Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Uz tri poznata staništa endemične biljke Giznik je, izgleda, postao četvrto

Velebitska degenija cvjeta u Samoboru

U vrtu Drage Greguričevića u Samoboru procvala je nakon Uskrsa Velebitska degenija. Prve cvjetiće pustila je sramežljivo još prošle godine, da bi ove godine postala dostojan predstavnik ove iznimno rijetke i zakonom zaštićene biljne vrste.

Drago Greguričević i njegova supruga zaljubljenici su bilja i u blizini Samobora uredili su reprezentativan botanički vrt o kojem smo pisali u našem prošlogodišnjem ljetnom broju. Procvjetala Velebitska degenija nalazi se pred njihovom kućom na Gizniku gdje je uvijek pod budnom paskom cijele obitelji Greguričević koja, izgleda, svojom ljubavlju prema raslinju može nagovoriti biljku da raste kilometar i pol niže od svog uobičajenog staništa.

Nenad Kobasić

Biljna rijetkost

Velebitska degenija (Degenia velebitica) endemična je biljka Velebita. Vrlo je rijetka i strogo zaštićena. Raste većinom na finijim i smirenijim točilima što leže prema jugoistoku, ali i u pukotinama stijena. Dosad je nađena samo na tri mjesta. Dva su prvobitna i bogatija nalazišta na južnom Velebitu, i to na južnim obroncima Kruga te na južnom obronku Kuka plana ili Pavelić plana nad Šugarskom dulibom. Treće je nalazište na srednjem Velebitu, na južnom obronku Solina, kod Budakova brda, četrdesetak kilometara sjeverozapadnije od prva dva nalazišta. Površine na kojima raste degenija, kako se čini, smanjuju se, jer ih obrasta trava.

Velebitska degenija niska je trajnica, sva srebrnastobijela od poleglih zvjezdasto raspoređenih dlačica. Korijen je dug, uvlači se u pukotine stijena i pod kamenje točila. Stabljike su duge od 3 do 11 centimetara. Listovi su skupljeni u rozete, usko su kopljasti, bez peteljke, odozgo izbočeni, odozdo udubljeni, ušiljenog vrha. Dugi su od 1 do 2,5 cm, a široki od 2 do 4 mm. Cvat je gronjast. Latice su 4, u obliku nokta, zaobljenog vrha i cjelovitog ruba, sumpornožute. Duge su 1,5 cm, a široke od 3,5 do 4,5 mm. Ovisno o vremenskim prilikama, cvate od prve trećine svibnja do početka lipnja.

Tu osobitu biljku i ujedno najrjeđu vrstu velebitske i hrvatske flore, njezin dragulj, kako neki kažu, otkrio je Degen, uvrstivši je prvobitno u rod američkih krstašica Lesquerella. Prvi ju je put (17.7.1907.) našao upravo kad su sazrijevali plodovi. Ni prilikom ponovnog dolaska na isto mjesto, u lipnju 1908. godine nije uspio naći cvjetove, jer degenija pripada prvim proljetnim biljkama koje cvatu čim okopni snijeg. Tek 9.5.1909. Kumerle je našao biljku u cvatu i ubrao je na originalnom staništu. Napokon ju je odredio Hayek.

Iz knjige "Velebit i njegov biljni svijet" Sergeja Forenbachera

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

U Gajevoj ulici u Samoboru otvoreni kozmetički i pilates studio

Sve za oblikovanje tijela i uma

Da se i u Samoboru slijede aktualni trendovi u njezi tijela te u načinima i metodama oblikovanja tijela i uma, svjedoči nedavno otvaranje Kozmetičkog i pilates studija u Gajevoj ulici, iznad ljekarne Dvoržak. Vlasnica Irena Borovečki na otvorenju Pilates studija istakla je da će u njemu biti zastupljene trenutačno najpopularnije metode, od pilatesa i power yoge, do yogilatesa, power pilatesa i s-faktora. Radit će se u manjim grupama do 6 polaznika, s individualnim pristupom svakom članu.

Rezervacije termina moguće su i telefonom, a sve programe vode stručne osobe.

U kozmetičkom studiju moći će se iskušati najsuvremenije metode odstranjivanja i ublažavanja bora, opuštanja kože, uklanjanja dlaka, akni i staračkih pjega, ali i kroz terapeutske programe sanirati sportske ozljede, ožiljke, opekline i bolove u leđima. Kroz program Bohi spa moći će se iskušati i blagotvoran učinak ljekovitih termalnih voda i minerala.

Za pretpostaviti je da će ova dva studija ljepote i zdravlja naići na dobar odaziv, prvenstveno kod ženske publike, jer proljeće je vrijeme za sanaciju tijela i duha. Treba popraviti i dovesti u red što se još može, jer - ljeto je blizu, a godine idu...

Robert Škiljan

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (1)

Gitarist Jura Padjen u Samoboru predstavio svog nasljednika

Prvo, pa - Vito!

Samobor je preko vikenda posjetio Jurica Padjen, 50-godišnji veteran rock'n'rolla, legendarni hrvatski gitarist koji je svirao u Azri, Aerodromu, Padjen Bandu i 4 Asa. Padjen je jedan od rijetkih koji je u stalnom kontaktu i posjećuje Johnnya Štulića u Nizozemskoj, kamo je Štulić pred mnogo godina otišao u dobrovoljno izgnanstvo. Autor hitova poput "Blues sa granice", "Fratello" i "Otkazani let" došao je u naš grad u posjet dugogodišnjem prijatelju Dragi Plečku koji je njega i suprugu počastio u Kavani Livadić. Svojevrsna atrakcija bio je mali Vito, četveromjesečni Padjenov sinčić.

- Djeca starih roditelja su pametnija - prokomentirao je u svom stilu Jura. Zna se da je i Plečko svog starijeg sina dobio u zreloj dobi od 42, a mlađeg u 46. godini. I Plečku se, baš kao i drugim očevima u zrelim godinama, često komplimentira kako ima lijepe - unuke.

Zanimljivo je da je obitelj Padjen do sada odbijala pozive nekoliko revija da se slika sa svojom prinovom, tako da je ovo Vitov prvi medijski nastup.

Ivica Horvat

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)