Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

24. sjednica Gradskog vijeća Grada Samobora

Proračun i dalje buja, Komunalac radi s profitom

Samoborski Bunker udomio je u srijedu, 27. rujna, gradske vijećnike, koji su se petnaestak minuta okupljali da bi stigli na 24. sjednicu Gradskog vijeća i, uz nešto malo rasprave, uglavnom većinom usvojili 20 točaka koje su se našle na dnevnom redu.

Uz sve pretumbacije na 152 pozicije proračuna Grada Samobora, on je dodatno još podebljan za oko 7 milijuna eura pa nakon ovog trećeg rebalansa iznosi 83 milijuna i 370 tisuća eura. Sve je vijećnicima pojasnila pročelnica Jelena Sirovica, a većina novca otići će na komunalnu i društvenu infrastrukturu, kao i osiguravanje dodatnih sredstava zbog rasta cijena. Također, uz državna i županijska, osigurana su i sredstva za naknadu šteta od olujnog nevremena, zatim sredstva za daljnje ulaganje u PD Ivica Sudnik na Velikom dolu, sredstva za sanaciju kompozicije starog Samoborčeka u Južnom naselju, dodatna sredstva za održavanje javne rasvjete, redovito i izvanredno održavanje komunalne infrastrukture, tekuće i investicijsko održavanje škola, šestu fazu projekta Vjetar u leđa, odnosno za pomoćnike u nastavi, vrtiće u izgradnji i dogradnji te cestu Cerje – Manja Vas.

Za raspravu je bio raspoložen samo vijećnik Željko Stanec (HSS), kojeg su zanimali detalji oko ulaganja u komunalne djelatnosti, što je pročelnica Sirovica i dodatno pojasnila. Od ostalih točaka vrijedi spomenuti polugodišnje izvršenje gradskog proračuna, koje je u deficitu za 36.600 eura, ali uz preneseni višak iz protekle godine ipak je u plusu za malo više od 5,9 milijuna eura, a prihodi su na polugodišnjoj razini ostvareni u visini od 32%.

Na ovoj sjednici, uoči Dana grada, saznali smo i dobitnike nagrada Grada Samobora za ovu godinu. Počasni građanin postaje general u miru Rudi Stipčić, nagrade za životno djelo dobit će nastavnik Srednje strukovne škole Ivan Vlainić i HGSS-ovac Vladimir Novak, a godišnje nagrade idu inovatorima Lovri Stipanoviću i Josipu Orozu.

Prihvaćeno je i izvješće o radu gradonačelnice za prvih 6 mjeseci ove godine, na koje je primjedbu imao vijećnik Matija Hržić (HDZ), rekavši da gradonačelnica i dalje krši Statut, jer ne održava mjesečne konferencije za medije.

Gradonačelnica je odgovorila kako će se po tom pitanju mijenjati Statut, jer su ionako prisutni u medijima i ne žele samo udovoljavati formi. Ipak, rekao je Hržić, dok se to ne promijeni, neka se poštuje Statut.

AKTUALNI SAT

Aktualac je najvećim dijelom bio posvećen prikupljanju otpada, da ne velimo smeća, jer mijenja se sustav, cijene će rasti, a gradski Komunalac napredovati u svakom pogledu.

Bilo je još nekih "sitnijih" pitanja i odgovora, a ovaj dio prenosimo od kolege Edija Kirschenheutera, koji je sve pažljivo snimao.

Vijećnik HDZ-a Matija Hržić pitao je zašto se podjelom na fiksni i varijabilni dio podižu cijene prikupljanja i odvoza miješanog komunalnog otpada kad je poslovanje Komunalca u suficitu i što se točno fakturira u fiksnom dijelu cijene u odnosu na dosadašnji paušal koji je obuhvaćao četiri mjesečna odvoza MKO (miješanog komunalnog otpada).

- Zašto tvrdite da je to poskupljenje kad se radi o prilagođavanju poslovanja Komunalca zakonskoj regulativi koju je donijela vaša (HDZ-ova) Vlada, propisujući dva dijela cijene s kojima se mi sada borimo – uzvratila je Hržiću protupitanjem gradonačelnica Petra Škrobot i dodala da je prethodni direktor Komunalca predlagao poskupljenje od 30%, da fiksni dio cijene čini više faktora koje zakon nije uzeo u obzir te da poslovanje Komunalca ne mora biti s profitom, ali mora biti samoodrživo.

