22.09.2008.

33. SAMOBORSKA GLAZBENA JESEN - U Muzeju Marton nastupili Edin Karamazov i Ansambl Fiori Musicalli

Došli bi opet

33. SAMOBORSKA GLAZBENA JESEN - U Muzeju Marton nastupili Edin Karamazov i Ansambl Fiori Musicalli

Intimistički ugođaj vladao je na drugom odličnom nedjeljnom koncertu, održanom u salonu Muzeja Marton, onom Edina Karamazova i Ansambla Fiori Musicalli, na kojeg se ulazilo s pozivnicom.

Članovi ansambla – Edin Karamazov, Žarko Hajdarhodžić, Darko Pelužan i Ivan Mužanić - predstavili su se pomno izabranim skladbama, a koliko su ih Samoborci dobro prihvatili govori i činjenica da su glazbenici iskazali želju za stalnim nastupanjem u Samoboru.

S.S.

 
22.09.2008.

Svečano otvorena 33. Samoborska glazbena jesen

Spektakularan početak

Svečano otvorena 33. Samoborska glazbena jesen

33. Samoborska glazbena jesen počela je u subotu, 20. rujna, izvanrednim koncertom održanim u franjevačkoj crkvi. Organizatori su se uistinu potrudili da ovo događanje započne svečano, uz izvođače za koje bi se otimala i mnogo razvikanija događanja ili koncertne dvorane. Albanska sopranistica svjetske karijere Inva Mula, Varaždinski komorni orkestar i maestro Ivan Repušić napunili su franjevačku crkvu do posljednjih redova.

Program koncerta sastojao se od najpoznatijih kompozicija baroknog razdoblja, što je uključivalo široj publici dobro poznate arije Händela, Vivaldija, Giordanija i Caccinija, zatim Tellemannov Koncert u D-duru za tri trublje i orkestar, Vivaldijev Koncert u G-duru, Alla Rustica, za gudače, Koncert u C-duru za dvije trublje i orkestar istog kompozitora te Bachov Air iz Treće suite u D-duru. Iako koncipiran pomalo predvidljivo u smislu izbora kompozicija, program je stalnom izmjenom instrumentalnih dijelova s arijama postigao dinamičnost i dobio dozu popularne reprezentativnosti koja je logična na koncertima prilikom otvorenja.

Započevši Koncertom u G-duru, Alla rustica, Antonija Vivaldija, orkestar je pokazao da suvereno vlada baroknim repertoarom te je uz manje nespretnosti u tutti dijelovima napravio odličan uvod u ono što su svi s nestrpljenjem iščekivali, arije u izvedbi sopranistice Inve Mule.

Inva Mula je svjetsku slavu stekla prvenstveno tumačeći operne uloge iz razdoblja klasicizma i romantizma, a najšira javnost ju je upoznala u maloj, ali efektnoj ulozi operne pjevačice u filmu Peti element, redatelja Luca Bessona. Upravo zbog repertoara kojeg pjeva, a u kojem se ne nalaze opere iz razdoblja baroka, bilo je zanimljivo čuti kako će Inva Mula izvesti repertoar koji inače ne izvodi, a taj mali eksperiment prošao je manje više uspješno. Prve tri arije koje je izvela bile su Caro mio ben, Giuseppea Giordanija te Amarilli mia bella i Ave Maria, Giulia Caccinija. Iako je neosporna činjenica da je Inva Mula vrhunska sopranistica, što se prije svega očituje u njezinom postojanom tonu, besprijekornom tehnikom u piano dijelovima i značajnoj senzibilnosti za dinamikom, tehnika pjevanja koju zahtijevaju barokne arije podosta se razlikuje od one koju svakodnevno upotrebljava Inva Mula. Prejaka vibrata, pogotovo u forte dijelovima, djelovala su preagresivno i u neskladu sa čistoćom i preciznošću koje su takvim arijama potrebne. Zahtjevni tehnički dijelovi u ariji Piangeró la sorte mia, G.F. Händela također su bili neprecizni i potpuno oprečni s estetikom baroka, iako je u ariji Tornami a vagheggiar istog skladatelja imala znatno manje poteškoća u sličnim dijelovima. Ipak, savršena dikcija i lijepo ispjevane fraze, ponajviše u piano dijelovima koji su zvučali zaista nadahnjujuće, a naposlijetku i velik angažman kojim pristupa svakom djelu, dočaravaju kvalitetu Inve Mule koja najviše dolazi do izražaja u njezinom redovnom repertoaru. Orkestar je pak izvrsno i bez ikakvih odstupanja pratio zvonki glas Inve Mule ostvarivši tako gotovo savršenu ujednačenost glasa i pratnje.

