Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Izložba Vanje Jović u Maloj dvorani Galerije Prica

Igra skrivača u tišini

Mlada i samosvjesna umjetnica Vanja Jović, apsolventica Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, pokrenula je akciju "Stop dezinformaciji i nasilju među (na)gluhima", koju provodi preventivno-edukativnim predavanjima i izdavanjem serije slikovnica pod nazivom "Ilustracijom do svijeta tišine". Vanja Jović navela je i razloge pokretanja tog projekta ističući da bilo kakav prekid komunikacije ili uskraćivanja informacija, odnosno davanje dezinformacija, uzrokuje vrlo ozbiljne stvari u dječjoj mentalnoj organizaciji, gdje njihove agresivne ideje i porivi postaju nepouzdani te se dijete identificira s okolinom, nakon čega je rezultat njegovo usmjeravanje prema vlastitoj agresiji. Ova akcija trebala bi imati najveći utjecaj na djecu, mladež i odrasle koji relativno lako stječu i mijenjaju navike i razmišljanja.

U sklopu proslave Dana Grada Samobora u Maloj dvorani Galerije Prica otvorena je se i njena samostalna izložba grafika pod nazivom "Igra skrivača u tišini". Izložbu je otvorio gradonačelnik Antun Dubravko Filipec.

T.M.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (6)

Dopunjeno izdanje mape "Samobor na starim zemljopisnim kartama"

Knjižničarski dar za Dan Grada

U obilježavanje Dana Grada Samobora i ove se godine aktivno i atraktivno uključila samoborska Gradska knjižnica. U srijedu, 25. srpnja predstavljeno je još jedno izdanje mape tiskano upravo u povodu rođendana našeg grada. Radi se o drugom, dopunjenom izdanju "Samobor na starim zemljopisnim kartama" (prvo je tiskano u povodu 100. obljetnice Gradske knjižnice Samobor, 2000. godine), u kojem je otisnuto trinaest zemljopisnih karata, dijelom iz fundusa Zavičajne zbirke knjižnice, na kojima se Samobor pojavljuje.

Najstarija do sada otkrivena karta je ona na kojoj je prikazana sjeverna Hrvatska na karti Ugarske iz 1556. godine. Zanimljivo je da se Samobor svojim današnjim imenom ne spominje niti na jednoj karti nego: Samoguar, Samabar, Samabor, Samobar, Szamobor, Zamobor.

Knjigu je pripremila i uredila voditeljica Zavičajne zbirke knjižnice, Mira Čebušnik.

Zajedno s ovim izdanjem otvorena je i izložba "Skulpture znamenitih Samoboraca" iz fundusa Samoborskog muzeja, gdje je izabrano deset poprsja poznatih ljudi koji su u Samoboru djelovali u 19. i 20. stoljeću, od Skendera Fabkovića do našeg nedavno preminulog suvremenika Ivice Sudnika.

T.M.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (3)

Izložba Akt u hrvatskoj fotografiji od 1865. do danas u Foto galeriji Lang

Hrvatska premijera izložbe

Izuzetno zanimanje vladalo je za izložbu "Akt u hrvatskoj fotografiji od 1865. do danas", jer se na njoj mogu vidjeti zaista rijetke fotografije koje predstavljaju jedan mali, još uvijek nedovoljno obrađeni segment iz bogate baštine hrvatske fotografije. Vlasnik Foto galerije Lang, Želimir Koščević podsjetio je da je izložba u studenom 2006. godine s uspjehom predstavljena na "Mjesecu fotografije" u Bratislavi, jednoj od najvažnijih fotografskih manifestacija u srednjoj Europi. Tamo je bila vrlo zapažena pa je izložena u Muzeju savremene umetnosti u Banja Luci. To znači da je izložba po prvi put predstavljena i u Hrvatskoj, i to upravo za Dan Grada Samobora. Za tu priliku izložba je proširena s pet novih autora, a ograničenim izborom od dvadesetak fotografa s oko šezdesetak slika na temu akta u hrvatskoj fotografskoj umjetnosti, pokušalo se predstaviti mijene i poetiku ove teme, od prve fotografije akta u Hrvatskoj iz 1865. do posljednjih slika istog sadržaja iz 2007. godine. Od amatera grofa Jurja Draškovića, koji je snimio akt Jurimirsku frajlu, a čije je fotografije ustupio Muzej za umjetnost i obrt, sve do suvremene reciklaže lascivnih fotografija, izložene fotografije mogu pružiti uvid kako su hrvatski fotografi temu akta ugradili u opće estetske trendove moderne i suvremene fotografije.

