Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

U istarskom Taru oživjela međunarodna likovna kolonija

Pricina vizija spojila mlade umjetnike

Bez ikakvih ograda sada se može reći da je ispunjena želja i vizija akdemika Zlatka Price, koji je darujući svoja djela gradovima Samoboru i Pečuhu zatražio da se o njima brine posebna Zaklada, čija će zadaća biti i pomaganje mladim likovnim umjetnicima iz Hrvatske i Mađarske. Zaklada Zlatko i Vesna Prica osnovana je početkom veljače u Samoboru, a nakon šest mjeseci zaživjela je i međunarodna likovna kolonija u Pricinoj kući u Taru u Istri. Kuća je nedavno obnovljena pa je tako 19. kolovoza primila i svoje prve stanare – samoborske likovnjake Irenu Podvorac i Mihovila Dorotića, voditelja kolonije Tonija Franovića iz Zagreba, a uz njih je i ugledni mađarski slikar i predavač Gabor Kazinczy.

Svečano otvorenje održano je ispred kuće, uz nazočnost sada već starih prijatelja iz Samobora i Pečuha. Tako su svečanom činu sa samoborske strane nazočili zamjenica gradonačelnika Marica Jelenić, pročelnik za društvene djelatnosti i brigu za mladež Damir Fabek te gradski tajnik Drago Kušić, jedan od najzaslužnijih za formiranje i rad Zaklade. Izaslanstvo Pečuha činili su, također, ljudi koji su dali puni doprinos za nastanak Zaklade - dr. Jenö Ujvari i dr. Enes Barić, voditelj katedre za kroatistiku i slavistiku na tamošnjem Filozofskom fakultetu, zamjenik gradonačelnika Tibor Gonda, a pratila ih je televizijska ekipa iz Pečuha. Naravno, svečanost nije mogla proći ni bez načelnika Tara Denisa Žužića i upravitelja Zaklade Ante Sorića.

Zanimljivo je bilo čuti i kako su mještani Tara zapamtili otmjenog gospodina sa šeširom koji je, nakon kupnje kuće šezdesetih godina prošlog stoljeća, obilazio ulice i plaže u okolici. Stoga su i nazočni posjetili jednu od uvala u blizini - Santa Marina, u kojoj je Prica stvarao. Prije toga potpisana je prigodna spomenica. Marica Jelenić i Tibor Gonda u svojim su govorima istaknuli važnost jačanja kulturne suradnje između Samobora i Pečuha te Hrvatske i Mađarske, a voditelj kolonije Toni Franović da im je cilj ići Pricinim putem i nastojati da njegove ime ne padne u zaborav. Ove godine je planirano da u dva tjedna kroz koloniju prođu dvije smjene umjetnika.

Mato Šipuš

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Arkulin Marina Držića na veličanstven način zaključio dramski dio Dubrovačkih ljetnih igara

Arkulin u Dubrovniku

U ponedjeljak 20. kolovoza održana je i posljednja dramska premjera na 58. Dubrovačkim ljetnim igrama. Najavljivana i isčekivana dramska premjera na ovogodišnjim igrama pripala je Držićevu Arkulinu. Režiju odlične predstave potpisuje Krešimir Dolenčić, a za izvedbu su zaslužni članovi festivalskog ansambla. Zanimljiv prostor i scena, u koju je smještena predstava, pronađen je u vrtu Umjetničke škole. Krovovi dubrovačkih kuća i tvrđava Minčeta u pozadini, uvjeravaju vas da se sve to doista zbiva ili se nekad zbivalo baš u ovom Gradu. Poznavaoci kulturne scene su nam rekli da je to još jedan od rijetkih prostora koji nije okrnjen svime što donosi ovo novo, bučno doba. Primjeren završetak dramskog djela Igara, manje poznatim djelom Marina Držića prigodna je uvertira u godinu obilježavanja petstote obljetnice rođenja velikog pisca.

Mnoga Držićeva djela poznata su diljem svijeta i obišla su mnoge svjetske pozornice. Arkulin je tekst koji prema literaturi spada u takozvane krnje komedije, jer mu nedostaje prolog i dobar dio prvog čina. Dubravačka je publika zato s velikim zanimanjem očekivala kakav će nam se Držićev san prikazati, odnosno kako će Dolenčić uprizoriti svog Arkulina. Publiku prije predstave dočekuje vesela i vrcakava mala od tavjerne, Milica koju odlično oživljava Srđana Šimunović. Prošavši kraj tavjrene koja je scenografski efektno rješena, polako se publika uvodi u predstavu. Kazališno djelo, koje je poput ostalih Držičevih djela posvećeno sredini iz koje potiče, pa tako Dolenčić navodi - Držić proziva tadašnje dubrovačko društvo i genijalnim, nepogrešivim smislom za teatralizaciju pokazuje pad i propast, nemoć i uskogrudnost kroz lica pažljivo odabrana prema svojem podrijetlu imovinskom stanju i kraju odakle dolaze. -

Tako u predstavi imamo bogatog, pohleponog, škrtog i starog konavljanima Arkulinovića u izvedbi Predraga Vušovića Pređe, pa onda je tu i njegov susjeda Marić koji traži spas u prodaji vlastite vjerenice "za sto dukata kontradote". Surećemo i Vlaha Kučivrata. Mudrog Kotoranina, sitnog švercera Đživulina Lopuđanina. Svi oni u želji da bi ponešto zaradili, nego malce prevarili, traže spas na kraju zapleta u višim silama Negromanta. Nije teško predvidjeti tko na kraju pobjeđuje.

