Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

I to smo dočekali: javna rasprava o gospodarenju šumama u Samoboru održava se u Župnom dvoru, u 10 sati u jutro, bez javnog poziva

Nakon nebrige, spremaju se kulturocid i pljačka!

U dvorišnim prostorijama Župnog dvora u Samoboru 17. je ožujka održana javna rasprava o Programu gospodarenja park–šumama gospodarske jedinice "Tepec – Palačnik – Stražnik" za sljedećih deset godina (2015.–2024.), u organizaciji Hrvatskih šuma, odnosno Uprave šuma Podružnica Zagreb.

Unatoč tome što su šture obavijesti (A4 formata) o javnom uvidu i raspravi zamijetili tek slučajni zimski šetači na slabo održavanim šetnicama u park-šumi podno samoborskog Staroga grada, mala dvorana u dvorištu Župnog ureda (u kojoj se inače vjerojatno održava vjeronauk) bila je prenapučena zainteresiranim građanima. Saznali smo naknadno od organizatora da je takvih obavijesti bilo i na Sajmištu i Tržnici, ali ne i na glavnom trgu i oglasnim pločama, a niti mediji nisu o tome dobili obavijest. Neobično je i mjesto održavanja, jer je uobičajeno da se javne rasprave (pogotovo javnih poduzeća, koja brinu o državnoj imovini) održavaju u javnim prostorima, a ne u privatnim prostorijama vjerske zajednice, no organizatori kažu da to ne smatraju neprikladnim, budući da su prostor dobili na korištenje besplatno.

Nakon uvodnog izlaganja Gorana Sertića, samostalnog taksatora iz Hrvatskih šuma, u kojem je uglavnom bilo riječi o gospodarenju drvnom masom, etatu za sječu u sljedećih 10 godina, drvnim zalihama, vrstama drva koje se siječe (najviše bukva), osnovne primjedbe gotovo svih sudionika u raspravi bile su upućene na to da Hrvatske šume, odnosno Šumarija Samobor, uopće ne tretiraju ovo područje Park–šume Tepec – Palačnik – Stražnik kao park, već isključivo kao šumu.

Za javnu raspravu posebno su se pripremili članovi Udruge Oživljena povijest Samobora, a nebrigu Šumarije o perivoju i parku dokumentirao je riječju i slikom njihov član Miroslav Ivanščak. On je podsjetio da se radi o području koje je povijesno od 1860-ih godina Grad Samobor uređivao kao parkove i perivoje, obogatio stazama, klupama, tanc–placom, paviljonom, posebnim ulazima i stepenicama na stazama (koje su imale i svoje službene nazive) i koje nikad nije bilo šuma, a koje je Zakonom o šumama prešlo iz vlasništva Grada u državno vlasništvo, preimenovano u park-šumu i dano na upravljanje i gospodarenje Hrvatskim šumama. Dapače, naglasio je Ivanščak, u materijalima za javnu raspravu, koji se mogu pročitati samo u Šumariji, jer ih nema na internet stranicama Hrvatskih šuma, vidljivo je da su Hrvatske šume dužne zamijeniti svako drvo koje posijeku istovrsnom mladicom, da su dužni urediti i popraviti staze koje se oštete, bilo zbog sječe drveća, bilo zbog rušenja, a sve to se ne radi.

Da Hrvatske šume ne brinu o parku i svemu što to područje čini parkom, složili su se i svi ostali sudionici u raspravi, pa čak i predstavnici Hrvatskih šuma, koji su, međutim, rekli da oni za tu namjenu nemaju sredstava.

A da nije problem u sredstvima naglasio je gradonačelnik Krešo Beljak, koji je i sam rekao da je poziv za javnu raspravu poslan vrlo aljkavo, jer je i on za javnu raspravu saznao privatnim kanalima, mediji nisu obaviješteni, a krajnje neprimjeren je i jutarnji termin, koji većini zainteresiranih ne omogućava sudjelovanje. I njemu je, rekao je Beljak, kao rođenom Samoborcu, osobno žao što je došlo do situacije da su parkovi skroz zapušteni i što je to područje prepušteno na upravljanje Hrvatskim šumama, a ne Gradu Samoboru. Beljak je naglasio da je Grad i danas spreman u proračunu osigurati sredstva za tu namjenu, a bili su spremni i posljednjih 6 godina otkad je on gradonačelnik, ali od strane Hrvatskih šuma nikad nije bilo volje da se zajednički riješi problem.

