Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

14. pjesnički susreti Pri svetem Mihalu

Ivi Hrčiću nagrada iz zaklade Dragice Vrbenski

Kao i svake godine, i ove su se, po 14. puta, Pri svetem Mihalu okupili samoborski pjesnici, te sebi, svojim gostima i svom gradu ponovno priuštili nezaboravne trenutke.

Ranka Novosel, predsjednica samoborskog ogranka Matice hrvatske u uvodnom je slovu podsjetila na tradiciju ovih okupljanja, a u čitanje pjesama prisutne su uvele Samoborke, predvođene svojim voditeljem i dirigentom Bojanom Pogrmilovićem. Svaki je set od po nekoliko pročitanih pjesama bio potcrtan sa po jednom komponiranom pjesmom samoborskih pjesnika i samoborskih autora glazbe u izvedbi izvrsnih Samoborki.

Prisutni su pjesnici, kako je već običaj, dobili priliku pročitati po jednu svoju pjesmu, a pjesme onih odsutnih čitali su njihove kolege, Vanda Vandekar Bartulica i Zoran Perović. Ovaj potonji posebnom je pjesmom podsjetio na nedavno preminulog Miljenka Kovačićka, stalnog gosta pjesničkih večeri Pri svetom Mihalu, vrlog pjesnika i zaljubljenika u Samobor.

Bilo je i onih koji su se po prvi put predstavili kao pjesnici, a među njima ćemo ovaj put istaći poznatog kipara Branimira Dorotića. "Nije ni čudo, pa i otac mu je bio pjesnik", rekla je tim povodom Ranka Novosel.

Posebnom je radošću odisala i Janka Štahan, Samoborka koja već niz godina živi u Francuskoj i koja je, doputovavši posebno zbog ove večeri, pred svojim prijateljima, poznanicima i kolegama po peru čitala svoje stihove.

Bila je to ponovno prilika i za podsjećanje na Dragicu Vrbenski, dobročiniteljku koja je niz godina živjela u SAD-u. Ta "puca z Gornjeg kraja", kako ju je zvala Ranka Novosel, u svom je životu devetnaest puta prelazila preko "velike bare" i nikad nije došla praznih ruku. Iako je i sama teško radila, uvijek je znala da ima i onih kojima je teže, pa je često i cijelu mjesečnu zaradu potrošila samo na poštarinu za pakete koje je slala diljem bivše zemlje.

Za svog je života Dragica Vrbenski osnovala zakladu iz koje se svake godine dodjeljuje nagrada za rad na stvaranju i poticanju pjesništva, a ove ju je, potpomognutu doprinosom Samoborske banke, primio Ivo Hrčić.

Za očekivati je da će ova večer, i ovaj put okupana kišom koja je nemilice sipila, biti onaj plamičak koji će u dugim zimskim noćima grijati srca samoborskih pjesnika i podgrijavati uspomene na ono što je bilo.

Robert Škiljan

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

U Gradskoj knjižnici Samobor predstavljeni Kolarovi Hrvoja Hitreca

Roman koji prelazi okvire jednog naraštaja

Jesenska serija književnih večeri u Gradskoj knjižnici Samobor počela je predstavljanjem knjige Kolarovi, poznatog hrvatskog pisca, a od prije desetak godina i Samoborca, Hrvoja Hitreca.

Na promociji su sudjelovali i urednica izdanja Miroslava Vučić i Drago Celizić, koji je čitao odlomke iz knjige.

Hrvoje Hitrec već je na početku istakao žaljenje što predstavljanju knjige ne prisustvuje i akademik Dubravko Jelčić, koji je bio redovit gost na brojnim promocijama Kolarovih u posljednjih desetak mjeseci.

Kolarovi su izašli u izdanju Školske knjige još prošle godine i bili su predstavljeni na Interliberu početkom studenog 2004. Taj opsežni trodjelni roman od 666 stranica čine već objavljeni roman Ljubavi na crnom baršunu, kao prvi dio, Ljubavi na crvenom baršunu kao drugi i In fine kao treći dio.

Za one koji ne znaju, radnja romana Ljubavi na crnom baršunu traje od Radićeve smrti 1928. pa do predvečerja Drugog svjetskog rata, a u Kolarovima Hitrec prati obitelj Kolar kroz daljnjih pedeset godina, sve do Domovinskog rata. Početna priča tako postaje razvijena saga o Kolarovima, kao svojevrsna hrvatska kronika 20. stoljeća.

Prateći životne putove i stranputice mnogobrojne zagrebačke obitelji, Hitrec je iskoristio prigodu da oslika proteklo vrijeme dramatski napetih situacija i njihovih nesretnih, često tragičnih posljedica, snažno obilježenih žalosnim političkim okolnostima u kojima smo živjeli. Kolarovi su pravi, bogato razveden i slojevito razgranat roman, koji, kao svaki pravi obiteljski roman, prelazi i vremenski i programski okvire jednoga naraštaja i prati duhovna strujanja koja se od naraštaja do naraštaja mijenjaju, izražavajući tako i transformaciju baštinjenih oblika života i životnih shvaćanja, kao i urastanja novih pogleda i navika u njihov i naš život i svijet.

U jednoj od recenzija akademik Jelčić je o romanu napisao: "Vrijednosti ovoga romana uvelike pridonosi bogata galerija muških i ženskih likova i tipova koji u ovom burnom i kadikad kontroverznom rasponu defiliraju pred nama sa svojim paradoksalnim sudbinama, što čini ovu prozu ne samo vjerodostojnom, nego i uzbudljivom. Ležerno pripovijedajući, kao da se igra, Hitrec je ponirao u dubine društvenih i psiholoških motiva koji pokreću njegove junake."

Za vjerovati je da će roman našeg sugrađanina biti čitan onoliko koliko to zavređuje i da ćemo u knjižnici stalno čuti ono - "na posudbi je".

Robert Škiljan

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)