Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Povodom donošenja proračuna za 2007. godinu gradski su čelnici održali konferenciju za medije

Sportska dvorana do naredne školske godine

Konferencija za novinare koju je Poglavarstvo sazvalo 16. studenog povodom predstavljanja Nacrta prijedloga Proračuna Grada Samobora za 2007. godinu nije, barem ne samoborskim medijima, donijela nikakve velike novine.

No, sumirajmo ipak najvažnije što su rekli, obećali i čime su se pohvalili Antun Dubravko Filipec, Roland Gajšak, Tomislav Masten i Marica Jelenić.

Kako smo u Glasniku već detaljno pisali o Nacrtu prijedloga proračuna zadržat ćemo interes na drugim temama.

Sportska dvorana bit će gotova do početka naredne školske godine, počet će uređenje zgrade bivše SAME gdje će na 1500 kvadrata biti smještene nova samoborska knjižnica, a na 600 kvadrata prostor za mlade, legalizirat će se sportski objekti, započet će radovi na autobusno - željezničkom kolodvoru, Svetonedeljska cesta će se napokon presvući slojem asfalta, zgotovit će se nova šetnica do Vugrinščaka, invalidi će moći u Poglavarstvo, reforma naplate i odvoza kućnog odvoza nije donijela gotovo ništa novo, a kamoli bolje i jeftinije, mogućnosti besplatnog javnog prijevoza za umirovljenike još neće biti, već će jedina stvar kojom se najmnogoljudnijem društvenom sloju u Hrvata izašlo u susret biti mogućnost obročnog plaćanja karti javnog prijevoza. Grad Samobor ove je godine prvi puta dobio i neke novce od Europe i to 208.000 eura za projekt obnove rudnika Kokel, o kojem su novinari mogli više pročitati s CD–a koji sada prati svaku konferenciju za novinare Poglavarstva Grada Samobora.

N.K.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (4)

Velika humanitarna akcija za pomoć Specijalnoj bolnici za kronične bolesti dječje dobi Gornja Bistra

Zora opet zove u akciju

U jesen 2003. godine više nego uspješno provedena je humanitarna akcija za pomoć Specijalnoj bolnici za kronične bolesti dječje dobi Gornja Bistra, udaljenoj 25 kilometara od Zagreba u kojoj je smješteno stotinjak djece od najranije dobi do 18. godine života kojima pomoć pruža 5 liječnika specijalista, 4 prof. defektologa, 25 medicinskih sestara i 15 pomoćnih njegovateljica. Bolnica zbrinjava male pacijente iz cijele Hrvatske te dijelom iz BiH.

Ta mala bespomoćna dječica boluju najčešće od bolesti centralnog živčanog sustava, endokrinih poremećaja, metaboličkih poremećaja, reumatskih bolesti, fenilketonurije, celijaklije i raznih sindroma.

Pokretačice te akcije - Dragica Žugaj, Ivana Ladišić i Dušanka Dubić u međuvremenu su osnovale humanitarnu udrugu Zora te su pod tim imenom provele te se uključile i u mnoge druge humanitarne projekte i individualna pomaganja pojedincima i obiteljima kojima je pomoć zaista potrebna.

Ove godine akciju s kojom su počele nakanile su ponoviti te je već okupljen priličan broj tvrtki i pojedinaca koji su dali ili tek kane dati pomoć. Kako se radi o specijalnim bolesnicima zamolili smo Dušanku Dubić, predsjednicu udruge Zora da nam kaže kako protiče akcija i za što se ove godine skuplja novac.

- Za tu bolnicu ne možete skupljati sve. To je bolnica djece specijalnih potreba gdje je samo osmero djece izvan kreveta. Ostali su vezani za krevet i hrane se na sondu. Njima trebaju obične i termo pelene, vlažne maramice, respiratori za koje skupljamo novac na žiro račun 2340009-1110241424 otvoren u PBZ-u s pozivom na broj 10298.

