16.01.2007.

Ove godine bit će izrađena sva planska dokumentacija, a 2008. počinje gradnja pruge do Podsuseda do Samobora

zbilja grade prugu

Ove godine bit će izrađena sva planska dokumentacija, a 2008. počinje gradnja pruge do Podsuseda do Samobora

Iako će mnogi nevjerne Tome i dalje sumnjičavo vrtjeti glavom, može se reći da će stanovnici Samobora i Svete Nedelje za nekoliko godina do Zagreba moći i vlakom. Naime, Uprava Hrvatskih željeznica izradila je Nacionalni program investicija u željezničku infrastrukturu u kojem se planiraju svi zahvati u petogodišnjem razdoblju, a u njega je ugrađena i samoborska pruga. Taj nacionalni program do kraja siječnja treba usvojiti Hrvatska vlada, a potom slijedi usvajanje i u Hrvatskom saboru. Nakon toga, bez obzira na promjene rukovodstva poduzeća ili političke vlasti, taj će se program ostvariti.

U kojoj je fazi projekt pruge prema Samoboru rekao nam je Zdenko Bilić, izvršni direktor razvoja i investicija u HŽ Infrastruktura.

- Idejni projekt je gotov, a u izradi je glavni projekt, obzirom da je zahvat razbijen na više dijelova, tj. građevinskih dozvola. Nakon izrade i dobivanja dozvola dovršit će se i glavni projekt. Načelno, ove će se godine rješavati dozvole i imovinsko-pravni odnosi, a sljedeće 2008. godine krenut će se u građevinske zahvate. Prvo će se krenuti s vijaduktom iznad Samobora, jer je to i najzahtjevniji dio pruge, pojašnjava Zdenko Bilić. Dodaje i da otkup zemljišta na trasi kreće nakon načelnog dobivanja građevinskih dozvola i kada se definira građevinska parcela. U dogovoru s ljudima koji sa samoborske strane brinu o projektu, prije svega s Adolfom Paarom, sastavit će se dopis koji će se poslati vlasnicima zemljišta na budućoj trasi, kako bi ih se i službeno informiralo o pokretanju postupka otkupa zemljišta i izvlaštenja prema tržišnim cijenama.

Direktor Bilić kaže da su Hrvatske željeznice, zajedno s Gradom Samoborom, počele pregovore o otkupu ili prepisivanju zemljišta ZET-a, budući da trasa većim dijelom (oko jedne trećine) ide starom trasom Samoborčeka. Oko 49 posto otpada na privatno vlasništvo, dok ostatak zemljišta pripada javnom dobru - Samoboru, Zagrebu ili je u vlasništvu HŽ-a.

Ono što je izmijenjeno u odnosu na prvobitne planove je projekt kojim je bila predviđena gradnja dvije odvojene kolodvorske zgrade. U međuvremenu su Uprava HŽ-a i Grad Samobor potpisali sporazum o gradnji zajedničkog autobusno-željezničkog kolodvora na području Šmidhena. HŽ je 5 milijuna kuna, sukladno odluci Uprave u Prijedlogu plana investicija, već usmjerio za projektiranje, otkup zemljišta i izgradnju te zajedničke zgrade.

Izvršni direktor HŽ Infrastruktura, ing. Zdenko Bilić napominje da cjelokupni projekt ide punom parom, jer su već sklopljeni aneksi ugovora s projektantom o produženju samoborskog vijadukta na zahtjev samoborskog Poglavarstva zbog razvojnih planova, a sitne korekcije rade se i u Svetoj Nedelji. No, to nisu bitne promjene zbog kojih bi trebalo mijenjati lokacijsku dozvolu, što je najvažnije u ovom trenutku, tvrdi Bilić.

Pruga za sada završava u Perivoju, a u drugoj fazi izgradit će se sve do kraja, do Bregane. Do tada će se riješiti problem deniveliranja pristupne prometnice autocesti kod Bobovice prema postojećim propisima za tu vrstu ceste. No, to nije presudno za prvu fazu radova.

Izrađena je i investicijska studija u kojoj je procijenjeno da svaki dan 46.000 ljudi s područja Samobora i Svete Nedelje ide prema Zagrebu i natrag. Prema procjenama, do 2030. godine taj će se broj povećati na 55.000 ljudi koji će svakodnevno gravitirati prema Zagrebu. Investicijska studija je pokazala visoku stopu isplativosti gradnje pruge. U predinvesticijskim radnjama učinjeno je sve potrebno glede poštivanja zakonskih akata, tako da ni s te strane neće biti problema.

- Za građane je važno što će za 20-ak minuta moći iz Samobora stići do Glavnog kolodvora u Zagrebu, a potom, koristeći našu mrežu, i u druge krajeve Hrvatske, ističe ing. Bilić.

Na kraju jedino moramo upozoriti na ono jedno "ali", a to je činjenica da Nacionalni program investicija Hrvatskih željeznica mora proći raspravu i glasanje u Hrvatskom saboru. Iako je sve usuglašeno, postoji mogućnost da grupa zastupnika izradi amandman i sredstva namijenjena za samoborsku prugu pokušaju prebaciti negdje drugdje. Stoga ćemo odmah upozoriti saborske zastupnike naše sedme izborne jedinice da se maksimalno angažiraju i pripomognu usvajanju programa.

Mato Šipuš

Predviđen koridor za dva kolosjeka

Pruga od Podsuseda prema Samoboru bit će moderna, elektrificirana pruga s jednim kolosijekom, ali predviđen je koridor za dva kolosijeka kada se promet intenzivira. Koridorom je predviđena i biciklistička staza za rekreativce. Uredit će se 5 kolodvora i 5 stajališta, a u drugoj fazi još jedno stajalište i kolodvor u Bregani. Brzina vlaka će biti 120 km/h, a na samoborskom nadvožnjaku 75 km/h. Ukupno je osigurano 260 milijuna kuna za infrastrukturu i 170 milijuna kuna za kupnju novih elektromotornih vlakova.

M.Š.

Službene web stranice HŽ

Gradnja pruge Podsused - Bregana navedena je i na službenim web stranicama Hrvatskih željeznica na www.hznet.hr. U njihovom press-centru, između ostalog, piše:

"Predviđena je i izgradnja drugoga kolosijeka od Zagreba do Velike Gorice, koji će biti dug 14 kilometara. U to se planira uložiti 90 milijuna kuna. Izgradnja pruge od Gradeca do Svetog Ivana Žabnog u duljini od 12,2 kilometra stajat će 115 milijuna kuna, a izgradnja 15,5 kilometara pruge od Podsuseda do Bregane 260 milijuna kuna."

M.Š.

 

Ove godine bit će izrađena sva planska dokumentacija, a 2008. počinje gradnja pruge do Podsuseda do Samobora

Arhiva 2007

2024

2023

2022

2021

2020

2019

2018

2017

2016

2015

2014

2013

2012

2011

2010

2009

2008

2006

2005

2004

2003

2002