- Ovo nikad nije bila šuma, niti može biti šuma, već je to za sve Samoborce perivoj, odnosno park, i tako treba biti - rekao je Beljak.

Stoga će gradske službe poslati primjedbe na ovaj program gospodarenja, u kojem će tražiti da se u plan održavanja uvrsti i održavanje parkova, šetališta, staza, klupa, javne rasvjete i održavanje parka kao parka, budući da se radi praktički o centru Grada, o onome po čemu je Samobor prepoznatljiv, rekao je Beljak. Grad je spreman, naglasio je još jednom gradonačelnik, da se zajednički napravi plan gospodarenja, odnosno uređenja cijelog ovog područja.

Željko Hodanj živi na Stražniku 20 godina i kaže da se već godinama višekratno obraćao Šumariji Samobor, Zelenom prstenu i Hrvatskim šumama zbog nebrige o park–šumama u Samoboru, ali bez rezultata. Zato je predložio da mi u Gradu više ne čekamo samo suradnju koju, kako je rekao gradonačelnik, nudimo i želimo, već da na portalu Grada stvorimo prostor za rad Odbora za nadzor onoga što je javno, što je naše, da više ne dopustimo čekanje da netko, zato što radi na samoborskom teritoriju, zato što radi u park–šumama, te iste šume ne održava onako kako je ustanovljeno zakonom.

- Moramo svima dati do znanja da Samobor ne želi dozvoliti propadanje onoga što je njegovo bogatstvo.

- U uvodnom dijelu programa gospodarenja, za koji je rečeno da je jako dobar, trebalo je pisati kako to da tim područjem gospodare Hrvatske šume, a ne Grad Samobor, koji je bio vlasnik tog područja - rekao je Željko Štahan.

Prirodoslovni odjel Ogranka Matice hrvatske Samobor posebno je zainteresiran da se, uz Hrvatske šume, u uređenje i održavanje (naročito dijela od Staroga grada do Anindola) uključi i Grad i Komunalac, ali i građani, predložio je Štahan.

Nakon brojnih primjedbi o porušenim stablima na stazama koja se godinama ne miču, o opasnosti da porušena stabla padnu na šetače, o opasnosti od kamenja koje se sve više ruši sa Staroga grada, jer je previše zarastao u šumu koja ga podriva, Damir Domin podsjetio je da je Vatrogasno društvo Samobor organiziralo s tridesetak građana čišćenje šume. Prošle godine je i akciju čišćenja park–šume Stražnik, u dogovoru sa Šumarijom Samobor, napravilo i Lovačko društvo, podsjetio je Marijan Lukšić. On smatra da Grad Samobor treba predložiti plan uređenja određenih sadržaja u park–šumi, u suradnji prostornih planera Grada i Šumarije, uz poštivanje struke, a u suradnji s građanima.

Osnovnu razliku između pristupa ovom području koju imaju šumari, za razliku od građana Samobora, pojasnio je Miro Šavar. Radi se o tome da šumari tamo vide kubike i kvadrate šume i drva, a Samoborci prirodne ljepote i bogatstvo svojih parkova. Zato je predložio da se to vrati na gospodarenje, uređivanje i upravljanje Gradu, jer sada Grad i građani tamo ne smiju ništa poduzimati bez suglasnosti Hrvatskih šuma.

Javna rasprava o Programu gospodarenja park–šumama gospodarske jedinice "Tepec – Palačnik – Stražnik" za sljedećih deset godina traje do ovog petka, 20. ožujka, a uvid u materijale i primjedbe primaju se u samoborskoj Šumariji od 8 do 14 sati.

Diana Koller

FOTO:

- Miroslav Ivanščak je podsjetio da se radi o području koje je povijesno od 1860-ih godina Grad Samobor uredio kao parkove i perivoje, obogatio stazama, klupama, tanc–placom, paviljonom, posebnim ulazima i stepenicama na stazama (koje su imale i svoje službene nazive) i koje nikad nije bilo šuma

- pozivi su bili zabijeni na drveće diljem šume podno Staroga grada, ne bi li organizatori na javnu raspravu privukli čim više medvjeda, srna, lisica i slične živine

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)