Akcija će maksimalno trajati do Nove godine, jer, koliko imamo saznanja, u akciju je uključeno još više tvrtki nego prošle godine. Ako će biti kao prošli put, uopće ne treba sumnjati u uspjeh akcije – rekla nam je Dušanka Dubić te pozvala

da se što veći broj ljudi uključi u ovu akciju, ali i u svakodnevni rad udruge Zora koja neumorno nastavlja pomagati svima kojima je pomoć zaista potrebna. I na samom kraju, da bi sve ostalo u humanitarnom tonu, pozvala je sve koji bi mogli pomoći jednoj obitelji iz Otoka koja je bez vode, da se jave ne bi li im se nabavio hidrofor i pumpa. Kontakt telefon 098/386-399, 091/504-0980 i 098/901-9885.

N.K.

Povodom Božića ponovno želimo djeci u Specijalnoj bolnici za kronične bolesti dječje dobi Gornja Bistra pribaviti dnevno potrebne stvari kako bi im već jako težak život bio barem malo lakši.

Molimo Vas, stoga, pomozite nam sakupiti pelene svih veličina, vlažne maramice, deke ili pokrivače, mliječne čokolade (bez ičega), tetra pelene ili uplatite na žiro račun 2340009-1110241424 otvoren u PBZ-u s pozivom na broj 10298.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (4)

Mr. Danijel Vojak: Kvalitetno ćemo istražiti povijest Samobora te je tehnološki i financijski učiniti lako dostupnom svakom pojedincu

Počeo rad na Samoborskom leksikonu

Već godinu dana mala, posebno odabrana ekipa visoko stručnih ljudi radi samozatajno, entuzijastički, uporno i temeljito na projektu Samoborskog leksikona koji bi svojim sadržajem, kvalitetom tekstova, ali i tehnološkom stranom izvedbe bio u suglasju s informatičkom erom u kojoj živimo, a sadržajem bi leksikon popunio i golemu prazninu koja na tom povijesnom i leksikografskom polju postoji u (ne)dostupnoj literaturi.

Projekt je pokrenut na inicijativu Roberta Škiljana, glavnog urednika Glasnika Samobora i Svete Nedelje, a danas na projektu rade dr. Stjepan Razum, povjesničar i arhivist specijalist te pročelnik Odjela Nadbiskupskog arhiva Hrvatskog državnog arhiva i mr. Danijel Vojak, profesor povijesti i stalni vanjski suradnik Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža na projektu Hrvatski biografski leksikon. Danijel Vojak ujedno je i urednik projekta pa smo ga zamolili da nam u kratkim crtama pojasni o kakvom je projektu riječ i kakva je njegova važnost za Samobor i njegove žitelje.

- Što vas je privuklo za rad na projektu Samoborskog leksikona?

- Istraživanje povijesti Samobora i Zagrebačke županije je jedan od dva fokusa mojih povijesnih istraživanja. Drugi fokus je istraživanje povijesti Roma i drugih marginalnih skupina u hrvatskoj povijesti, ali prije svega me veseli rad na istraživanju povijesti Samobora i okolice. Na samu ideju leksikona došao je Robert Škiljan, a kroz razgovore smo osmislili njegovu koncepciju.

- Što bi trebao biti Samoborski leksikon?

- Samoborski leksikon bit će jedan interdisciplinarni, osebujan, kvalitetan prikaz lokalne povijesti i kulture Samobora i okolice koja će, za početak, obuhvatiti oko 3.000 pojmova - toponime, značajne i znamenite ljude, događaje, kulturne proizvode, ustanove, društva... Sve ono što je obilježilo povijest, kulturu i javni život ovoga područja. Svoje će mjesto u leksikonu naći svećenici, političari, kulturni djelatnici, profesori, poduzetnici, gospodarstvenici, učitelji...

- Hoće li leksikon obuvatiti i žive pojedince?

- Apsolutno. Ići će se do sadašnjeg vremena, no, naravno, bit će potrebna jedna kvalitativna selekcija. Zbog naravi ovog izdanja bit će moguća i naknadna dopunjavanja.

- Govorite o nekoj posebnoj naravi izdanja leksikona. O čemu je riječ?

- Ono što je inovativno u cijeloj priči je to da će leksikon biti napravljen u obliku CD–a i web sitea, a zamišljen je tako da bude namijenjen najširem krugu čitatelja. I po cijeni i po jednostavnosti pristupa podacima. Web site će omogućiti interaktivost između nas i šireg kruga Samoboraca i onih koji vole Samobor. Još nitko u Hrvatskoj nije radio na ovako informatički napredan i pregledan način, a pioniri smo, gotovo, i što se svijeta tiče.

