Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Radovi na Šetalištu Franje Tuđmana i na Vugrinščaku privode se kraju uz sve glasnije polemiziranje – je li sve što je novo i dobro

Je li sve što je novo i dobro?

Na prosinački petak trinaesti 2002. godine "rodilo se" Šetalište Franje Tuđmana. Samoborski HDZ, tada još u opoziciji, predložio je da se potez od Muzeja do Vugrinščaka nazove imenom prvog hrvatskog predsjednika, što je većinom glasova Vijeća i prihvaćeno. Već se tada, na primjedbe kako se možda radi o nedovoljno reprezentativnom dijelu Grada, najavljivalo da će se čitav taj potez dostojno urediti.

U međuvremenu, gradonačelnika Groma zamijenio je gradonačelnik Adamek, a danas u fotelji "prvog među Samoborcima" sjedi Antun Dubravko Filipec, koji je od prvog dana novog mandata najavljivao kako mu je, između ostalog, želja urediti stare samoborske šetnice.

- Još smo otprilike mjesec dana udaljeni od toga da Šetalište Franje Tuđmana dobije svoj krajnji oblik, da polagano nikne trava i da se šetnica kompletno uredi do Vugrinščaka. Nažalost, ne bude baš sve stilski ujednačeno, čime nisam zadovoljan, ali se moram podvrgnuti mišljenjima onih koji štite našu baštinu. Kulturni zaštitari su uvjetovali, pošto je to nova šetnica, da tamo budu smješteni kandelabri, ali ne ovakvi kakve imamo na Vugrinščaku i u parku, nego da se postave svjetiljke poput onih ispred NSB-a u Zagrebu, 3 m visoke, 20 cm u promjeru i od nehrđajućeg čelika – najavljuje gradonačelnik.

No, kad bi to bio najveći problem nove šetnice, tada ne bismo na početku ni spominjali njen indikativni datum "rođenja".

Naime, prema mišljenju mnogih, petak 13. se na šetnici manifestirao čim su uočeni razmjeri njenog uređenja. Gradonačelnik pak smatra da su napadi na izgled šetnice preuranjeni, odnosno, da će u svom konačnom obliku ona ostavljati sasvim drugačiji dojam od trenutnog. To što se praktički preko noći dogodilo da je montipajtonovskim "a sada nešto sasvim drugačije" sistemom, puteljak postao cestica, sigurno ne pomaže tom trenutnom dojmu. Javit će se i dosta ljudi koji će zamjeriti rušenje drveća uz stazu, no, kaže Filipec, zadiranja u okoliš nije bilo.

– Bilo je rečeno, konkretno meni kao gradonačelniku, da smo mi vandali, jer da smo porušili stoljetne lipe i bukve u tom dijelu Tepca. No, u tom dijelu nema niti jedne lipe i niti jedne bukve. Bukve počinju rasti u srednjoj visini Tepca, gdje lipa nema. Ono što smo mi srušili bile su četiri "jalše" i jedan suhi bor. Sve okolo će, inače, biti ozelenjeno - ponavlja gradonačelnik.

Na pitanje o potrebnim dozvolama za zahvate koji su napravljeni prilikom izgradnje šetnice konstatira kako Grad ima sve potrebne suglasnosti.

- Tražili smo i dobili suglasnost Vodoprivrede, koja istovremeno djeluje u samom koritu potoka, i dobili smo suglasnost od "šumara" i od "zaštitara". Nema nikakvih drugih suglasnosti, jer mi ništa ne interveniramo, ništa ne gradimo, nego učvršćujemo put i na neki ga način osuvremenjujemo – kaže gradonačelnik.

No, ideja "osuvremenjivanja" karaktera šumskog puteljka teško da bi se mogla nazvati općeprihvaćenom. Lana Koller, predsjednica Ekološkog društva Samobor, smatra kako se radi o lošem potezu.

– Samobor je prepoznatljiv kao mala, zelena turistička sredina. Upravo je adut Samobora to što je toliko zelen, jer iz tog razloga brojni Zagrepčani dolaze kako bi se malo odmorili u prirodnom okruženju. Staviti sve pod asfalt nema nikakvog smisla. Mislim da je to totalna greška i veliko mi je razočaranje to što se radi – kaže Lana, dodajući da se ne slaže niti s asfaltiranjem Vugrinščaka. Naime, u sklopu vizije uređenja "samoborske milje", kojom bi jednog dana vozio i turistički vlakić, izvode se i radovi na Vugrinščaku.

I Vugrinščak je "spreman" za novitete. Umjesto zemljanih teniskih terena uništenih poplavom od prije dvije godine napravit će se asfaltirano igralište, a s druge strane "livade iz sna" uređen je prostor koji neodoljivo podsjeća na parkiralište. Radi se, u stvari, o sadržajnoj nadopuni ŠRC Vugrinščak, kako nam je pojasnio Miro Ivanščak iz Nakusa, tvrtke koja je koncesionar Vugrinščaka. Naime, asfaltna podloga postavlja se kako bi zimi ponovno moglo zaživjeti klizalište na Vugrinščaku, a ljeti će se koristiti za razne sportske aktivnosti, koncerte i za što se već ukaže potreba. Naravno, uz one standardne bazenske sadržaje Hidropatskog kupališta.

