27.11.2020.

Park prirode kao područje ekološke mreže Natura 2000

Spojimo ih koridorima i omogućimo im život i reprodukciju

Park prirode Žumberak - Samoborsko gorje ujedno je i područje ekološke mreže. Što je to ekološka mreža?

Ako bismo je išli objašnjavati kroz legislativu i brojke, to bi ukratko zvučalo ovako: ekološka mreža u Republici Hrvatskoj je proglašena Uredbom o ekološkoj mreži, a obuhvaća 36,67% kopnenog teritorija i 16,39% obalnog mora. Sastoji se od 571 područja očuvanja vrsta i stanišnih tipova, 171 točkastog lokaliteta očuvanja vrsta i stanišnih tipova, te 38 područja značajnih za očuvanje ptica. Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje predstavlja jedno od područja ekološke mreže Hrvatske, a time i mreže Natura 2000. Natura 2000 je najveća koordinirana mreža zaštićenih područja u svijetu, koja se proteže preko 18% kopnenog teritorija Europske unije te 8% njezinog morskog teritorija.

Iza tih tehničkih i pomalo suhoparnih podataka krije se nastojanje da se najvrednije i najugroženije vrste i staništa europske prirode očuvaju formiranjem sustava povezanih područja. Jedan od ciljeva mreže je prostorno približiti ili doslovno povezati ova područja, bilo prirodnim ili umjetnim ekološkim koridorima, kako bi se vrste mogle kretati između njih. Na područjima gdje nedostaje neki važni dio ekološke mreže, predviđena su područja obnove kojima se ponovno uspostavlja ekološka povezanost. Iako ekološka mreža u sebi sadržava i stroge rezervate, ona generalno ne donosi strogu zaštitu niti isključuje ljudske aktivnosti. Naprotiv, upravljanje ekološkom mrežom usmjereno je na interese i dobrobiti ljudi koji žive u tim područjima, jer su upravo ljudi tradicionalnim načinom korištenja prostora stvorili izmijenjenu, ali staništima bogatu europsku prirodu.

I dok smo nekad svojim načinom života i korištenjem prostora biološku raznolikost povećavali, tijekom posljednjih desetljeća način korištenja prirodnih resursa značajno se promijenio i doveo do njihovog značajnog gubitka. Suživot s prirodom prestaje biti održiv, mnoge vrste su već ugrožene, a one koje još nisu - takve bi mogle postati u bliskoj budućnosti, upravo zato jer im staništa nestaju velikom brzinom. Ekološka mreža je jedan od načina na koji se ti trendovi nastoje zaustaviti. Podaci i prikaz ekološke mreže Republike Hrvatske dostupni su svim građanima preko Bioportala http://www.bioportal.hr/gis/, a europske ekološke mreže preko sljedeće poveznice: https://natura2000.eea.europa.eu/#.

Iako Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje obiluje vrstama, u kontekstu ekološke mreže područje je prepoznato kao važno za opstanak 23 vrste i 14 stanišnih tipova. Ovdje ih nećemo sve nabrajati, nego samo predstaviti neke od zanimljivijih ili barem manje poznatih, a pregled svih dostupan je na internetskoj stranici Parka prirode.

Dvije ciljne vrste toliko su rijetke i slabo sustavno istraživane da nemaju niti narodno nazivlje. Jedna od njih je mahovina Mannia triandra. Žumberačko gorje je prema zadnjim istraživanjima jedini lokalitet u Hrvatskoj na kojemu se pojavljuje ova vrsta.

Druga "bezimena vrsta" je kukac kornjaš Cucujus cinnaberinus. Jedna je od dvije vrste iz porodice Cucujidae, koja je endemska europska porodica, a sama vrsta jedna je od najrjeđih vrsta kornjaša u Europi. Odrasle jedinke aktivne su svega dva do tri mjeseca u godini, i to u večernjim satima, stoga je ovog kornjaša teško susresti u prirodi.

Na području Parka također obitava jedna od zasigurno najvećih populacija Natura 2000 vrste leptira močvarne riđe Euphydryas aurinia. Unatoč imenu močvarna, ova vrsta nastanjuje različita otvorena staništa kojima je zajedničko da su ekstenzivno održavana. Danas je ugrožava upravo nestanak staništa, uzrokovan prelaskom na intenzivne režime gospodarenja ili pak zarastanjem, što je slučaj na našem području.

Ljepotom ne zaostaje niti velika četveropjega cvilidreta Morimus funereus. Pripada jednoj od najugroženijih skupina kornjaša – onim saproksilnim, čije se ličinke hrane umirućim i raspadajućim drvetom te su važna karika u kruženju hranidbenih tvari u ekosustavu. Ugrožava ih nestanak njihovih staništa, odnosno nedostatak umirućeg i trulog drveća u šumama. Ministarstvo nadležno za zaštitu prirode početkom lipnja svake godine pokreće akciju "Jeste li ih vidjeli?", u kojoj poziva građane da šalju dojave o susretima s ovom i nekoliko drugih vrsta.

Većini "nevidljiv", tankovrati podzemljar Leptodirus hochenwartii, endem je sjeverozapadnih Dinarida i prva opisana špiljska svojta. Slovenski prirodoslovac Ferdinand Josef Schmidt opisao je ovu vrstu daleke 1832. godine i tako je tankovrati podzemljar postao prva formalno opisana špiljska životinja, a njegovo otkriće i opis se smatraju početkom biospeleologije kao znanstvene discipline. Obitava i u žumberačkom podzemlju, kojemu se potpuno prilagodio – ovaj slijepac svojim izrazito dugim nogama i ticalima opipava okoliš te tako prikuplja informacije koje mu omogućavaju život u mraku.

Poseban je i potočni rak Austropotamobius torrentium. Jedina je vrsta deseteronožnih rakova koja obitava u vodama Parka. Vrsta je danas ugrožena zbog pojave invazivnih rakova u vodotocima, onečišćenja voda i raznih zahvata koji dovode do promjene njihovog staništa. Istraživači su utvrdili da na području Parka obitavaju vrlo stare i genetski posebne populacije potočnih rakova i okarakterizirali pojavu kao jedinstveni biološki fenomen u europskim okvirima.

Za kraj ovog članka predstavljamo ljepoticu - orhideju jadransku kozonošku Himantoglossum adriaticum, jedinu cvjetnicu među ciljnim vrstama ovog ekološkog područja. Jadranska kozonoška je najveća europska orhideja, koja nerijetko doseže visinu do jednog metra, a ponekad je i prelazi. Najveća zabilježena jedinka u Hrvatskoj bila je visoka 120 cm.

Dubravka Kranjčević

FOTO:

- Austropotamobius torrentium, autor: Denis Lešić

- Cucujus cinnaberinus, autor: Toni Koren

- Euphydryas aurinia, autor: Toni Koren

- Morimus funereus, autor: Arhiva Parka prirode

- Leptodirus hochenwartii, autor: Helena Bilandžija

- Himantoglossum adriaticum, autor: Arhiva Parka prirode

- Mannia triandra, autor: Antun Alegro

 

Park prirode kao područje ekološke mreže Natura 2000

Arhiva 2005

2020

2019

2018

2017

2016

2015

2014

2013

2012

2011

2010

2009

2008

2007

2006

2004

2003

2002