- U kojoj je fazi projekt sada i koje ste si rokove zacrtali?

- Sada smo u fazi izrade Abecedarija, a do sada je sakupljeno oko 1000 pojmova. Rad na njemu trebao bi biti gotov otprilike do kraja 2007. godine, ovisno o novčanoj potpori koju ćemo dobiti. Druga faza, svakako i najteža, obuhvaća samo pisanje natuknica i recenzija i ona bi trebala trajati do tri godine. I, na kraju, slijedi samo izdavanje na CD mediju i dizajniranje web-sitea, što bi trebalo ići relativno brzo. Ako će biti interesa i novca objavit ćemo leksikon i u tiskanom izdanju. Dakle, za dvije do tri godine, zavisno od potpore koju ćemo dobiti, trebao bi biti gotov finalni vrhunski kulturni proizvod koji bi bio dostupan svugdje i svima.

- Od kuda crpite građu?

- Najviše me veseli što imamo potporu Samoborskog muzeja i Gradske knjižnice Samobor i njihovih djelatnika, odakle namjeravamo crpiti najveći dio građe. Naravno da će istraživanje obuhvatiti i širi krug arhivskih, knjižničkih i muzejskih ustanova. Tu je Hrvatski državni arhiv, Hrvatski školski muzej, Nadbiskupski arhiv i drugi crkveni župni arhivi... Zanimljiv je i primjer kolega iz Karlovca koji su, između ovakvih i sličnih, nazovimo ih institucionalnih, načina prikupljanja građe organizirali i to da im ljudi u određeno vrijeme dolaze u određeni prostor i donose im povijesni materijal za koji se onda određuje zaslužuje li ili ne pažnju priređivača. Siguran sam da mnogi Samoborci na svojim tavanima posjeduju veliko blago koje tek treba pronaći pa ćemo svakako razmisliti i o takvom načinu prikupljanja građe.

- Radi li još tko u Hrvatskoj slične projekte?

- Proizvod lokalnih leksikona nije potpuno usamljen. Prije nekoliko godina napravljen je Petrinjski, radi se Karlovački, a tiskana je i Istarska enciklopedija. No, mi se razlikujemo zamišljenim načinom prezentacije i komunikacije, neke vrste interaktivnosti. Nadamo se da ćemo biti pokazatelj, poticaj i uzor drugima, posebno onima koji imaju sličnu povijest kao Samobor, a nalaze se u Zagrebačkoj županiji. Stoga se i nadamo potpori Zagrebačke županije i Ministarstva kulture i drugih institucija za koje se nadamo da će prepoznati kvalitetu ovog leksikona.

- Što je u ovom trenutku najvažnije za projekt?

- Trenutno nam je nabitnije dobiti potporu Grada Sambora, da nam se na neki način da zeleno svjetlo kako bi završili ovu prvu fazu - Abecedarij i da nas se ohrabri za daljnji rad koji bi obuhvatio izbor većeg kruga suradnika. Također, zanimljiv je i ohrabrujući podatak da je u najnovijem HNOS–u dat najveći naglasak na učenje lokalne povijesti, a ne, kao do sada, svjetske.

Nenad Kobasić

Robert Škiljan, pokretač Samoborskog leksikona:

Samoborci Samoborcima o Samoboru i Samoborcima

Urednik Glasnika Robert Škiljan pokretač je projekta Samoborski leksikon. Do sada se okušao i kao urednik Malog tematskog rječnika samoborskog kajkavskog govora Milana Žegarca, za koji stalno stižu nove narudžbe sa slavističkih katedri iz svijeta ili Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

- Nedavno smo spomenutom Institutu isporučili tražena 3 primjerka koji će otići u inozemstvo, a naručuju ga privatno i djelatnici ustanova i instituta koji se bave jezikom. I inače, više je interesa za taj rječnik i samoborsku kajkavštinu van Samobora nego u Samoboru. No, tako je to...

Samoborski leksikon ipak je mnogo zahtjevniji projekt. Škiljan o njemu govori sa zamjetnim entuzijazmom.