Direktor Komunalca Renato Raguž je podsjetio da je nova zakonska regulativa donesena u srpnju 2021. godine i da je odredila fiksni i varijabilni dio cijene koja mora biti ekonomski održiva u odnosu na poslovanje komunalne tvrtke.

- Uspoređivanje sadašnje cijene s novom nije moguće, jer za to ne postoji zajednički nazivnik, a u ovom slučaju su to količina proizvedenog miješanog komunalnog otpada i struktura cijene – rekao je Raguž i dodao da se u sadašnjem paušalu plaća unaprijed određen iznos, bez obzira na količinu proizvedenog miješanog komunalnog otpada koja će ubuduće biti sadržana u varijabilnom dijelu cijene.

- Taj paušal – nastavio je Raguž – određen je još 2009. godine u uvjetima kad je u Samoboru počela sanacija Trebeža i kad troškova deponiranja MKO još nije bilo, a 2011. godine prestaje odvoz otpada na Trebež, pa s njegovim odvozom, najprije na Jakuševec, pa u Davor i sada u Otočac, ti troškovi rastu i oni sada, za oko 7,5 tisuća tona godišnje, s prijevozom iznose 930 tisuća eura. Ti troškovi nisu uopće bili ukalkulirani u taj paušal i zato se ne mogu uspoređivati strukture sadašnje i nove cijene. Grad Zagreb, dodao je još Raguž, može imati niži fiksni dio cijene, jer ima svoj deponij, ali je zato njihov novoutvrđeni varijabilni dio cijene 2,6 centa po litri, a kod nas 2 centa.

Što se poslovanja s profitom tiče, Renato Raguž je ustvrdio da je Komunalac organiziran kao trgovačko društvo, a zakon koji se odnosi na takve organizacije kaže da su takva društva stvorena da bi ostvarivala dobit.

- U našem slučaju to nije ekstra dobit – istaknuo je direktor Komunalca – već dobit koja se ulaže u strojeve, opremu, ljude... što nam je nužno u odnosu na loše stanje s dugovima koje smo zatekli preuzimajući poslovanje prije nešto manje od dvije godine.

Marija Lindić (HSS) je zatražila da Komunalac ukloni veliki bor u Hrastini u koji su upleteni i strujni kablovi, a koji je opasnost za djecu na dječjem igralištu. Komunalčev direktor joj je obećao da će se osobno založiti kako bi vidio o čemu se točno radi.

Željko Stanec (HSS) najprije je prenio upit Mjesnog odbora Velika Rakovica je li u planu izgradnja nogostupa u Ulici Črešni, a privremeni komunalni pročelnik Aleksandar Mixich odgovorio da će to biti prolongirano za sljedeću godinu.

Potom je Stanec upitao je li moguće povećanje cijene prikupljanja i odvoza miješanog komunalnog otpada, a da previše ne pogodi građane, obrazloživši to činjenicom da se njegovo deponiranje ne plaća po volumenu već po masi, odnosno toni deponiranog otpada.

- U volumen kante od 120 ili 240 litara može stati i masa od 10, 50 ili 100 kila otpada, pa se umjesto otpadomjera, koji ne mjere masu, već broj otvaranja, možda na kamione moglo ugraditi vagu koja bi mjerila masu ubačenog otpada, jer se zna kolika je masa prazne, a kolika pune kante te bi se tako dobila pravičnija cijena – smatra Željko Stanec.

Renato Raguž mu je odgovorio da nitko u Hrvatskoj zasad ne važe miješani komunalni otpad i da u ovom trenutku na postojeći vozni park nije moguće ugraditi vagu.

- To bi – rekao je Raguž – i usporilo postupak pražnjenja kanti pa bi nam trebalo dvostruko više vozila za rad u jednoj smjeni ili dvostruko više ljudi za rad u dvije smjene, što bi enormno povećalo troškove poslovanja. Novi sustav, koji se počeo pripremati u siječnju 2022., početak je priče, i s praćenjem rezultata njegove primjene vidjet ćemo tko, gdje i kako baca smeće te kakve su promjene moguće – rekao je još direktor Komunalca.

