Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Djeca dviju škola počela suradnju koja ne može loše završiti

Potekle razglednice, mailovi i SMS-ovi

Iako kraj školske godine tek što nije stigao, za učenike 5.b iz Novigrada Istarskog i vršnjake iz 5.e OŠ Samobor prijateljstvo će se nastaviti i tijekom školskih praznika. Ovih dana ostvarena je zamisao razrednika istarskih mališana i njihove prof. Marine Galić i Jože Prudeusa iz OŠ Samobor, koji jednostavno razmijeniše učeničke adrese i započelo je slanje razglednica, pisama, SMS poruka, e-mailova...

Tko zna, možda već ovog ljeta odu u pohode svom prijatelju na more djevojčica ili dječak iz Samobora, a za zimske praznike, na snijeg i Fašnik, doputuje amo mali Istranin ili Istrijanka.

Djeca su započela, a još uvijek stoji otvorena ponuda i želja da se zbliže i povežu i odrasli. U vremenima udaljavanja i zatvaranja u svoje, ovakva otvaranja zasigurno su potrebna i mnogostruko korisna.

Eto, jedna brojem velika škola veličine Bogumila Tonija, spremna je na ovakvu vrstu suradnje - od djece do svih djelatnika. Ljudski, kolegijalno, pedagoški, pa čak i gospodarski, ovakve suradnje mogle bi imati plodnu budućnost.

Stjepan Stanić

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (1)

Predstavljamo nadarene i nagrađivane učenike OŠ Bogumila Tonija

Nadareni su dar

Ove godine nadareni učenici OŠ Bogumila Tonija nadmašili su sami sebe i u gotovo svim natjecanjima, od sinkroniziranog plivanja i astronomije do glume i vjeronauka, osvojili najviša mjesta. O nadarenima i o radu s njima porazgovarali smo s Jasminom Vizler, psihologinjom OŠ Bogumila Tonija.

- Kako, kada i tko prepoznaje nadarenog učenika?

- Neke informacije dobijemo od roditelja i iz predškolskih ustanova. U školi, u razredu, nadarenost uočavamo kroz uvid u uspjeh u učenju, neka posebna obrazovna postignuća kao što su likovini i glazbeni, hobiji, natjecanja... U trećem razredu osnovne škole vrši se standardna identifikacija koju provodi školski psiholog na osnovu procjena učitelja, testa sposobnosti, inteligencije i procjene roditelja. Može se dogoditi da dijete zbog loše obiteljske situacije ili drugih razloga ne pokazuje visoke sposobnosti koje zapravo ima pa se zato koristi više parametara procjen. U cilju što bolje procjene u procjenjivanju sudjeluju i suučenici.

S rezultatima se u četvrtom razredu upoznaju učitelji i roditelji nadarenih učenika, a u višim razredima i predmetni profesori kako bi im posvetili potrebnu pažnju. Naročitu pažnju treba obratiti na učenike kod kojih postoji odudaranje visokih sposobnosti od njihovog niskog školskog uspjeha.

- Kako je raditi s nadarenim učenicima u "običnim" razredima?

- S nadarenima je u ovim uvjetima školovanja izuzetno teško kvalitetno raditi u redovnom razredu. Kad je u razredu i više od trideset učenika teško je primjenjivati individualiziranu nastavu. Učitelji su prvenstveno orijentirani na prosječne, jer oni čine većinu razreda, zatim se moraju posvetiti učenicima s teškoćama u učenju, kojih obično ima nekoliko u razredu, a nadareni su često zadnji na redu sa svojim obrazovnim potrebama. Ono što učitelj može učiniti u takvim uvjetima je da pripremi dodatne, teže zadatke za učenike koji redovnu nastavu svladavaju "suviše" lako i brzo.

No, zato se s nadarenim učenicima puno radi izvan redovne nastave. Oni su tijekom cijele školske godine uključeni u dodatnu nastavu, koja se intenzivira u vrijeme priprema za natjecanja. Tada i učitelji i učenici često dolaze u svoje slobodno vrijeme i zaista puno rade i uče. Ti učenici se uključuju i u dodatne programe u vidu izborne nastave, izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti, sukladno njihovim sposobnostima i interesima. Dodatni sadržaji moraju biti u skladu s djetetovim interesima, jer tek tada dijete razvija svoje potencijale u potpunosti. Nikako nije dobro da škola ili roditelji forsiraju dijete i tjeraju ga na aktivnosti koje nisu u skladu s njegovim interesima.

