Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Tradicionalni božićni koncert dviju sekcija društva Ferdo Livadić

Ferdići i Samoborke zapalili Strmec

Kad su glazbenici Mlađeg tamburaškog orkestra Ferdo Livadić 17. prosinca zauzeli svoja mjesta na pozornici Društvenog doma u Strmcu, a nakon što je najavljen početak tradicionalnog strmečkog Božićnog koncerta – nastao je muk, a odmah potom jednoj je djevojci iz orkestra zazvonio mobitel.

- Oprostite, samo malo – ispričala se djevojka s tamburicom u ruci i potom prepunoj dvorani objavila kako je upravo zvala njihova dirigentica koja poručuje da je zapela u prometu.

Na iskreni pljesak podrške publike odmah je reagirao jedan od tamburaša te je, iskočivši pred orkestar, počeo dirigirati prepoznatljivi brzi drmeš. Publika je oduševljeno prihvatila ritam drmeša, a nakon nekoliko minuta doslovno je utrčala na pozornicu i dirigentica Anamarija Šimičić.

Ona se iskreno i simpatično ispričala i koncert je u svom zamišljenom obliku mogao početi. A za ono što se čulo s pozornice u Strmcu te večeri isplatilo se čekati i duže od nekoliko minuta.

Mladi glazbenici izveli su doista topao i dojmljiv koncert sastavljen od skladbi hrvatskih i stranih kompozitora, od Andrića, Leopolda i Potočnika do Berlina, Straussa i Bisseta.

Uigranom orkestru pridružile su se pjesmom i članice Vokalnog ansambla Samoborke te Đurđica Pleše, tajnica društva Ferdo Livadić, ali i povremena solistica orkestra, koja voli, kako je rekla, zapjevati s popularnim Ferdićima.

Osmjesi na licima članova Općinskog poglavarstva i Turističke zajednice Svete Nedelje, organizatora i pokrovitelja koncerta, kojih je u publici bio nemali broj, jamstvo su da ćete i sljedeće godine Radetzky marš moći čuti u Strmcu prije novogodišnjeg bečkog koncerta.

Nenad Kobasić

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (1)

Predblagdanska izložba u Foto galeriji Lang

Svjetlosni zapisi iz Svete zemlje

Predblagdansko je vrijeme i vlasnici Foto galerije Lang, Remza i Želimir Koščević, nisu lutali u odabiru teme za novu izložbu. Ona se, kako se to kaže, nametnula sama. Izbor je pao na radove Ljudevita Griesbacha, trgovca foto-materijalom i fotoamatera koji je zlatarsko - rezbarski zanat izučio u Pforzheimu, u Njemačkoj.

Tijekom I. svjetskog rata (1914.-1918.) Griesbach je, u svojstvu foto-izvjestitelja, raspoređen na srpsko bojište u sektoru Čačak - Užice - Vordište. Godine 1919. seli se s obitelji u Zagreb, a 1927. otvara prodavaonicu fotografskog pribora u Jurišićevoj 1. Bio je i član osnivačkog odbora ponovno oživjelog Fotokluba Zagreb. Godine 1928. objavljuje ilustrirani cjenik foto-potrepština s kratkom uputom o fotografiji s hrvatskim terminima te time zamjenjuje dotadašnju njemačku terminologiju. U laboratoriju u Jurišićevoj 1 započinje 1927. proizvodnju originalnih razglednica Plitvičkih jezera, a 1928. pojavljuju se prve foto-razglednice Zagreba izrađene u Hrvatskoj. Od 1927. do 1932. izrađuje prve rukom kolorirane dijapozitive; kroz fotografiju otkriva ljepotu i turističke mogućnosti Podbiokovlja.

Ilustrirani katalozi tvrtke Griesbach & Knaus najopsežniji su sadržajem vrsta artikala (1843 foto-artikla) te spadaju među jedinstvena izdanja na jugu Europe.

Njegov opsežan arhiv bio je potpuno devastiran 1945. godine, a Ljudevit Griesbach je uhapšen. Umro je u logoru na Krndiji 1946. godine.

O autorovim radovima Marija Tonković, muzejska savjetnica Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu, je napisala:

"Originale svih izloženih fotografija čine dijapozitivi na staklu, od kojih je poneke autor naknadno ručno kolorirao. Zanimljivo je slijediti autorovu promjenu optike fizičkim udaljavanjem od Hrvatske i tehnoloških dometa Europe. Živahnim uličnim scenama (Beirut - glavna ulica; Hebron, Sidon), profanoj arhitekturi i modernoj civilizaciji uopće, Griesbach pristupa na način suvremene mu umjetnosti s naročitim oslanjanjem na estetske zasade Neue Sachlicheita (Nove Stvarnosti). Kada se pak našao na biblijskim mjestima, poetiku moderne civilizacije zamjenjuje čisto opažanje. Pred fascinirajućim scenarijem u kojem se križaju civilizacije, prevladao je moralni aspekt i iskrena udivljenost.

Na dijapozitivima s arhitektonskim ruševinama, lukama, svetim mjestima ili vedutama, koji su redovito kolorirani, kadar se rastvara u široke neomeđene vizure ostavljajući dojam bezgraničnog prostora. Iz tih neposrednih dojmova i čistog pikturalnog osjećaja nastaje pejzaž, istovremeno simboličan i realan. Biblijski naslovi fotografija nameću se sami od sebe. Griesbachova očuđenost motivima generira i danas jednake asocijacije i metafore, potvrđujući njihovu aktualnost. Nenametljiv i gotovo ponizan način snimanja čini ovu reportažu atipičnom i pruža gledatelju isti diskretan osjećaj sudioništva."

Govoreći o realizaciji aktualnog postava Foto galerije Lang Želimir Koščević napomenuo je da je on realiziran zahvaljujući donaciji umjetnikovog sina Đure Griesbacha, a financijski ju je podupro i Grad Samobor.

Marija Tonković podsjetila je na vrijeme kada su radovi nastali - 1937. godinu, ali i priliku - hodočašće tadašnjeg nadbiskupa Alojzija Stepinca i njegove pratnje u Svetu zemlju. Dodatnu vrijednost ovim Griesbachovim radovima daje i činjenica da tada još nije bilo države Izrael, a da su pustinjski predjeli s fotografija danas oaze ili urbanizirane cjeline.

Izložba je otvorena do 7. siječnja naredne godine, a može se razgledati subotom i nedjeljom od 11 - 13 i od 16 – 19 sati.

Želimir Koščević iskoristio je na otvorenju izložbe priliku i najavio narednu. Bit će to izložba fotografija Fedora Vučemilovića, a otvorenje je planirano za 22. siječnja.

Robert Škiljan

FOTO: Marija Tonković i Želimir Koščević

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)