U prvom dijelu izveden je i Koncert u D-duru za tri trublje i orkestar G.P. Telemanna, u kojem su se iskazali trubači Marin Zokić, Dario Teskera i Vedran Kocelj. Cijeli ansambl pokazao je veliku preciznost što se tiče tehnike sviranja, a dinamički su se odlično upotpunjavali sa solistima. Na završetku prvog dijela izvedene su dvije Händelove arije, poznata Lascia ch'io pianga, u kojoj je do izražaja došla velika dinamička senzibilnost Inve Mule i već spomenuta Piangeró la sorte mia.

Drugi dio započeo je vrlo angažiranom izvedbom Bachovog Aira iz Treće suite u D-duru, što se ponajviše očitovalo u punoći zvuka orkestra. Uslijedila je Vivaldijeva arija Sposa, son disprezzato iz opere Bajazet u kojoj je Inva Mula možda najbolje spojila svoju pjevačku, nebaroknu tehniku s estetikom barokne glazbe. Arija je jednostavno zvučala drugačije i jedinstveno, ali ipak pročišćeno i bez nekakve agresivnosti u smislu vibrata koja je u prijašnjim arijama ponekad bila vidljiva. Nakon Vivaldijevog Koncerta u C-duru za dvije trublje i orkestar, u kojem su ponovno briljirali trubači Marin Zokić i Dario Teskera, koncert je završio dvjema Händelovim arijama, Ah, mio cor! Schernito sei! i Tornami a vagheggiar. Oduševljena publika pozvala je Invu Mulu svojim neumornim pljeskom na čak dva bisa, a sigurna sam da su bili spremni i na više od toga.

Za spomenuti je još maestra Ivana Repušića koji je svojim ravnanjem izvukao maksimalno iz orkestra, ali i solista. Opći dojam, preciznost i ujednačenost unutar orkestra, ali i između orkestra i solista ne mogu pokvariti niti jako male tehničke i intonativne nespretnosti koje su se ponekad javljale. Maestro Repušić je svojim sugestivnim, ali nikako pretjeranim dirigiranjem svakako pomogao kako bi se takva ujednačenost ostvarila.

Ana Kuštrak

 
22.09.2008.

Singrlice u Zagrebu predstavile svoj nosač zvuka

Mama folklorna pjesma, a tata pop

Singrlice u Zagrebu predstavile svoj nosač zvuka

Svi koji su čuli Singrlice znaju da odlično pjevaju i zvuče, a oni koji to nisu znali mogli su se uvjeriti na promociji njihova nosača zvuka (ili jednostavnije rečeno CD-a) u prostorijama Folklornog ansambla Lado u Zagrebu. Budući da se radi o 12 djevojaka (4 iz Ruda, 4 iz Samobora i 4 iz Karlovca) koje se već odranije bave plesom i pjesmom, ta njihova vokalna moć nije iznenađenje. Na izvornu vokalnu odličnu interpretaciju njihov voditelj Tomislav Jozić nadogradio je suvremene aranžmane, sve producirao i lijepo ukomponirao, pa nije čudo da su u Aquarius Recordsu prepoznali taj rad i trud kao materijal vrijedan objavljivanja i promocije. Dokaz uspješnosti je i odlična atmosfera koja je vladala na promociji i burno odobravanje nakon svake otpjevane pjesme.

Singrlice se na albumu predstavljaju s 9 pjesama, od kojih je za pjesmu Grad se beli snimljen i video uradak kakvog bi poželjele mnoge razvikane hrvatske zvijezde (bez ikakva novinarskog pretjerivanja). Kao svojevrsni začini za ukusno skuhano jelo dolaze i svirači narodnih glazbala, interpreti klasične glazbe i vrhunski pop glazbenici, među kojima članovi grupa Cubismo i Sick Swing Orchestra.

Predstavljanje su Singrlice započele pjesmom iz Moslavine Oj višnjice, višnjice, koja se ne nalazi na ovom albumu, već su je pripremile za drugi, a pripomogli su im u tome Mario Igrec na gitari i Hrvoje Rupčić na udaraljkama iz grupe Cubismo. U međimurskoj pjesmi Grad se beli djevojkama se pridružila Vesna Hajdin na flauti, dok su Mihael Lehpamer i Ivan Mardešić osnažili izvedbu Kosi Ivo livadu zelenu. Za kraj promocije izabrana je pjesma s repertoara Dunje Knebl (koja je bila gošća u publici) Vura bije.

