacques Salome, sa svojim osebujnim pogledom na život i, prije svega, međuljudskom komunikacijom, pokazao se kao pravi ambasador iskrenih odnosa među ljudima, bili oni Francuzi, Hrvati, Samoborci, žene ili muškarci.

Poanta je, smatra Salome, zorno demonstriravši to i zanimljivom prezentacijom, u ispravnom komuniciranju. Za to su potrebne, prema Salomeovom mišljenju i 70-godišnjem životnom iskustvu, četiri stvari: naučiti zamoliti, davati, primati i odbiti. U kratkim crtama, voljeti samog sebe, ne dozvoliti drugome da formira mišljenje o nama samima, znati primati pozitivne poruke, a negativne vratiti pošiljatelju, razgovarati s drugim, ali ne o drugom, stalno imati na umu da odnos ima dva kraja i tome slično.

Salomeova razmišljanja objavljena su u brojnim knjigama i člancima, a ono po čemu Salome odskače od ostalih koji su teoretizirali o sličnim temama jest činjenica da je znatan dio vremena i truda uložio u inicijativu za uvođenje školskog predmeta komunikacije. Do sad neuspješno, ali, smatra Salome, to je nužnost, jer u ovom stoljeću komunkacije ljudi u stvari sve manje istinski komuniciraju.

Osim neposredne prilike čuti smjernice za bolje međusobne odnose od samog Jacquesa Salomea, brojni Samoborci i frankofili koji su se okupili u Gradskoj knjižnici, dobili su priliku i za dvojezično upoznavanje s likom i djelom francuskog pisca i to zahvaljujući učenicima Osnovne škole Samobor koji su čitali ulomke iz njegove knjige Odvažno naći svoj put, a okupljne su pozdravili i direktor Francuskog instituta Stefan Re te zamjenica samoborskog gradonačelnika Marica Jelenić.

Kruno Solenički

Odlikovani intelektualac

Jacques Salome, pisac, suvremeni intelektualac i humanist, rodio se 1935. u Toulousu. Diplomirao je socijalnu psihologiju na Visokoj školi za socijalne studije, 15 godina bio je predavač na sveučilištu u Lilleu. Posvećuje se punih 35 godina edukaciji stručnjaka koji se bave međuljudskim odnosima. Francusko Ministarstvo prosvjete dodjelilo mu je za njegov rad posebno odličje i promoviralo ga u časnika Državnog reda za zasluge.

S grupom suradnika Salome je kreirao i lansirao metodu ESPERE, koja predlaže, pomaže i podupire razvoj boljih međuljudskih odnosa ljudi s njima samima i s njihovom okolinom.

Autor je pedesetak djela, od kojih je 45 prevedeno na dvadeset svjetskih jezika. Odvažno naći svoj put prva je knjiga Jacquesa Salomea prevedena na hrvatski jezik u jesen 2008. godine, u biblioteci Duh vremena nakladničke kuće Alfa.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Koncert pijanista Gorana Filipca u ciklusu Glazbeni prsten Zagrebačke županije

Samobor počašćen izvedbom

Datumski nepopopularnog dana (petak 13.), u mjesecu koji najvljuje proljeće, samoborska publika imala je prilke uživati u nadahnutom koncertu svjetski poznatog i jednog od najistaknutijih hrvatskih pijanista mlađe generacije – Gorana Filipca. Njegovi nastupi u dvoranama kao što su Carnegie Hall u New Yorku, Salle Frank Martin u Ženevi, National Concert Hall u Dublinu, Salle Cortot u Parizu, velika dvorana Muziekcentrum Vredenburg u Utrechtu, dovoljno govore o kakvom je vrsnom glazbeniku riječ. Do sada je nastupao s Berlinskim simofonijskim orkestrom, Zagrebačkom filharmonijom, Orkestrom riječke Opere te surađivao s renomiranim dirigentima kao što su Jorge Uliarte, Leonid Nikolaev, Pavle Dešpalj, Vjekoslav Šutej i drugi. Ovim koncertom Grad Samobor, Galerija Prica i samoborska publika mogu se smatrati počašćenima dolaskom Gorana Filipca te izvedenim djelima Ludviga van Beethovena; Sonata op. 81a ''Les Adieux'', Roberta Schumanna; Davidsbündlertänze op.6 (knjiga I. I II.) i Frédérica Chopina; Scherzo br. 1 op. 20 u h-molu.

S.I.Ž.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (1)

U knjižnici održano putopisno predavanje Od samoborskog Abrahama do Svete zemlje

Živo hodočašće do Mrtvog mora

Župnik stojdraški, Mile Vranešić, održao je u četvrtak, 12. ožujka, u Gradskoj knjižnici Samobor, putopisno predavanje Od samoborskog Abrahama do Svete zemlje. Riječ je o rujanskom hodočašću Samoboraca i Žumberčana u Izrael, popraćenom atraktivnim fotografijama, prezentiranim u knjižnici, uz obilje podataka vezanih uz povijest Svete zemlje te tamošnjih znamenitosti, ljudi i običaja.