- Posljednje respekta vrijedno djelo koje problematizira povijest ovog kraja, njegove ljude, navade i kulturu je zbornik Samobor iz 1942. godine. Pazite, od prije 64 godine! Tu je otprije i nezaobilazni Lang iz 1915. godine. Nakon toga se izdaju samo reprinti tih djela, što točno ocrtava ovu kulturu reprinta, franšiza i licenci. To čak nije ni recikliranje, kad od starog napravite novo, to je jednostavno nemoć stvaranja nečeg novog. A to je tako gotovo u svemu što nas danas okružuje: televizijske reality gluparije, nemušti kvizevi i sav taj takozvani prime time glamour je u 90 posto licenca ili franšiza koju skupo plaćamo. Da o nekakvom Haloweenu, Valentinovom, St. Patrick's Dayu i ne govorimao.

- Da se vratimo Samoboru. Zašto Samoborski leksikon?

- Upravo zbog toga. Zar mi, sadašnji Samoborci, na početku 21. stoljeća, ne možemo iznjedriti, kreirati i ostvariti djelo kojim ćemo se odužiti onima od kojih smo učili i od kojih smo postali to što jesmo? Djelo, u kojem će svoj doprinos moći dati svi - svaki građanin, svaka familija, svatko onaj tko misli da poznavanje zavičajne povijesti i kulture ima smisla. Djelo koje će, u konačnici, u najvećoj mjeri proizvesti samoborske kreativne snage, od urednika mr. Danijela Vojaka, člana uredništva dr. Stjepana Razuma, do djelatnika Samoborskog muzeja i Gradske knjižnice Samobor. Ne trebaju nama zagrebački ni ini "instituti" da bi nam dali odgovor na pitanje tko smo, što smo, čime smo se sve bavili i što smo napravili.

- Koja je vaša uloga u cijelom tom projektu.

- Poduzeće Samoborfest d.o.o. za koje radim izdavač je Samoborskog leksikona. Osnovna zamisao je moja, a prema njoj će Samoborski leksikon po pristupu, ali i tehnologiji i dizajnu biti u skladu s vremenom u kojem živimo, s njim će rasti i razvijati se. Kod osmišljavanja projekta zanimala me je "prohodnost građe", ono što se danas zove navigacija, informatički sustav pretraživanja. S druge strane, dostupnost putem interneta i niska cijena CD medija jamče krajnju demokratičnost korištenja Leksikona te, u konačnici, njegovo stalno dopunjavanje bez, financijski problematičnih, "novih izdanja".

- Kada bi Samoborski leksikon trebao ugledati svjetlo dana?

- Ukoliko u narednoj godini završimo izradu Abecedarija, što je sam po sebi jako veliki posao, i ako cijeli projekt naiđe na razmijevanje onih koji gospodare našim novcem, Samoborski bi leksikon trebao biti gotov 2009. godine.

- Koliko bi cijeli projekt trebao koštati?

- To je u ovom trenutku teško izračunati, a da moguće krive aproksimacije kasnije ne opterećuju projekt. Poznate su standardne cijene autorskog rada na pisanju leksikografskih natuknica, informatičke obrade i designa, no mi do završetka izrade Abecedarija ne znamo s kojom ćemo se količinom građe sresti. Zato nam je u ovom trenutku pravi cilj izrada Abecedarija u 2007. godini. A, ponavljam, taj "pojmovnik", što znači popis svih osoba, događaja, institucija, društava, organizacija i toponima koji se u povijesti Samobora do današnjih dana susreću, po obimu je i značaju veliko djelo samo po sebi.

N.K.

Župnik Vlado Bogdan:

Za lakšu integraciju novih građana u tijekove samoborskog života i tradicije

Evo razloga koji su me motivirali da, kao samoborski župnik, podržim izradu Samoborskog leksikona:

1.) Činjenica je da je nastupilo novo vrijeme informatike i elektronike i stoga je vrlo važno da što više pojedinaca i kućanstava može preko suvremenih medija, kao što su CD-ROM i web portal, pristupiti važnim informacijama iz povijesti ovoga grada i segmenata njegova društvenog života tijekom povijesti.

