Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

U Bestovju gostovala hrvatska udruga Muži zagorskog srca

Vječita težnja za dokazivanjem zagorskog "ja"!

U Društvenom domu u Bestovju je 25. studenog, na poziv Zavičajnog društva Hrvatskog zagorja Zagorec, gostovala udruga Muži zagorskog srca iz Zaboka. Bila je to prilika za upoznavanje i produbljivanje "zagorskih veza" dviju udruga koje se bave njegovanjem tradicija Hrvatskog zagorja, njegovog jezika i kulture.

Nakon što je u jutarnjim satima održana lončarska radionica, u 19 sati je otvorena izložba unikatne keramike Nenada Kralja. Priređen je i mali recital kajkavske poezije, a o kajkavskom je jeziku, njegovim značajkama, rasprostranjenosti i korištenju u svakodnevnom životu govorio mr.sc.dr. Rajko Fureš.

Muži zagorskog srca osnovani su 30. rujna 1994. godine u Gredicama kod Zaboka, nakon što je u klijeti (tu se ni moglo fulat!) dr. Rajka Fureša, jednog od osnivača udruge, dvadesetak dana prije održan predosnivački skup.

Članovi udruge tvrde da njenim osnivanjem izražavaju vječitu zagorsku težnju za dokazivanjem zagorskog "ja" i pravo na časno i jasno izgovaranje imena Zagorec, polazeći od povijesno i trajno važnih "muža Zagoraca", muža u kojima je časno kucalo zagorsko srce za Zagorje i Hrvatsku.

U programu udruge Muža zagorskog srca naglasak je stavljen na njegovanje uljudbe i zagorskih običaja, njegovanje moralnih, etičkih i duhovnih načela rimokatoličke vjere i kršćanskog svjetonazora, poticanje osobnosti svojih članova u stvaralaštvu, te na planu što prisnijeg pomaganja na korist svakog člana same udruge i Hrvatskog zagorja.

Udruga se bavi uljudbenom, izdavačkom i informativnom djelatnosti, brigom o mladeži, starima i nemoćnima te brigom o obitelji, a članovi su usmjereni na umjetničku i znanstvenu djelatnost, mijenjanje odnosa u društvu i šire društvene zajednice prema hrvatskome puku.

I, na kraju, ne manje važno, valja naglasiti da je udruga dragovoljna, nestranačka i humanitarna organizacija uljudbene, domoljubne i katoličke orijentacije.

Stjepan Stanić

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Sjeverozapadni vjetar u Dječjoj knjižnici

Zavirite u oči čudesnom

Zavirite li još tijekom ovog tjedna u izloge Odjela za djecu i mladež Gradske knjižnice Samobor u Šmidhenovoj 36, pred vama će se otvoriti začudan svijet vilenjaka, začaranih šuma i livada, baš kao u bajci. I dok se gledate tako oči u oči s nekim čudnim bićem, u malim posjetiteljima, a možda i u nekim starijima, pojavi se ona vječna sumnja - postoje li doista?

U to da posumnjamo natjerao nas je autor ovih lutaka i ilustracija za knjigu slika pod nazivom Sjeverozapadni vjetar Zdenko Bašić.

Ovaj diplomant Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, odsjeka za animirani film, Samoborcima je poznat još od prije nekoliko godina kao autor "Vještičjeg ureda", ambijentalno- kostimografskog projekta karnevala u Samoboru i Zagrebu. Ilustracije objavljuje u poznatim dječjim časopisima, a surađuje i s kazalištem Merlin kao kostimograf i scenograf. Nadamo se da ćemo novu predstavu tog kazališta Kraljević i prosjak imati prilike vidjeti i u Samoboru. Do tada svakako zavirite u čudesne izloge Dječje knjižnice i možda baš tada zapuše sjeverozapadni vjetar, a onda, tko zna što se sve može dogoditi...

S.S.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (1)

U knjižnici otvorena izložba slika Vlaste Mažuranić

Poput proljeća na laticama ruža

Od pregršta cvijeća

Odabrani dijelići

Raspričanih

Vlastinih latica.

Od žamora riječi

Odabrani isječci.

Vlastini buketići.

