Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Načelnik PP Samobor Dubravko Teur povoljnim ocjenjuje stanje sigurnosti na samoborskom i svetonedeljskom području

Ponašamo se sve drskije

Policijska postaja Samobor sigurnosno pokriva područje Grada Samobora i Općine Sveta Nedelja, s ukupno 60400 stanovnika koji žive na 307 kvadradnih kilometara. Policijska postaja nadzire i 40 kilometara granične crte.

U redovnom godišnjem izještaju o stanju sigurnosti Dubravko Teur, načelnik PP Samobor, to stanje ocjenjuje povoljnim pa sada mirno možemo na statistiku.

Kriminalitet

U 2005. godini na području PP Samobor evidentirano je 708 kaznenih djela, što je u odnosu na 2004. povećanje za 45 kaznenih djela ili 6,8%. Od toga je u Samoboru evidentirano 555, a u Općini Sveta Nedelja 153 kaznena djela. Samoborsko povećanje objašnjava se u izvještaju sa čak 205 obrađenih kaznenih djela krivotvorenja isprava na graničnom prijelazu u Bregani.

Iz područja općeg kriminaliteta evidentirano je na području Samobora i Svete Nedelje ukupno 511 kaznenih djela, a razriješeno ih je 370 ili 72,4%.

Iz područja organiziranog kriminala evidentirano je 17 kaznenih djela i svih 17 je razriješeno. I gospodarski kriminalitet, kojeg je evidentirano 92 slučaja, i kriminalitet droga, kojeg je evidentirano 58 slučajeva, razriješeni su sa stopostotnom učinkovitošću.

Od ukupnog broja (708) Policijska postaja Samobor razriješila je 559 ili nepunih 80%. U Samoboru je razriješeno 475 slučajeva ili 85,6%, dok su u Svetoj Nedelji razriješena samo 153 kaznena djela ili 54,9%.

Na području PP Samobor tijekom 2005. godine evidentirano je 8 nestanaka osoba, 30 bjegova osoba iz odgojnih ustanova, 10 samoubojstava, 1 pokušaj samoubojstva i 6 nesreća na radu.

Promet

Tijekom 2005. godine na području Samobora dogodilo se ukupno 380 prometnih nesreća. Kao najčešći uzroci javljaju se nepropisna i neprimjerena brzina (163 nesreće), nepoštivanje prednosti prolaska (50 nesreća) i nepropisna vožnja unazad (31 nesreća).

U 66 nesreća (17,36%) vozači su bili pod utjecajem alkohola.

Na samoborskom području poginulo je četvero ljudi, devet osoba je teško, a 143 lakše ozlijeđeno, dok je u 273 slučaja sve prošlo samo s materijalnom štetom.

Najviše se sudaralo u Rakovom Potoku, Bregani i Pavučnjaku, baš kao i lani.

U Svetoj Nedelji u 2005. godini dogodilo se 196 prometnih nesreća. I tamo se kao najčešći uzroci nesreća javljaju prebrza vožnja (81 nesreća), nepoštivanje prednosti prolaska (29 nesreća) te vožnja na nedovoljnoj udaljenosti (15 nesreća). U 36 evidentiranih nesreća (18,36%) vozači koji su ih prouzročili bili su pod utjecajem alkohola.

U Svetoj Nedelji u prometnim nesrećama tijekom 2005. godine poginula je jedna osoba, šest ih je teško, a 68 lakše ozlijeđeno, dok ih je 147 samo trebalo dati popraviti svoje aute. Najnesigurnije se 2005. godine bilo voziti u Svetoj Nedelji, Bestovju i Kalinovici.

Prekršaji

Tijekom 2005. na području PP Samobor evidentirano je ukupno 527 prekršaja koji ne uključuju prometne prekršaje, što u odnosu na 2004. predstavlja smanjenje za 49,7%.

Statistika prekršaja protiv javnog reda donosi nam olakšanje. Naime, na osnovu statističkih pokazatelja uočljiv je pad narušavanja javnog reda i mira, posebice iz članka 13., tučnjave na javnom mjestu, dok je, istovremeno, evidentirano povećanje prekršaja pojedinačnog drskog ponašanja na javnom mjestu. Tako se prošle godine 16 ljudi drsko ponašalo, 87 svađalo i vikalo, 41 osoba se tukla, samo je jedan vrijeđao i omalovažavao, dok ih je čak 15 vrijeđalo i omalovažavalo službenu osobu.