Gradonačelnik je Filipec, otvarajući izložbu, zahvalio i Josipu Horvatu, čijom su zaslugom predstavljene fotografije Samoborca Franje Bahovca.

Autori zastupljeni na izložbi su Stanko Abadžić, Franjo Bahovec, Mare Bratoš, Marija Braut, Tošo Dabac, Petar Dabac, Juraj Drašković, Nina Đurđević, Bela Csikos-Sessia, Jozo Četković, Zvonimir Golob, Mladen Grčević, Oto Hohnjec, Aleksandar Karolyi, Josip Klarica, Željko Koprolčec, Mare Milin, Milan Pavić, Jasenko Rasol, Albert Starzyk, Nikola Szege, Mio Vesović, Sandra Vitaljić, Vladimir Vučinović, Fedor Vučemilović i Nikola Vučemilović.

M.Š.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Izložba Ede Murtića u Muzeju Marton

Prva liga hrvatske umjetnosti

Kao što je čitava kolekcija Muzeja Marton u Samoboru sastavljena od biranih primjeraka porculana i umjetničkog obrta 18. i 19. st., tako i ova prigodna izložba remek-djela Ede Murtića potvrđuje istančani ukus Veljka Martona i njegovu odluku da proširenjem djelatnosti Muzeja Marton ukaže na univerzalnost lijepih umjetnosti i umjetnost obrta.

Pisalo je to u najavi izložbe koja je obilježila ovogodišnju proslavu Dana Grada Samobora i na koju je došlo dosta poklonika rada Ede Murtića, ali i onih koji su željeli odati priznanje Veljku Martonu na toj ideji.

O Murtiću je govorio prof. Želimir Koščević, istaknuvši i zanimljiv detalj da su Murtić i Zlatko Prica bili susjedi u Zagrebu, jer su im ateljei bili u Martićevoj ulici jedan do drugog, a sada su opet u Samoboru susjedi, jer je Pricin stalni postav izložen u njegovoj Galeriji, a Murtićeva djela će u sljedećih mjesec dana biti u Muzeju Marton. Riječ je o maloj kolekciji koja se rijetko viđa, jer se uglavnom nalazi u privatnom vlasništvu.

Edo Murtić je umjetnik čiji je opus ugrađen u same temelje hrvatske moderne i suvremene umjetnosti. U tom su opusu sadržana sva traganja i lutanja, a posebno dostignuća umjetnosti u prijelomnom razdoblju nakon II. svjetskog rata. Oko Murtićeva djela lomila su se polemička koplja teorije i kritike, ali jedno je uvijek bilo i ostalo neupitno - njegov slikarski talent, njegovo kompozicijsko i kolorističko umijeće kojim je suvereno vladao od samih početaka svoje slikarske karijere. On je uvijek bio prva liga hrvatske umjetnosti, rekao je prigodom otvorenja izložbe prof. Koščević.

Samoborski gradonačelnik Antun Dubravko Filipec zahvalio je supružnicima Marton što su na ovaj način pridonijeli proslavi Dana Grada Samobora. Svečanost otvorenja izložbe svojim je nastupom uljepšala mlada violončelistica Jelena Šarić.

M.Š.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)