Između pjesama iskazane su i zahvale i rečeno je nekoliko rečenica o radu i albumu. Zahvale su upućene onima koji su pomogli objavljivanju CD-a – Zagrebačkoj županiji, Gradu Samoboru, karlovačkoj Tiskari Lana, Feropapiru iz Karlovca i obitelji Suban te izdavačkoj kući Aquarius Records, kao i Folklornom ansamblu Lado, koji im je pružio gostoprimstvo, te glazbenim urednicima i novinarima.

Voditelj, aranžer i producent, glazbeni pedagog Tomislav Jozić, ukratko je predstavio album prvijenac rekavši da se radi o tradicijskim pjesmama, uglavnom kajkavskog govornog područja u suvremenom glazbenom aranžmanu, dodavši da se još ne može odlučiti kamo zapravo pripadaju - folkloru ili zabavnjaku.

- Mogu slobodno reći da nam je folklorna pjesma mama, a zabavnjak iliti pop tata. Dakle, mi možemo reći da nam je pop tata, a da pri tome ne dođemo u crnu kroniku – duhovito je zaključio dvojbu Tomislav Jozić. Zaključak je da su moderni aranžmani simbioza tradicionalnog i suvremenog. Poštivani su izvorni vokalni izrazi, a suvremenim aranžmanima želi se pridobiti i proširiti krug slušatelja. I Lidija Bajuk je u jednoj od recenzija albuma rekla da će svaka od ovih pjesma naći svoju publiku, jer one više nego zadovoljavaju glazbene standarde. Dakle, zadatak vam je nakon ovih pročitanih rečenica zaputiti se u CD shop i nabaviti ovaj uradak. Ne nužno samo za svoje zadovoljstvo. Podsjećamo, božićno darivanje je pred vratima, pa ako nemate neku drugu ideju…

Mato Šipuš

 
22.09.2008.

Otvorenjem izložbe Zov plemena Borne Šercara u Samoboru počela 33. Samoborska glazbena jesen

Odzvanjat će Šercarov zov!

Otvorenjem izložbe Zov plemena Borne Šercara u Samoboru počela 33. Samoborska glazbena jesen

Neočekivano glasnim otvorenjem izložbe slika Borne Šercara u petak, 19. rujna, u samoborskoj Galeriji Prica službeno je označen početak 33. Samoborske glazbene jeseni. Demonstriravši svoje bubnjarske sposobnosti Borna Šercar je na najbolji način najavio šesnaestodnevnu glazbenu manifestaciju, koja će do 5. listopada svojim posjetiteljima ponuditi nastupe brojnih etabliranih domaćih i međunarodnih majstora klasike (Inva Mula, Jean–Denis Michat, Sayaka Shoji, Edin Karamazov...), ali i brojnih novih glazbenih talenata u okviru Natjecanja Ferdo Livadić.

Izložba Borne Šercara svojevrsni je nastavak prošle godine započete priče o suradnji raznih vrsta umjetnosti i njihovom sjedinjenju na Samoborskoj glazbenoj jeseni, pa je tako Šercar, inače poznat kao jedan od ponajboljih domaćih bubnjara i udaraljkaša, ovom prilikom predstavio svoje slikarsko umijeće. Njegova druga samostalna izložba slika izvedenih u akrilu nudi pregled autorovog likovnog stvaralaštva u razdoblju od 2006. do 2008. godine.

Kao i u glazbenom izričaju, tako Šercarovim likovnim stvaralaštvom dominiraju energija, ritam, brzina, zanos i strast, objedinjeni na jednom mjestu u obliku izložbe naziva Zov plemena, naglasio je u predgovoru kataloga izložbe Anđelko Pedišić.

Šercarov će zov odzvanjati sa zidova Galerije Prica tijekom čitavog trajanja 33. Samoborske glazbene jeseni, baš kao što je prilikom otvorenja izložbe umjetnički ravnatelj festivala Goran Merčep uputio poziv svim ljubiteljima glazbe da jesenske dane provedu u Samoboru.

Koncertna priča 33. Samoborske glazbene jeseni počinje u subotu, 20. rujna, nastupom sopranistice Inve Mule i Varaždinskog komornog orkestra pod ravnanjem Ivana Repušića.

Ivica Horvat

 

33. SAMOBORSKA GLAZBENA JESEN - U Muzeju Marton nastupili Edin Karamazov i Ansambl Fiori Musicalli

Svečano otvorena 33. Samoborska glazbena jesen

Singrlice u Zagrebu predstavile svoj nosač zvuka

Otvorenjem izložbe Zov plemena Borne Šercara u Samoboru počela 33. Samoborska glazbena jesen

Arhiva 2008

2019

2018

2017

2016

2015

2014

2013

2012

2011

2010

2009

2007

2006

2005

2004

2003

2002