Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Predavanja i izložba o starom hrvatskom pismu

Glagoljica je opet u modi

Proteklih dana na Odjelu za djecu i mladež Gradske knjižnice Samobor sve se prašilo od glagoljice. Da je ona zasigurno jedan od najvrjednijih dijelova naše materijalne i duhovne baštine u potpunosti nas je uspjela uvjeriti Biserka Draganić, tajnica Društva prijatelja glagoljice. Ova nadahnuta predavačica radi kao profesorica u OŠ Fran Krsto Frankopan u Zagrebu, gdje je i voditeljica Glagoljaškog središta za djecu i omladinu Frankopan koje djeluje pri toj školi. Središte odlikuje vrlo živahna aktivnost na promicanju glagoljice kroz razne radionice i tečajeve. Gostovale su i članice Središta i Kluba mladih glagoljaša, učenice koje su pomagale u radionici čitanja glagoljice. Uz to, učenici su mogli razgledati i izložbu Glagoljica, autorice Milke Tice.

Ona je knjižnicu posjetila 31. siječnja i učenicima četvrtog razreda pričala o glagoljici i o hrvatskim legendama koje je i sama romansirala prije nekoliko godina. Druženje je nastavljeno radionicom pisanja i ukrašavanja glagoljskih slova.

Izložba glagoljice iznimno je edukativna i pruža prikaz glagoljice od prvih pisanih spomenika do njene upotrebe u suvremenom dizajnu, a može se razgledati do 12. veljače.

I.H.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (1)

Povodom Blaževog, Dana Matice hrvatske Samobor - izložba Likovnog odjela samoborskog ogranka MH i umjetnička večer Matica i prijatelji

Njegujmo svoje i bit ćemo građani svijeta!

Dvorana samoborskog kina bila je navečer, 3. veljače, dupkom puna, čak se i stajalo. Razlog nije bio nikakav muškarac bez brkova već prigodna priredba, umjetnička večer Matica i prijatelji, koju je organizirao samoborski ogranak Matice hrvatske povodom proslave petnaest godina osnutka ove samoborske kulturne institucije. Ulaz se naplaćivao svima, pa čak i pokroviteljima, ne bi li se, po riječima Ane Ranke Novosel, predsjednice i duše samoborskih Matičara, pokrili enormno narasli troškovi organizacije. S ovakvom posjećenošću još su i zaradili koju kunu, a po onome što se te večeri odsviralo i izrecitiralo, vrijedilo je izdvojiti trideset kuna za ulaznicu.

Okosnica umjetničke večeri bili su nastupi vokalnih i instrumentalnih ansambala sa samoborskog područja koji njeguju tradicionalnu, folklornu glazbu. Nastupili su tako Hrvatsko pjevačko društvo Jeka, Folklorni ansambl Mladost s dječjim igrama, pjesmama i plesovima Samobora, klinci iz Dječjeg zbora Samoborček, Kulturno umjetničko društvo Oštrc, Vokalni ansambl Samoborke i Tamburaško društvo Ferdo Livadić uz koje su zapopevali i Miroslav Živković i Đurđica Pleše.

Program su vodili Drago Celizić i Vanda Bartulica, a čitajući stihove samoborskih pjesnika cijeli su program obogatili Davorka Kuhar, Miroslav Fresl i Milan Žegarac Peharnik.

Započelo se minutom šutnje prijateljima kojih više nema među nama, a večer muzike, plesa i poezije započela je pozdravom Ane Ranke Novosel u ime najstarije kulturne organizacije u našoj zemlji. Ona je ukratko podsjetila koga je sve Matica iznjedrila u 164 godine svoga postojanja. Od Ferde Livadića i Tadije Smičiklasa i svih onih šezdeset članova Matice hrvatske koje je ovaj ogranak dao pa do naših suvremenika. Prisjetila se i osnivanja HPD Jeka i TD Ferdo Livadić te velike smotre kajkavskog pjesništva održanog 1971. godine.

- Sedamdesetak se pjesnika tada izvodilo na ovoj pozornici, bila je to glorifikacija naše materinske riječi, no tada dolazi do dvadeset godina šutnje. Nakon osnutka naše države radimo onako kako možemo. Pokazali smo da možemo sa skromnim sredstvima mnogo napraviti. I u glazbenom životu Samobora Matica bi htjela dati svoj doprinos, pa ćemo tiskati Samoborsku pjesmaricu u koju će biti uvrštene sve skladbe koje su kroz ovo vrijeme nastale na tekstove naših samoborskih pjesnika.

