Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Povodom Dana grada igrale su se i lutkarske predstave

Ah, taj vrtić u muzeju...

Dan grada Samobora je prošao, ali vrijedi zabilježiti još neka događanja koja nismo stigli spomenuti u prošlom broju.

U Samoborskom muzeju odigrana je za one najmlađe lutkarska predstava Mirjane Jelašac Ah, taj vrtić, a djeca su imala i priliku upoznati se s lutkama iz brojnih predstava Lutkarskog kazališta Lutonjica Toporko te porazgovarati s tetom Micikom.

R.Š.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Na dječjem odjelu samoborske knjižnice predstavljena je nova knjiga za djecu Žuta minuta

Rokenrol bajka bez droge

Žuta minuta nova je knjiga za djecu Darka Macana, poznatog strip crtača i scenarista te pisca znanstvene fantastike, čija je prva knjiga za djecu, Knjige lažu, koja je izašla prije 10 godina, dobila prestižnu državnu nagradu Grigor Vitez i jedna je od najposuđivanijih knjiga na dječjim odjelima knjižnica. Macan, inače diplomirani povjesničar i arheolog, intenzivno se bavi stripom, ali se i za njegovo stvaralaštvo za djecu već može reći da ima kontinuitet. Nakon spomenute Knjige lažu, slijedila je Pavo protiv Pave, a ovo mu je treća knjiga u ovom zahtjevnom žanru.

- Pišem za djecu, jer djeca danas najviše čitaju, a meni je stalo da me netko čita – obratio se okupljenim učenicima samoborskih osnovnih škola sam autor te, nakon što je pročitao nekoliko odlomaka iz knjige, istu elokventno i predstavio.

- U ovoj knjizi radi se o dječaku, o Žutom, koji je otkrio da je u nečemu dobar. I premda će na tom putu izgubiti sve (lažne) prijatelje, trud će se isplatiti – sažeo je Macan svoj novi dječji roman koji je, kako je rekao, prava rokenrol bajka bez droge.

N.K.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Vrijednom donacijom Hrvatski povijesni muzej bogatiji je za 33 Pricina djela

Novi Prica prvi put u Samoboru

Zahvaljujući donaciji Zaklade Stankowski i Državne galerije iz Stuttgarta, Hrvatski povijesni muzej bogatiji je za 33 djela klasika modernog hrvatskog slikarstva, Zlatka Price.

Djela su najprije bila izložena u prostorima Generalnog konzulata RH u Stuttgartu i Veleposlanstvu RH u Berlinu. Prvi put su u Hrvatskoj prezentirana 27. listopada u Galeriji Zlatko i Vesna Prica u Samoboru. U nazočnosti mnogobrojnih uzvanika prisutne je u ime organizatora POU Samobor pozdravila ravnateljica Ana-Marija Crnojević, a zatim je o značaju spomenute izložbe govorila Ankica Pandžić, ravnateljica Hrvatskog povijesnog muzeja.

Muzejska savjetnica i voditeljica Likovne zbirke 20. stoljeća Hrvatskog povijesnog muzeja u Zagrebu i autorica postava izložbe Snježana Pavičić upoznala je nazočne sa značajem ove donacije i s njenim autorom, Zlatkom Pricom. Naposlijetku je izložbu otvorila zamjenica samoborskog gradonačelnika Marica Jelenić.

Izložba ostaje otvorena do 15. prosinca.

T.M.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Foto galerija Lang i ove godine predstavlja hrvatske fotografe u Bratislavi

Od lokalne "frajle" do lascivnih reciklaža

Samoborska Foto galerija Lang već niz godina na najznačajnijoj srednjoeuropskoj manifestaciji posvećenoj modernoj i suvremenoj fotografiji uspješno predstavlja fotografe iz Hrvatske. Riječ je o Mjesecu fotografije u Bratislavi, za koji je ovaj put Želimir Koščević izabrao šezdesetak fotografija kojima predstavlja temu akta u hrvatskoj fotografiji od sredine 19. stoljeća do danas. Tim izborom potvrđuje tezu koju uporno zastupa, a odnosi se na univerzalnost medija.

Ograničenim izborom od dvadesetak fotografa s oko šezdesetak slika na temu akta u hrvatskoj fotografskoj umjetnosti, pokušane su predstaviti mijene i, uvjetno rečeno, poetike ove teme, od prve fotografije akta u Hrvatskoj iz l865. do posljednjih slika istog sadržaja iz 2006. godine. Od amatera grofa Jurja Draškovića (1804.-1889.), koji fotografira lokalnu "frajlu" pa do suvremene reciklaže lascivnih fotografija iz pedesetih godina što ih je 2005. uradio (ili pak prisvojio) fotograf Jasenko Rasol (1969.), izložene fotografije mogu pružiti uvid kako su hrvatski fotografi temu akta ugradili u opće estetske trendove moderne i suvremene fotografije.

Robert Škiljan

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)