Nakon identifikacije u 3. razredu, već u četvrtom razredu s nadarenim učenicima počinje raditi i školski psiholog. On radi prvenstveno na osvještavanju djetetove nadarenosti, da im postane jasan njihov osjećaj različitosti od druge djece. Djeca dobivaju podršku od strane njima sličnih vršnjaka te se radi na socijalno-emocionalnom razvoju i stvaranju sigurnosti u grupi vršnjaka, odnosno pomaže im se da bolje upoznaju sami sebe. U svakom trenutku mogu se obratiti za savjet školskom psihologu.

- Koliki je prosječan broj nadarenih?

- Po razredu, odnosno generaciji učenika (npr. svi učenici trećih razreda) ima oko 10% učenika koji se mogu svrstati u skupinu nadarenih prema rezultatima testiranja. Taj rezultat, naravno, ovisi o kriteriju koji se uzima pri odabiru učenika. Na primjer, prilikom identifikacije nadarenih prošle je školske godine u 3. razredima identificirano 19 nadarenih učenika, što je 10% ukupnog broja učenika trećih razreda. Korišteni su isti kriteriji i standardi koji se koriste i u drugim školama.

- Kakvo je vaše viđenje rješenja "problema" nadarenih?

- Smatram da identifikacija i vođenje evidencije o nadarenim učenicima dobiva pravi smisao tek kad postoji šira društvena skrb o darovitim učenicima, tj. sustav potpore darovitima na široj društvenoj razini. Svaka identifikacija radi se s ciljem daljnje brige o tim učenicima. To ne bi smjelo prestati sa završetkom osnovne škole već bi se trebalo u kontinuitetu nastaviti i u srednjoj školi, zatim pomoći učeniku pri upisu na fakultet, kao i kasnije kod zapošljavanja. Dakle, trebale bi postojati baze podataka koje prate nadarene pojedince u kontinuitetu kroz cijeli sustav školovanja i daljnjeg rada. Nadareni iskazuju potpuno svoje potencijale samo ako se kontinuirano radi na njihovom razvoju. Takva skrb donosi dobrobit i nadarenim pojedincima, ali i društvu u cjelini, koje samo tako može profitirati.

Navest ću za kraj i jedan antiprimjer. Mislim da nije u redu i ne potiče kreativost pravilo na natjecanjima kojim se ne priznaje učeniku točan rezultat ako do rješenja dođe na svoj način, već se priznaje samo jedan način, onaj koji je odredila komisija.

Nenad Kobasić

FOTO: Nadareni prirodoslovci

Astronomi

Lana Čakanić iz 8.a, Dejan Kupres iz 7.f i Antonija Pantar iz 5.c razreda izabrali su astronomiju za predmet svog vannastavnog interesa i osvojili prvo mjesto na županijskom natjecanju. Antonija nam je rekla da je ju je privukla želja da sazna što više o zvijezdama i nebeskim objektima, a za svoj rad na natjecanju izabrala je Mars. Je li Dejan izabrao Veneru, nismo uspjeli saznati.

I astronomi koji slijeda nisu osvojili ništa ispod 4. mjesta: Katarina Kozarčanin, Ivona Puškar, Nika Belamarić, Ema Šimec, Hrvoje Tompak, Doris Aleksov, Tomislav Šoić, Mihovil Plečko, Tvrtko Samardžija i Josip Vukelja.

Sportaši

Doris Aleksov, plivačica iz 6.e, Dora Stanec, skijašica iz 7.f, Anja Biondić, gimnastičarka iz 8.a, Sara Kotarski, skijašica iz 5.d, Ida Dančulović, atletičarka iz 7.c, Andrej Matejčić, plivač iz 8.f i Marin Beara, gimnastičar iz 7.b razreda vanserijski su nadareni sportaši. Svi oni osvojili su prošle godine u svojim sportovima prva i druga mjesta.

Da za vrijedne rezultate nije dovoljan samo dar i predodređenost za neki sport potvrdili su nam i oni sami. Naime, u razgovoru s njima saznali smo da treniraju u pravilu svaki dan poslije nastave, neki i po tri sata, a vikendom se igraju utakmice ili se ide na natjecanja.

Marin Beara trenira gimnastiku već devet godina, a počeo je već sa četiri godine.

Da je sve to ipak zbog dosade potvrdila nam je Doris Aleksov koja trenira sinkronizirano plivanje četiri godine.

- Preko ljeta mi je bilo dosadno i mama je u novinama pročitala jedan članak o sinkroniziranom plivanju pa sam otišla na to.