- Imam ovdje jednog tajnog prijatelja, jedan štap koji sam dobila prije dosta godina od Kreše Bergera, sina Vase i Ljubice, mog učenika. Koliko je na njemu amblema planinarskih društava, toliko je Krešo imao kolaca. Ali, Krešo Berger je osam puta za vrijeme Domovinskog rata dovezao pomoć za Grad Samobor i 151. samoborsku brigadu – završila je Ana Ranka Novosel, zaslužila gromoglasan pljesak i stvar prepustila najboljim folklorašima našega kraja.

A o potrebi očuvanja folklorne tradicije prilično se slikovito izrazio i Stjepan Sučić, potpredsjednik Matice hrvatske i tajnik za ogranke Matice hrvatske, obraćajući se prepunoj kino dvorani.

- Kad je prije 170 godina Janko Drašković, prvak Hrvatskoga narodnoga preporoda, pripadnik visokog plemstva, zaplesao kolo u Zagrebu, poljubio je hrvatsku umjetničku riječ, narodnu glazbu i najljepšu našu tradiciju. Znao je što treba spojiti u narodu, da bismo bili narod među narodima. On koji je sanjao hrvatski preporod, pruge i vlakove, sveučilište i akademiju, izobraženu mladost, znao je da treba posegnuti za narodnom glazbom i hrvatskom književnošću. Jeka toga osjeća se i danas kada svijetu trebamo pokazati sve vrijedno što imamo.

Matoš je pak napisao jednu tužaljku za seoskim zvonom. Rekao je: "Prodaše seosko zvono za dug, kao da su mu iščupali jezik." I naše medije izgleda prodaju za dug. Nema hrvatske riječi i hrvatske glazbe u medijima onako kako bi trebalo. Osobito je hrvatska glazba prognana s hrvatskih medija i to je naša narodna sramota. Ono što je naše bilo kroz stoljeća potrebno je znati voljeti, sačuvati i stvoriti uvjete za stvaranje novih djela.

Matica hrvatska zato i postoji, a ne samo radi sentimenta. Njegujmo svoje, poštujmo svoje i bit ćemo građani svijeta – završio je svoj govor Stjepan Sučić, nakon čijeg se obraćanja krenulo dalje s točkama hrvatske narodne glazbe, koje te večeri u Samoboru nije nedostajalo.

Program posvećen obilježavanju Dana Matice hrvatske Samobor, ovime nije završen. U župnoj crkvi svete Anastazije 10. veljače održat će se Pučka misa samoborska, koju je na tekst Jože Prudeusa skladao Željko Bradić. Svi su, naravno, pozvani.

Nenad Kobasić

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Retrospektivna izložba Likovnog odjela samoborskog ogranka Matice Hrvatske

I lovci prigrlili Matičare

Povodom obilježavanja 15 godina samoborskog ogranka Matice Hrvatske, 3. veljače u Galeriji Prica otvorena je retrospektivna izložba Likovnog odjela Matičara na kojoj je predstavljen presjek rada Likovnog odjela od 1991. do 2005. godine. Izloženi su radovi tridesetak samoborskih slikara, kipara i keramičara.

Okupljenima se prvo obratila Ana Ranka Novosel, predsjednica samoborskog ogranka Matice hrvatske, podsjetivši sve okupljene na nužnost i neminovnost bliskosti.

- Jako mi je drago što su među nama i mnogi koji su nas u određeno vrijeme malo i napustili. Ali, sve se vraća i vidi se da je u zajedništvu puno ljepše i drago mi je da vas vidim sve na okupu i držite se skupa! – poručila je Ana Ranka Novosel i predala mikrofon Marici Jelenić koja je pozdravila Matičare u ime Poglavarstva, čestitala im petnaestogodišnjicu rada u uvjetima koji su takvi kakvi jesu te sramežljivo nagovijestila neke mogućnosti koje bi Matičinim likovnjacima osigurale nekakav njihov prostor.

Izložbu je službeno otvorila Grozdana Korpar, voditeljica Likovnog odjela samoborskog ogranka Matice hrvatske, koja je podsjetila da je Likovni odjel Matice u ovih petnaest godina rada imao nekoliko vrlo zapaženih izložbi u Zagrebu, Križevcima, Samoboru i Krškom, kao i vrlo uspjele likovne kolonije u Stojdragi u suradnji s Gradskom knjižnicom Samobor i Lovačkom udrugom Samobora, s kojom Matičari zadnjih sedam godina blisko surađuju. Lovci su matičarima otvorili svoje lovačke kuće, a samoborski Matičari prvi su slikali i autohtone vrste pasa u našoj domovini.

Izložba ostaje otvorena tijekom veljače.

N.K.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)