- U noćnim satima u Južno naselje dolaze razni ljudi i ostavljaju svoje smeće – upozorio je SDP-ov vijećnik Davor Daničić i zatražio da se postave sigurnosne kamere i to nekako dovede u red. Renato Raguž je na to ustvrdio da su odlaganje otpada i briga za okoliš civilizacijska norma, da neodgovornih ima i da će ih biti te rekao da će se više pokušati s nekim edukacijskim mjerama, a onda kaznama. Još je dodao da građani Samobora pripadaju toj civilizacijskoj normi, jer odvajaju, odnosno razvrstavaju otpad u posljednje tri godine na razini od 35%, Zagreb ima rezultat od 28%, Osijek je na 52%, Split na 17%, a Rijeka na 14%.

- Strategija i plan gospodarenja otpadom, uz osnivanje centara za gospodarenje, stvar je države, na lokalnoj razini predviđene su pretovarne stanice, a investicije u sortirnice, kompostane i slično na mikro razini, prema postojećim pokazateljima, nisu isplative – zaključio je direktor Komunalca Renato Raguž.

Sanja Horvat Iveković (SDP) upozorila je da u Gradu postoje naselja u kojima sva kućanstva nemaju kante za odvajanje otpada, već spremnike za to na udaljenim mjestima, pa je izrazila bojazan da će se u njih bacati i miješani komunalni otpad.

- Takvi građani mogu zatražiti popust na uslugu kako do toga ne bi došlo – rekao je direktor Komunalca.

Horvat Iveković se osvrnula i na činjenicu da u svim samoborskim školama djeci još nije dostupan topli obrok, a Petra Škrobot je rekla da se intenzivno radi na osiguranju kapaciteta kako bi sve škole mogle pripremati tople obroke, ali je i dodala da u školama ostaje dosta mliječne hrane koju djeca ne pojedu.

Matija Hržić (HDZ) u svom ponovnom javljanju rekao je da je načuo da se zatvara pošta u Svetom Martinu pod Okićem, na što je gradonačelnica rekla da nema tu informaciju, da Grad sufinancira rad te pošte te da je možda samo riječ o njezinom preseljenju u prostor društvenog doma što je tražio Mjesni odbor.

Tatijana Lenart (Fokus) pitala je, kratko i jasno, kako napreduju radovi na izgradnji vrtića i u kojoj je fazi obnova Vile Allnoch. Petra Škrobot je odgovorila da bi vrtić u Molvicama do Dana grada trebao biti pod krovom, kod vrtića Izvor dinamika radova je zadovoljavajuća, a u Vili Allnoch ponovno su pronađene zaostale eksplozivne naprave zbog čega su radovi obustavljeni da ne bi netko u blizini stradao.

- Pirotehničari su pregledali cijeli objekt i čekamo službenu potvrdu da se radovi, čija je dinamika također zadovoljavajuća, nastave – rekla je Škrobot.

Zvjezdana Sečen (SDP) upitala je u kojoj je fazi suradnja s Hrvatskim vodama po pitanju aglomeracije u vezi s odvodnjom, a gradonačelnica je kratko rekla da je raspisan projektni zadatak za izradu studije.

Na kraju je SDP-ov Darko Lisec najprije zahvalio gradskoj upravi na hrabrosti i spremnosti da krenu u rekonstrukciju cesta Falaščak – Galgovo i Galgovo – Sveti Martin – Konščica, ali je pitao što je sa zaostalim manjim radovima koji se još moraju završiti, tko je to obavezan odraditi i u kojem roku.

- Dio će odraditi izvođač, dio Komunalac – rekao je pročelnik Mixich i dodao da se radi i na vraćanju prometne signalizacije. Darko Lisec je upozorio i na dugogodišnji problem križanja ceste Galgovo – Sveti Martin, odnosno Galgovo – Samobor te određivanja koja je prometnica glavna, a Aleksandar Mixich rekao da se čeka odgovor policije kako bi se to pitanje riješilo.

M.K.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)