Osim odličnog Vušovića svakako je potrebno izdvojiti i ostali dio ansambla: Perica Martinović, Maro Martinović, Nikša Kušelj, Branimir Vidić, Milka Podrug-Kokotović, Frane Perišin, Mirej Stanić i Ivo Mrčela. Zanimljivu scenografiju predstave potpisuje Dinka Jerićević, a kostimografiju Danica Dedijer.

Brojna publika, željna dobrih predstava, sa burnim je odobravanjem prihvatila Arkuilna, pa će se on zasigurno zadržati se, "ući u svoj Grad" i živjeti još koje dubrovačko festivalsko ljeto.

Rajka Križanac

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Poprsja poznatih Samoboraca krase izloge Gradske knjižnice

Upoznajte Samoborce

U izlozima Samoborske knjižnice još do kraja kolovoza na sve prolaznike i posjetitelje knjižnice gledat će poprsja poznatih Samoboraca. Naime, u suradnji sa Samoborskim muzejom, knjižnica je mjesto gdje se svi zainteresirani mogu upoznati s nekima od najvećih Samoboraca uglavnom prošlog stoljeća. - Iako neki od njih nisu rođeni u Samoboru, u njemu su djelovali, zavoljeli ga, tu su ostali i dali mu ono najbolje - stoji u pojašnjenju izložbe koja nudi pogled na poprsja Frana Hrčića, dr. Frana Šuklju, prof. Milana Reizera, dr. Stjepana Oreškovića, Milana Langa, Bogumila Tonija, Mirka Kleščića, Milana Katića i Ivicu Sudnika. Sama poprsja izradilo je šest vrsnih kipara: Vanja Radauš, Pavao Perić, Ferdo Ivanščak, Vladimir Herljević, Šimo Klaić i Josip Lovrenčić, a u izlozima knjižnice može se pročitati i kratki opisi onoga čime su izloženi Samoborci zadužili svoj grad.

K.S.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (8)

Samoborska glazbena jesen pred vratima

Deset odabranih

Tek nas nešto više od mjesec dana dijeli od početka 32. izdanja Samoborske glazbene jeseni, koje s nestrpljenjem očekuju svi istinski poklonici glazbe. Proteklih godina, pod vodstvom umjetničkog ravnatelja Gorana Merčepa i izvršne direktorice Renate Glojnarić, Samoborska glazbena jesen izrasla je u vrlo cijenjeni festival, s osobitim naglaskom na poticanje i podršku mladim glazbenicima, svih glazbenih izvođačkih struka do 26 godina starosti. Stoga je prije četiri godine ustanovljeno međunarodno natjecanje mladih glazbenih umjetnika koji se bore za nagradu Ferdo Livadić i novčane iznose koje osiguravaju Hypo banka i Grad Samobor. Već su poznati ovogodišnji natjecatelji koje je izabrala prosudbena komisija u sastavu Željko Brkanović (predsjednik), Krešimir Seletković, Frano Đurović, Branimir Pofuk, Zlatko Madžar i Goran Merčep. Oni su odlučili da će na ovogodišnjem natjecanju nastupiti Kristina Bjelopavlović, Srđan Bulat, Latica Cameron, Goran Jurković, Petra Kušan, Kora Pavelić, Mikhail Pochekin, Tanja Sonc, Iva Stilinović i Luka Šulić. Oni će se publici i prosudbenoj komisiji predstaviti cjelovečernjim koncertnim nastupom. Natjecanje će biti održano za vrijeme održavanja 32. samoborske glazbene jeseni, od 29. rujna do 13. listopada.

Nagrada Ferdo Livadić donosi pobjedniku 15.000 kuna koje sponzorira Hypo Alpe Adria banka, a Grad Samobor dodjeljuje 10.000 kuna za najbolje izvedeno djelo hrvatskog skladatelja.

Naravno, kao i prošlih godina, očekuje se atraktivan program u Ciklusu Maestro i Samoborskom ciklusu, kao i u popratnim večerima Samoborske glazbene jeseni.

Na kraju izdvajamo i ovogodišnji seminar klarineta 14. i 15. listopada koji će održati Sharon Kam. Za njega se svi zainteresirani mogu prijaviti do 15. rujna u samoborskom Pučkom otvorenom učilištu ili na njihovim web stranicama.

M.Š.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (3)