Nadzor granice

Statistika za aktivnosti vezane uz nadzor granice napravljena je samo za prvo polugodište prošle 2005. godine, kada je na graničnom prijelazu Novo Selo Žumberačko evidentiran prelazak 5351 osobe (2748 na ulazu u RH i 2603 na izlasku iz RH), izdano je 40 pograničnih propusnica i 253 jednokratne dozvole za prelazak državne granice. Utvrđena su 62 nezakonita prelaska državne granice u kojima su sudjelovale 142 osobe. Izrečeno je 163 zaštitnih mjera udaljenja s teritorija RH, podneseno je 10 kaznenih prijava protiv stranih državljana te 206 prekršajnih prijava protiv stranih državljana.

N.K.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (1)

Javni prosvjed Zorana Perovića, povjerenika Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske zbog ometanja legalno najavljenog štrajka

Poslodavci i država kršili štrajkaška prava zaposlenih!

Štrajk u organizaciji četiri sindikata - Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika, Sindikata policije, Nezavisnog sindikata policije RH i Sindikata vojnih dužnosnika i namještenika RH, koji je održan 24. veljače, ni približno nije imao takav odaziv niti efekt kao onaj održan 28. prosinca 2005. godine u organizaciji istih sindikata, mišljenje je Zorana Perovića, povjerenika Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske koji nas je pozvao kako bi upozorio javnost na organizirano ometanje legalno najavljenog štrajka od strane države, odnosno poslodavaca.

Zoran Perović najprije nas je podsjetio na razloge štrajka.

- Osnovni zahtjev sindikata bio je i jest da se izjednače plaće državnih i javnih službi. Vlada je ponudila povećanje plaća za 3% linearno i javnim i državnim službama, što znači da se nesrazmjer između plaća povećao, umjesto smanjio. Nakon što je sindikat to odbio i zatražio, još prije donošenja državnog proračuna, da se masa novca od 907 milijuna kuna predviđena za povećanje plaće za ovu godinu socijalno pravednije razdijeli i to tako da jednostavno svi dobiju 300 kuna, a ne da čistačica dobije 60 kuna, a predsjednik republike 500 kuna, Vlada nije na to pristala. Kako postupak mirenja nije uspio, mi smo održali prosvjed na Trgu bana Jelačića i krenuli u štrajk 28. prosinca 2005. koji je izuzetno uspio, a obuhvatio je Urede državne uprave, namještenike i službenike u sudstvu, policijske službenike, Ministarstvo financija, odnosno poreznu upravu i državnu geodetsku upravu.

- Što je sporno? Na što biste htjeli upozoriti javnost?

- Uoči štrajka svojevoljno su, nezakonito, od strane rukovodećih djelatnika svih tih službi pozivani pojedinačno zaposlenici na informativne razgovore ne bi li se izjasnili hoće li štrajkati ili ne. Naravno da pod takvim pritiskom gubitka posla mnogo ljudi nije štrajkalo. Ljudi su ostali zastrašeni i zapravo štrajka u uredima državne uprave na nivou Zagrebačke županije nije ni bilo niti ga ima. Takav postupak nije zabilježen nigdje drugdje u Hrvatskoj, a niti je nešto slično viđeno od osamostaljenja Hrvatske.

Dakle, poslodavac je organizirano zloporabio funkciju ispitujući pojedinačno zaposlenike o stvarima koje se njih ne tiču. To je isto kao da vas pitam što ste po vjeroispovjesti. To je vaša osobna stvar. Štrajk je ustavna kategorija i ne može vas poslodavac, pa makar preobučen i u državne halje, pet dana prije štrajka pitati hoćete li ili nećete štrajkati. Može vas popisati na dan štrajka, obustaviti vam plaću, ali ovakav način je neprihvatljiv presedan. Zadnji takvi popisi i razgovori radili su se u Kini tokom tzv. kulturne revolucije, a, evo, sada su opet uskrsli u uredima državne upave Zagrebačke županije.

- Kome ste se žalili?

- Još 24. veljače uputili smo službeni prosvjed predstojnici Ureda državne uprave, zamjenici predstojnice, pomoćnicima predstojnice i voditeljima ispostava, jer je taj pritisak i vršen upravo preko lokalnih voditelja ispostava županije. Još jednom, ovi razgovori su poseban oblik zastrašivanja koje je rezultiralo mlakim odazivom na štrajk ljudi koji su se u prosincu plebiscitarno upravo izjasnili za štrajk.

Pokušali smo dobiti i izjavu Anice Cvetković, voditeljice samoborske ispostave Ureda državne uprave koja nije htjela ništa komentirati već nas je uputila na Katarinu Belec, predstojnicu Ureda državne uprave u Zagrebačkoj županiji koju, do zaključenja ovog broja, nismo uspjeli dobiti.

Nenad Kobasić

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (1)