Ostali nagrađeni iznimno nadareni sportaši: gimnastika: Andrea Saik, Lucija Kosaber, Lara Šelj, Leona Bortas, Lucija Kirschenheuter, Josip Beljak, Bruno Noršić, Sanjin Vrzić i Matija Baron, atletika: Maja Dugandžić, Lana Šaban, Iva Tomašković, Petra Dubić, Helena Šoić, Tamara Hržić, Darinka Bjeličić i Lea Tokić Čuliga, plivanje: Filip Matejčić, Marko Plazanić, Dominik Kalingar, Matija Herceg, Valentino Mihelčić, Nikolina Koletić, Nina Petkovski, Stela Jobs i Maja Dugandžić, skijanje: Sara Bošković, Lea Bošnjak, Marta Stanec, Luka Olivari, Sanjin Vrzić i Filip Matejčić.

Likovni

Likovnjaci Katarina Rošćak, grafičarka iz 7.b, Simona Barun, slikarica i ilustratorica iz 4.c i Ana Gregl, grafičarka iz 8.d razreda osvojile su vrijedne nagrade na državnoj i županijskoj razini.

Simonine ilustracije tušem tiskane su u priručniku Kako pomoći tugujućem djetetu, autorice Brune Proface i Sene Puhovski. Simona je nagrađena i prvim mjestom na županijskom natjecanju. Simona jednom tjedno pohađa izbornu i slika, kako nam je rekla, baš sve.

Keramički radovi Katarine Rošćak izlagani su na svim smotrama, od školskih do državnih, a Katarina nam je otkrila da je keramiku otkrila u petom razredu.

Ana Gregl također je izlagala na Novigradskom proljeću, pohađa grafiku i slikarstvo osam mjeseci i već je odlučila da će upisati Školu primijenjene umjetnosti.

Prva mjesta na izložbi likovnog stvaralaštva Zagrebačke županije osvojili su i Jana Tolić, Nikolina Duniskvarić, Vedran Vulje i Nikolina Obranić.

Hrvatski, književnost, engleski i vjeronauk

Lucija Peles osvojila je prvo mjesto na natjecanju iz hrvatskog jezika na županijskom natjecanju, a Tena Samardžija nametnula se ove godine izvedbom monodrame Lažeš Melita i vlasitim sastavkom Možeš li me voljeti? koje je izvela na Lidranu te je predložena za državni susret.

- Bavit ću se glumom. Ako bude bilo uvjeta ići ću u privatnu umjetničku gimanaziju, a ako ne, ići ću u običnu gimnaziju. Poslije umjetničke škole puno je lakše upisati Akademiju dramskih umjetnosti. Sve je to zbog bake koja je bila glumica u Osijeku – rekla nam je Tena.

Spomenimo i ostale nagrađene nadarene iz hrvatskog jezika: Ivana Šoić, Anastazija Stupar, Maja Tomaško, Andrea Saik, Helena Devunić, Lucija Fabek, Ana Župančić, Darinka Bjeličić, Ana Kižlin, Krešimira Žužić, Deana Dašić i Mirna Šoić.

Mihael Bradač, Lovro Butković i Ognjen Gašić natjecali su se i ostvarili vrijedne plasmane iz engleskog jezika na županijskom natjecanju, a Lucija Konosić, Antonija Mihaljević, Dora Stanec i Ana Župančić bile su ekipa koja je osvojila 3. mjesto iz vjeronauka, također na županijskom natjecanju.

Prirodoslovci, informatičari, povjesničari...

Lana Čakanić, biologinja iz 8a, Mateja Jandrečić, matematičarka iz 5.b, David Vitko biolog iz 7, Sanja Karan informatičarka iz 6.e, Marko Bakšić, informatičar iz 6.b, Lara Crnošija, matematičarka iz 5.d, Drago Plečko, matematičar iz 4.d i Anamarija Artić, biologinja iz 7.c razreda osvajali su, svaki u svom području interesa, vrijedna priznanja, od zlata do bronce na županijskim natjecanjima.

Tako je Marko Bakić nagrađen prvim mjestom za svoj program na županijskom informatičkom natjecanju. Skromno nam je rekao da se ne misli time baviti kad naraste, već da to radi iz zabave.

Matea Jandrečić, treća na županijskom natjecanju iz matematike, otkrila nam je da je učiteljica Višnja Fresl, koja ju je poticala da vježba, zaslužna za njene uspjehe.

Lara Crnošija na županjiskom natjecanju iz matematike bila je druga, a Drago Plečko bio je treći.