U slikama poziva,

Kao riječima:

Osvrni se,

U ljepotu zaviri,

Razmišljaj,

Tu u mirisu latica se smiri.

U trenutku

Uhvaćena livada

Pretvorena

u sasvim novo djelo

U mislima

Zadržana šuma –

Podsjetnik za buduću prošlost.

Marljivi djelatnici Gradske knjižnice i članovi Ogranka Matice hrvatske Samobor ne posustaju. Najnovija suradnja osvježila je kraj prošlog tjedna pretvorivši petak u još jedan od kulturnih zgoditaka.

Kreativna i marljiva Vlasta Mažuranić, naša, samoborska pjesnikinja, članica književnog odjela Ogranka Matice hrvatske Samobor, predstavila se drugačije no do sada. Odlučila je dugogodišnje prijateljevanje s prirodom putem likovnog izraza konačno i objelodaniti.

Prikupljajući godinama suhe latice, koje joj je, kako sama kaže, majka ostavila u naslijeđe, stvarala je slike, pretvarajući postojeću stvarnost u sasvim novu. Tako njene slike prikazuju neke nove cvjetove, biljke i prizore, pozivajući nas da još bolje promotrimo stvarnost oko sebe. I razmišljamo. I zamišljamo.

O likovnom djelu možemo promišljati, tražiti ispravnost u prikazivanju misli likovnim elementima. Raščlanjivati možemo umjetničko djelo do najsitnijeg sastavnog djela – od slovca i milimetra poteza, trenutka u pokretu, do pauzi među tonovima... Ali, ne bismo smjeli dvojiti oko vrijednosti mnoštva kapljica misli, mudrosti i znanja gusto utkanih u smisao djela.

Vlasta je na pomoći i suradnji zahvalila svima: knjižnici, Matici, obitelji, prijateljima, suradnicima.

Tako je i umjetnost Vlastinih latica povezala nas. I vezuje sve koji promotre s pažnjom njene slike, koji poslušaju s razumijevanjem njene stihove i priče. Na Vlastine stihove nas je lijepim riječima podsjetio pjesnik i prijatelj Darko Plažanin. Dotaknuvši Ispjevanu svjetlost njenih stihova čestitao joj je i na ovogodišnjoj nagradi za ciklus haiku stihova u Kloštar Ivaniću. Čestitamo i mi na zasluženoj nagradi dugogodišnjoj haiku pjesnikinji!

Na postavljeno pitanje kad će se, nakon pjesama i slika, predstaviti skladbama, Vlasta još nije odgovorila. Zato je sve prisutne pjevanjem i ovog puta razveselio Miroslav Živković. Nakon Kapele svete Ane, pjesama i slika nije bilo teško zamisliti Vlastu slušajući stihove Milana Žegarca Peharnika posvećene umjetnici koja "iz šuma izlazi poput proljeća".

"Da nije žena, leptir bi bila", kaže od milja prijatelj i pjesnik Žega. Tko poznaje razigranu, a samozatajnu Vlastu, uz osmijeh će se stopiti s tom mišlju.

Poželjeli ste vidjeti o čemu se radi? Svratite, iskočivši iz svakodnevne strke, na trenutak mira u knjižnicu, zavirite u slike i stihove. Možda osjetite kako vam nježnost Latica i Svjetlosti otapa led na obzorima. Pa uspijete sagledati stvarnost iz drugoga kuta, drugačijim očima. Sretno, do sljedećeg susreta!

Vanda Bartulica

Latice kao medij komunikacije

Rad Vlaste Mažuranić predstavio je prof. Želimir Koščević.

- Nema granice u osobnoj kreativnost. Pouzdano znam kao stručnjak da je kreativnost duboko usađena u svako ljudsko biće i nema razlike između takozvane "visoke" i takozvane "niske" umjetnosti. Stvarati kolaže od latica, cvijeća i šumskih listova plemenita je vještina i trud, u svakom slučaju temelj, baza na čemu počiva umjetnost koju viđamo u muzejima i galerijama. Umjetnost je karika u ljudskom povezivanju, socijalni događaj, pa ako su ružine latice medij komunikacije, vrijedilo je poslagati ih u jedan estetski red - rekao je Koščević.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)