30.11.2009.

Folklorni ansambl Petkov Breg proslavio 10. obljetnicu postojanja

Od crvenog jugića do predsjedničkog kandidata

Folklorni ansambl Petkov Breg proslavio 10. obljetnicu postojanja

Prije 10 i pol godina u crvenom jugiću stigao je u Petkov Breg mladić koji je bio član tamburaškog orkestra HRT-a i osnovao tamburaški orkestar. Bio je to sadašnji voditelj tamburaškog orkestra Natko Gaberc. Nakon nekog vremena osnovan je mlađi tamburaški orkestar, pa onda 2005. i folklorna sekcija, koju je u početku vodila Helena Jednačak (danas Štrbac), inače članica Folklornog ansambla Lado iz Zagreba.

Ovim zanimljivim povijesnim podacima, koje je prenio Drago Celizić, počeo je 28. studenog u samoborskoj kino dvorani svečani koncert Folklornog ansambla Petkov Breg. Na svečanosti u povodu 10. obljetnice rada okupili su se bivši i sadašnji članovi ansambla, a stigli su im i gosti – Miroslav Živković i klapa Samobor te članovi bratovštine sv. Martina. No, osim glazbenih gostiju, koji su sudjelovali u programu, brojni gosti sjedili su u publici. Među njima se isticao gradonačelnik Krešo Beljak, koji je na koncert svratio s predsjedničkim kandidatom Milanom Bandićem. Samoborski gradonačelnik pozdravio je sve u ime samoborske gradske uprave (čiji je Natko Gaberc i zaposlenik). Zaželio je sretan 10. rođendan te zaželio još puno rođendana i zajedničkih druženja.

U nastavku mogao se čuti koloplet skladbi, što originalno pisanih za tamburaški orkestar, a što prilagođenih za njega, uz odobravanje publike u punoj kino dvorani. Predsjednik Folklornog ansambla Petkov Breg Božidar Belavić u svom je kraćem govoru rekao da je nakon deset godina rada društvo i dalje mlado, s jasnom vizijom i pogledom u budućnost.

- Cilj je bio očuvanje narodne baštine i kulture, a to će biti i dalje. Za to će biti potrebno uložiti puno truda, održati bezbroj proba, potrošiti pregršt vremena. Želim zahvaliti članovima ansambla što su uložili taj trud – rekao je predsjednik društva Božidar Belavić.

U posljednjih deset godina društvo se širilo, za što su bila potrebna i financijska sredstva, pa je predsjednik Belavić zahvalio svim sponzorima i donatorima koji su ih pratili te svim ljudima koji su na bilo koji način pridonijeli uspjehu i razvoju. Najveći oslonac je ipak Grad Samobor. Izrekao je zahvalu i stručnim voditeljima koji su svoje znanje prenijeli na članove ansambla. Stoga su na svečanosti uručena priznanja voditeljima sekcija – prvoj voditeljici plesne sekcije Heleni Štrbac, sadašnjoj voditeljici plesne sekcije Tamari Horvat, te voditelju tamburaških sekcija, dirigentu i osnivaču Natku Gabercu.

M.Š.

 
30.11.2009.

Obilježena 70. obljetnica tiskanja knjige Beli mugri Koče Racina

Dokaz prijateljstva dva naroda

Obilježena 70. obljetnica tiskanja knjige Beli mugri Koče Racina

Samobor ima posebno mjesto u makedonskoj kulturnoj povijesti, jer je u njemu tiskana zbirka pjesama Koče Racina Beli Mugri (Bijela praskozorja). Te 1939. godine makedonski je jezik bio zabranjen u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji pa je zbog toga itekako značajan taj čin tiskanja zbirke Beli mugri upravo na makedonskom književnom jeziku, što je bio nastavak priče da su Makedonci svoje značajne knjige i prije mogli tiskati samo u Hrvatskoj. Stoga je u uvodnom dijelu predstavljanja reprinta prof. Vasil Tocinovski istaknuo prijateljske odnose dva naroda, a dokaz su i tri katedre za makedonski jezik na hrvatskim fakultetima.

U nastavku je prof. Tocinovski govorio o značaju pjesničkog rada Koče Racina, dok je Ognen Bojadžiski govorio o istraživanjima u Samoborskom muzeju s Ivicom Sudnikom, prvom reprintu knjige i postavljanju biste Koče Racina prije dvadeset godina te o osobnosti Racinova pjesništva.