Naime, svaki bi vjernik bar jednom u životu želio hodati Isusovim stopama, pokloniti se mjestu njegova raspeća, posjetiti Goru njegova uzašašća, vidjeti dvoranu Posljednje večere. Tu su milost doživjeli hodočasnici koji su se pridružili stojdraško-grabarskom župniku Mili Vranešiću te se u njegovom društvu uputili u Svetu Zemlju povodom duhovne priprave za proslavu 400. godišnjice Marčansko - križevačke biskupije.

Samoborci i Žumberčani obišli su sveta mjesta na kojima je Gospodin boravio, ne kao izletnici, već kao pravi hodočasnici, u molitvi i zahvaljivanju. Po prvi puta u povijesti se na svetim mjestima Jeruzalema i Nazareta služila sveta misa u tamošnjim melkitskim, odnosno grkokatoličkim crkvama.

Stari grad Jeruzalem, opasan bedemima, podijeljen je na židovski, arapski, armenski i kršćanski dio. Zanimljivo je bilo promatrati njihove razlike i sličnosti, kao i suživot ljudi koji po u sekundu točnom rasporedu obavljaju svoj vjerski obred koji će za samo 5 minuta na istom tom mjestu obavljati pripadnici neke druge vjeroispovijesti.

Također smo saznali kako u cijelom svijetu poznati slavonski hrast nije mimoišao ni Svetu Zemlju. Na mjestu Isusova preobraženja, na brdu Tabor, podignuta je bazilika čija je krovna konstrukcija napravljena baš od slavonskog hrasta.

Na zanimljivom predavanju pred punom Gradskom knjižnicom prikazano je mnoštvo impresivnih fotografija i zanimljivih priča, kako svetih, tako i zemaljskih. Tako kupanje u Mrtvom moru nije nimalo nalik onome što čovjek pomisli o kupanju u moru. Moguće je samo plutanje na leđima, a ako voda uđe u oči potrebno ih je odmah isprati.

Po završetku predavanja hodočasnici i njihovi gosti zasladili su se kolačima iz kuharice Biblijska gozba, koja donosi recepte i zanimljive priče o tome kako se jelo u biblijsko doba.

Maja Cvetković

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

U obnovljenom Histrionskom domu održani 2. Gumbekovi dani

Djela Histriona, bez zla i bez mraka

U organizaciji Glumačke družine Histrion, u obnovljenom Histrionskom domu, održava se od 13. do 27. ožujka Drugi međunarodni festival cabareta, drugi Gumbekovi dani. Festival je posvećen zagrebačkoj cabaretskoj tradiciji i cabaretskom umjetniku Mladenu Crnobrnji Gumbeku. U bogatom i šarolikom programu će biti izvedeno dvanaest domaćih i stranih predstava, gostuju kazališta iz Italije, Srbije, Bugarske, SAD-a i, naravno, "domaće snage" iz Varaždina i Zagreba. Imena poput Arijane Čuline, Željka Vukmirice i Siniše Ružića nije potrebno posebno najavljivati.

Svečano otvaranje festivala povjereno je predstavi Arsenove teatralije. Teatralije – glazbena razmišljanja posvećena teatru nisu djelo bilo kojeg Arsena, nego su to glazba i stihovi Arsena Dedića. U toj cabaretskoj, recitatorsko-pjevnoj i malo ležernijoj formi sudjeluju Branka Cvitković, Goran Grgić, Žarko Potočnjak, Zlatko Vitez i drugi glumci.

Naime, Arsen Dedić je suradnik Glumačke družine Histrion od samog osnivanja, a višegodišnje partnerstvo i nastale projekte sam opisuje ovako:

Djela Histriona

bez zla i bez mraka

jedino još vrijede

gledano iz zraka.

Arsen Dedić skladao je glazbu i songove za 22 histrionske predstave, a i mnoge su druge njegove skladbe inspirirane glumcima i kazalištem, poput Geste i grimase, Čovjek Vulkan, Nesereća nikad ne ide sama.

Gumbekovi dani završavaju 27. ožujka, kada će večer biti posvećena Mladenu Crnobrnji Gumbeku. Bit će dodijeljene i četiri nagrade - za najbolji cabaret, za najbolju mušku i žensku ulogu te za izvanredan doprinos oživljavanju cabareta.

Volite li kazalište koje se istražuje u svojoj neobičnoj cabaretskoj formi, zasigurno ćete u zanimljivom reperotaru 2. Gumekovih dana pronaći poneku predstavu koja će vas razveseliti.

Rajka Križanac

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (3)