- Već 5 godina imam u planu to napraviti, ali nisam mogao, jer nisam imao kako doći s mehanizacijom. Tako su me u stvari spasile Hrvatske vode koje su napravile privremeni most, kojeg sad koristim za ono što je potrebno igralištu. Želimo završiti klizalište čim prije, riješiti asfalt, da negdje oko 15. lipnja počnemo normalno raditi s bazenom – kaže Ivanščak i napominje da je pripremljena i sva infrastruktura potrebna za led koji bi se na Vugrinščak trebao vratiti u studenom. Do tada, tijekom ljetnih mjeseci, školarci će na bazenima uživati kroz program Odmorko, a svi ostali po dosadašnjoj praksi. Ove godine bez izljeva klorirane vode u Gradnu, što će posebno znati cijeniti pastrve–dotepenke iz Banja Luke.

Što se tiče parkirne zone prema Gabreku, objašnjava Ivanščak, radi se o pokušaju kontrole onih koji su livadu koristili kao parkiralište i po njoj divljali. Planova je još dosta. Za početak, obnovio bi se Šmidhenov izvor i postavila bi se rasvjeta uz rub Vugrinščaka, odnosno šumske staze.

- Prije 6 godina je tu bila lijepa borova šuma i to su bili borovi stogodišnjaci. No, oni nakon 80 godina gube imunitet i razbole se. Nažalost, danas se više šume ne održavaju nego propadaju. Još prije 4 godine molio sam Hrvatske šume da ponovno zasade borove uz rub šume, jer se na taj način onemogućuje širenje šume, bjelogorice. Hrvatske šume su pak tu postavile 2000 sadnica hrasta lužnjaka, jer su rekli da je to autentično, a nagradno pitanje za čitatelje bi moglo biti koliko ih se ukupno primilo – pokazuje Ivanščak na rubnu liniju Vugrinščaka, koja sve više ulazi u livadu.

- Najbolje je, u stvari, kad niš ne radiš, a još je bolje kad sve propada, jer onda te nitko ništa ne pita – zaključuje Miro Ivanščak.

– Što se mene tiče, ako ove godine napravim klizalište i okolo sve zatravim, već je to koliko-toliko kulturno i za mene je to velika investicija.

Novi sadržaji na Vugrinščaku značit će i da će Samobor dobiti novo adekvatno okupljalište za mlade i ostale, smatra gradonačelnik Filipec i najavljuje kako gradske investicije neće stati na tome i Šetalištu Franje Tuđmana. Naime, uz postavljanje rasvjete uz šumu na Vugrinščaku te uređenje Šmidhenovog zdenca, predviđeno je i uređenje putića koji ide do sljedećeg zdenca, gdje bi se napravilo odmorište sa stepenicama dalje prema Starom gradu.

- To sve ide u roku dvije godine, do kada cijeli Anindol mora biti gotov, a, u međuvremenu, do Dana Grada radit ćemo još učvršćenje platoa ispred kapelice svete Ane i obnovu Tanc placa gdje ćemo pokušati napraviti čak nešto veće proštenje nego je ono kroz povijest bilo – zaključuje gradonačelnik priču o radovima u i oko Šetališta Franje Tuđmana, koje će, u svakom slučaju, izazvati još dosta polemika.

Kruno Solenički

Miro Ivanščak o ledu na klizalištu

Led možemo raditi prirodno, jer za to postoje uvjeti. Prošle zime, koja je zapravo bila vrlo blaga, na Vugrinščaku je non-stop bila temperatura ispod nule. Iznad klizališta možemo staviti šator da se sačuva taj led i očekujem da bi on mogao trajati dobra 4 mjeseca. Dimenzije klizališta su, inače, točno one hokejaškog igrališta (59 x 28 metara) tako da će se moći i igrati na njemu.

Filipec o ZET-ovim garažama

Pregovaramo sa ZET-om oko tih prostora, jer smo zainteresirani da se to uredi. Ako bi se dogovorili i kad bi to postalo gradsko, spojili bi ih sa Šetalištem Franje Tuđmana, a htjeli bismo tamo urediti neki prostor koji bi bio za obrtnike ili ugostiteljske objekte ili neke druge sadržaje, no o tome bi se još razgovaralo.

Gospodin Josip bi birtiju

Na cijelom potezu od Muzeja do Vugrinščaka nema niti jednog ugostiteljskog objekta pa mislim da ova nova šetnica otvara mogućnosti i za takve sadržaje. Kada bi se, na primjer, napravio most, i mi s ove strane obale Gradne mogli bi razmišljati možda o otvaranju nečeg takvog.

Jurica Škiljan opet na Vugrinščaku

Neposredno pred zaključenje ovog broja dobili smo informaciju da Jurica Škiljan preuzima funkciju voditelja ŠRC Vugrinščak. Kako doznajemo, Škiljan i Ivanščak dogovorili su suradnju na razdoblje od 5 godina, uz ambiciozne planove i nove sadržaje na Vugrinščaku. Jurica Škiljan bio je direktor tvrtke Nakus d.o.o. u razdoblju od 1997. do 2002. godine, kada su i bili realizirani najveći radovi na bazenu i okolišu.

Koliko sve to košta

Financiranje uređenja Šetališta Franje Tuđmana nalazi se u proračunu pod stavkom broj 439. Njome je predviđeno ove godine 500 tisuća kuna. Asfaltiranje prostora igrališta na Vugrinščaku financira se pak iz sredstava praćenja programa mjesnih odbora u izgradnji cesta i to s predviđenih 216 tisuća kuna.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (16)