2.) Budući da se na teritorij ove župe i grada trajno doseljava "novo pučanstvo", što mi svećenici konstatiramo svake godine tijekom blagoslova obitelji, držim da bi pomoću suvremenih medija bila puno laganija integracija novih građana u tijekove samoborskog života i tradicije. Danas, kad gotovo svako dijete ili velika većina njih ima računalo, Leksikon na CD-u ili web stranici bio bi istinska pomoć u pristupu povijesnoj građi.

3.) Osim toga, slažem se da je kulturno-povijesna tradicija Samobora kakvu poznajemo rezultat ne samo prijelomnih i prevažnih povijesnih zbivanja, već su u njega svoje kreativne i ljudske potencijale ugradili i naraštaji vrijednih obrtnika, učitelja, liječnika, svećenika, književnika, sportaša...

Stoga bi izrada Leksikona bila i stanovita zahvalnost njima i realizacija njihove intencije da rezultati njihova rada budu dostupni u svako doba što većem broju ljudi. Naime, knjige konzultiraju uglavnom stručnjaci i, nažalost, relativno uski krug čitalačke publike, a CD-ROM i web-portal svakako bi, zbog financijske pristupačnosti i suvremenog trenda tih medija, imali vrlo široku publiku.

Vlado Bogdan, župnik samoborski

Dr. Slavko Lovasić:

Ogromna povijesna zadaća entuzijasta okupljenih oko Samoborskog leksikona

Prikupljanje pojmova iz prošlosti i sadašnjosti o životu jednoga grada znači voljeti mjesto u kojem se živjelo, živi sada i u kojem će se u budućnosti još bolje i ljepše živjeti. Upravo ovaj pothvat entuzijasta okupljenih oko ovog projekta preuzeo je ogromnu povijesnu zadaću da zabilježi sve što je ikada zabilježeno o ovom kraju, gradu i njegovoj okolici.

U pojmovniku nisu samo pobrojeni toponimi, već ono najvrjednije i svi značajni ljudi, kao i nadasve posve znanstveno provjereno mjesto i vrijeme u kojem se o tom pojmu nešto pisalo ili je bilo napisano.

Ovim projektom će se uz, jasno, mukotrpan rad i dulje razdoblje konačno dobiti trajno zapisano sve do sada poznato o svim najznačajnijim spomenutim i zapisanim vrijednostima uz lakoću pretraživanja i traženja određenog pojma. Veliku prednost čini upravo priprema u elektronskom obliku radi kasnije lakše dostupnosti i jednostavnosti u korištenju ovakvog velikog djela. Uz ovo stoji i mogućnost trajnog nadograđivanja novim pojmovima i spoznajama te će tzv. "update" činiti jednu živost ovog projekta.

Izbor uredničke grupe daje sigurnost da će se poštivati strogi znanstveni kriteriji, koji će biti ujedno i garancija dugovječnosti opstanka ovakve edicije.

U ime mnogih suradnika iz kruga znanstvenika iz područja zdravstva preporučam da se što prije pristupi ovom projektu i trajno ga se materijalno podrži, jer će to biti vječni zalog sadašnjim, ali još više budućim generacijama.

Prim. Slavko Lovasić, dr.med.

Predsjednik Vijeća Hrvatske liječničke komore

Akademik Vladimir Paar:

Projekt Samoborskog leksikona sukladan je suvremenim svjetskim trendovima

U potpunosti podržavam ideju projekta Samoborskog leksikona i toplo preporučam da se pristupi njegovoj realizaciji.

Smatram da su predloženi nositelji u stanju pokrenuti i voditi takav zahtjevan posao. Sam pristup, koji polazi od decentraliziranih lokalnih/regionalnih sistematskih prikaza i razmatranja, sukladan je suvremenim svjetskim trendovima koji stavljaju sve veće težište na civilizacijsku povijest, a koji postaje prisutan i u Hrvatskoj. Predloženi je projekt od značenja i za lokalnu sredinu i za Hrvatsku i kao komponenta adekvatne prezentacije Hrvatske u Europi. Posebno je to aktualno zbog uloge Samobora u razvoju hrvatske kulture, znanosti, ekonomije i nacionalne svijesti tijekom povijesti.

Vladimir Paar

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (4)