Prije predstavljanja Ognen Bojadžiski pojasnio je kako je došlo do toga da se zbirka Beli mugri tiska u Samoboru. Naime, Kočo Racin bio je već afirmirani pjesnik kojem su objavljivane pjesme pretežno socijalne tematike, ali je počeo pisati i zbriku pjesama na makedonskom jeziku. Uspio je u Hrvatskoj, uz pomoć prijatelja Josipa Cazija, dobiti donaciju i došao je u Samobor u rujnu 1939. godine u tiskaru Dragutina Špulera. No, u tiskari su imali samo srpsku ćirilicu, ali ne i makedonsku, pa je Racin pomagao u prilagođavanju slova koja se razlikuju u srpskoj i makedonskoj ćirilici. No, za jedno slovo nisu mogli naći adekvatnu zamjenu pa je zanimljivost zbirke da je u njoj "ć" posuđeno iz srpske ćilirice (makedonski je znak ќ). Knjiga je tiskana 25. studenoga 1939. godine.

Povod ovom novom okupljanju u Samoboru bila je 70. obljetnica od tiskanja zbirke Beli mugri. Na početku svečanosti sve nazočne pozdravio je ravnatelj Samoborskog muzeja Miroslav Milonjić, a riječi dobrodošlice izrekao je i zamjenik gradonačelnika Grada Samobora Hrvoje Frankić. Uz njega je bio i predsjednik Gradskog vijeća Željko Žarko, dok su makedonsko izaslanstvo predvodili veleposlanik Republike Makedonije u Hrvatskoj Dančo Markovski, gradonačelnik Općine Veles Goran Petrov, te predsjednik Zajednice Makedonaca u Republici Hrvatskoj Angel Mitrevski.

U sklopu proslave održat će se još otkrivanje nove biste Koče Racina u parku iza samoborskog muzeja. Cijela manifestacija realizira se uz potporu Savjeta za nacionalne manjine pri Vladi Republike Hrvatske, Poglavarstva Grada Samobora i Samoborskog muzeja te Općine Veles.

I.H.

 
30.11.2009.

Ciklus predavanja Nemirna Zemlja nastavljen astronomskim i astrofizičkim temama

Kroz Sunčev sustav do prestupnih sekundi

Ciklus predavanja Nemirna Zemlja nastavljen astronomskim i astrofizičkim temama

U ciklusu predavanja Nemirna Zemlja, samoborsko Društvo inženjera i tehničara, u suradnji s Gradskom knjižnicom, priredili su u ponedjeljak, 23. studenoga, dvostruki program za zaljubljenike u astronomiju i popularnu znanost. Naime, prvi dio druženja u knjižnici započeo je predavanjem vjerojatno najpoznatijeg domaćeg popularizatora astronomije i astronautike, Ante Radonića.

Pod nazivom Čudesni svijet drugih planeta Radonić je okupljene proveo kroz Sunčev sustav i s okupljenima podijelio najnovija svjetska saznanja, prikupljena kroz svemirske istraživačke misije, teleskopska zapažanja, te nove teorije s papira svjetskih astrofizičara. Uz zanimljivu Radonićevu naraciju, predavanje je dopunjeno i projekcijom fotografija.

Drugi dio druženja u knjižnici bio je predviđen za prof. Dragu Špoljarića s temom Gibanje Zemljinih polova i nejednolikost rotacije te o posljedicama koje stoljetno Zemljino usporavanje te nepravilne i sezonske promjene rotacije na koncu imaju na samo mjerenje vremena, uvođenje "prestupne" sekunde da bi se atomski satovi sinkronizirali sa Zemljinim satom te razlike između "stvarne" sekunde i one koja je međunarodno dogovorena.

K.S.

 
30.11.2009.

Samoborcu Domagoju Dorotiću pripala Nagrada hrvatskog glumišta

Najbolji mladi operni umjetnik

Samoborcu Domagoju Dorotiću pripala Nagrada hrvatskog glumišta

Mladi samoborski tenor Domagoj Dorotić nagrađen je Nagradom hrvatskog glumišta za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 30 godina u operi!

U kategoriji u koju ulaze sve muške i ženske uloge ovogodišnje operne produkcije u Hrvatskoj, Dorotiću je nagrada pripala za ulogu Maxa u operi Crux dissimulata još jednog Samoborca, Srećka Bradića, u režiji Krešimira Dolenčića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Zagreb i 25. Muzičkog biennala Zagreb. Također, nagrada mu je pripala i za ulogu Fentona u operi Falstaff Giuseppea Verdija (režija Arnaud Bernard, HNK Zagreb).

Domagoju Dorotiću nagrada je dodijeljena na svečanoj ceremoniji u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu u utorak, 24. studenoga, u izravnom prijenosu na HTV-u.

K.S.

 

Folklorni ansambl Petkov Breg proslavio 10. obljetnicu postojanja

Obilježena 70. obljetnica tiskanja knjige Beli mugri Koče Racina

Ciklus predavanja Nemirna Zemlja nastavljen astronomskim i astrofizičkim temama

Samoborcu Domagoju Dorotiću pripala Nagrada hrvatskog glumišta

Arhiva 2009

2024

2023

2022

2021

2020

2019

2018

2017

2016

2015

2014

2013

2012

2011

2010

2008

2007

2006

2005

2004

2003

2002