Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Najava 3-dnevnog štrajka državnih službenika i namještenika

Poniženi i obespravljeni

Glavni odbor Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH na sjednici održanoj 26.01. o.g. donio je odluku o provođenju 3-dnevnog štrajka državnih službenika i namještenika, a štrajk je zakazan potkraj veljače. Ovo je posljedica nerazumnog i tvrdoglavog stajališta Vlade RH vezanog za položaj državnih službenika, koju ni prosvjedne aktivnosti niti jednodnevni štrajk upozorenja održan 28.12.2005. nisu potakli da ozbiljnije promisli o društvenom i ekonomskom položaju ljudi o čijem radu ovisi funkcioniranje državnih institucija, dakle cjelokupnog društva.

O čemu je riječ? Usprkos činjenici da su relevantne komparativne analize (a to je posredno priznala i Vlada RH) pokazale da u Hrvatskoj nema viška državnih službenika i namještenika ako se uspoređujemo s europskim državama koje imaju približno jednak broj stanovnika te da su od početka hrvatske neovisnosti državni službenici pokazali zavidan nivo zrelosti, znanja i sposobnosti, čime su u nekoliko navrata, u vrijeme interregnuma, omogućili da država funkcionira bez posebnih teškoća. Notorna je stvar da su baš ti državni službenici česta meta, ovisno o dnevnopolitičkim potrebama, objeda, ponižavanja i prijetnji od strane svojih poslodavaca da su prekobrojni, birokratizirani, nesposobni, nestručni, a za što, najčešće, nema nikakvih stvarnih argumenata. Nepristrane analize pokazale bi upravo suprotno: državni službenici rade u prilično lošim tehničkim uvjetima, njihov rad je temeljen na lošim i nekonzistentnim zakonima u čijem donošenju nemaju nikakvog utjecaja, potplaćeni su, izloženi različitim oblicima pritisaka i usprkos tome obavljaju svoj posao na relativno zadovoljavajući način. Drugim riječima, nesposobnost i neukost dobro plaćenih naredbodavaca (ne radi se samo o trenutno vladajućoj opciji) najčešće se prebacuje na neposredne izvršitelje i time ih se, pored činjenice da mnogi od njih jedva sastavljaju kraj s krajem zbog niskih plaća, dodatno obezvrjeđuje i ponižava.

Državni službenici i njihovi sindikati su strpljivo i u redovnoj proceduri godinama kod različitih poslodavaca (čitaj vlada) tražili da dođe na red i rješavanje njihovih problema, a posljednji takav slučaj bilježi se tijekom prošle godine kada je traženo da se ova kategorija korisnika državnog proračuna izjednači po pitanju prava i koeficijenata za obraćun plaće s djelatnicima javnih službi (zdravstvo, prosvjeta, socijalna skrb i dr.), čemu nije udovoljeno zbog, najprije, odugovlačenja poslodavca, a onda i naprasno prekinutog socijalnog dijaloga što je uslijedilo nakon odbijanja sindikata da prihvate jednostrane uvjete koje je diktirala vlast. Premda su sindikati i u takvim okolnostima pokazali fleksibilnost i popustljivost i nudili određena palijativna rješenja, do pomaka u pregovorima nije došlo, pa su uslijedile tzv. industrijske akcije (prosvjedi, štrajk i sl). Slična je situacija i sada. Hoće li ipak prevladati razum i tolerancija te sagledavanje objektivnog društvenog i materijalnog položaja zaposlenika u državnim službama (policajci, sudski, vojni i državni službenici, carinici i dr.) koje će rezultirati vraćanjem časti i dostojanstva ovom društvenom segmentu ili ćemo opet biti svjedoci štrajku i beskrajnim kolonama na granici, te zatvorenim šalterima u sudskim i državnim uredima, znat ćemo uskoro.

Ivica Horvat

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)