- U vrtiću me je brat počeo učiti zbrajati i oduzimati i ja sam se zainteresirao i tako sve do sad, do četvrtog razreda – rekao nam je Drago i najavio da će se matematikom baviti i dalje.

Nadareni biolozi koji nisu bili na fotografiranju: Lucija Šer, Maja Tomaško, Ivana Šoić, Mihaela Kobovac, Stephanie Jakopec, Mateja Bašić, Katarina Beljak, Filip Vucković, Antonija Pavlić, Viktor Kleščić, Milan Čovran, Darko Šimunović, Iva Bedeničić, Lucija Cvetković, Lana Čakanić i Jelena Potisk.

Anamarija Perić jedina je nadarena fizičarka koja je prestavljala OŠ Bogumil Toni na županijskom natjecanju, a Anamarija Artić i Nikolina Obanić plasirale su se među prvih deset kemičarki.

Visokoplasirani na županijskom natjecanju iz povijesti bili su Laura Stilinović, Anastazija Stupar i Iva Karaula.

Martina Matulić i Goran Milaković, nadareni geografi Bogumilca osvojili su dva vrijedna deveta mjesta.

Mentori su vrlo važni za uspjeh učenika

Anamaria Artić iz 7.c osvojila je 2. mjesto u znanju iz biologije na županijskom natjecanju sa svojom mentoricom, učiteljicom Brankom Petravić.

- Kako učenici podnose, recimo, peto mjesto?

- Ne znam ja za to mjesto. Mi smo uvijek na vrhu i ne znam kako se osjeća čovjek na tom nižem rangu.

Spomenimo i ostale mentore zaslužne za uspjehe "Bogumilaca": Ivana Matić i Snježana Horvatić nadarene podučavaju astronomiji i matematici, Ana Heraković matematici, Ruža Barbarić-Librić brine o likovno nadarenoj djeci, Zoran Rajčević trenira plivače i atletičare, Vladimir Čerkez plivače, Andrea Popović gimnastičare, Dragica Poljak mentor je za hrvatski jezik, Tatjana Mesiček i Marijana Jaić rade sa književno i dramski nadarenom djecom, Snježana Knežić otkriva talentirane "engleze", Nevenka Miklenić i Anakica Herceg rade sa mladim likovnjacima, Nataša Kletečki, Diana Vlahović i Branka Petravić pripremaju biologe, Vjekoslav Jakopec mentor je fizičarima, Mirjana Cvetković kemičarima, Sabina Marelić povijesničarima, Snježana Horvatić i Dragan kovačević geografima, Mario Sobočan priprema djecu za natjecanja iz vjeronauka, a Karmen Tonšetić radi s naprednim informatičarima. Nižim razredima znanja iz matematike i hrvatskog jezika nadarenima prenose učiteljice Dragica Sertić i Marija Golubić.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (15)

Zakoračivši noću na pješački prijelaz u Ulici grada Wirgesa izazivate sudbinu

Crna zebra

Dok je prelazila pješački prijelaz, takozvanu zebru u Ulici grada Wirgesa iliti Betonki, na Nedeljku Vetmu naletio je 18. studenog 2005. godine automobil i ona je smrtno stradala.

Ni nesretna pješakinja ni vozač nisu imali ni traga alkohola u sebi pa se uzrokom smrti najvećim dijelom može smatrati nemar pri obilježavanju prometnih obilježja, u ovom slučaju zebre. Naime, zebra je uredno nacrtana, ali nije obilježena nikakvim znakom, a sa svake strane ceste grmlje i drveće toliko je gusto i zapušteno da, zakoračujući na zebru, kao da ste bačeni u arenu jurećih automobila.

Po riječima Bore Njegomirovića iz Policijske postaje Samobor, taj je pješački prijelaz i neosvijetljenih par stotina metara ceste prije i poslije njega naročito opasan noću. Dapače, smrtonosan.

Jer, samo pedesetak metara niže poginula su nedavno, vozeći se motociklom, dva samoborska mladića, Mario Škiljan i Alen Hudinčec, a 6. travnja 2003. nedaleko istog prijelaza smrtno je stradao vozeći automobil i Mladen Ptičar.

Ovaj "ukleti", neosvijetljeni dio ceste vapi za uređenjem okoliša, kao i za postavljanjem adekvatnih zakonom propisanih prometnih znakova koji najavljuju pješački prijelaz.

Sve dok se to ne riješi na taj način, preporučamo vam da ne prelazite dotičnu "crnu zebru" ako baš ne morate. Naročito noću.

Nenad Kobasić

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (4)