08.05.2007.

Samoborsko Poglavarstvo prihvatilo ideju da skulptura Ivice Sudnika bude ispred muzeja

Prihvaćeno rješenje Branka Silađina

Samoborsko Poglavarstvo prihvatilo ideju da skulptura Ivice Sudnika bude ispred muzeja

Nakon raspisivanja natječaja o postavljanju skulpture Ivice Sudnika (rad kipara Petra Ujevića), stigla su dva idejna rješenja gdje bi spomenik mogao stajati. Predložene su bile dvije lokacije, na pješačkom otoku u Perkovčevoj ulici ispred njegove kuće ili u parku ispred Samoborskog muzeja. Oba predložena rješenja preferirala su prostor ispred muzeja, smatrajući da pješački otok uspred Perkovčeve nije adekvatno mjesto za postavu skulpture. Razlika je bila u tome što je jedno rješenje nudilo skulpturu na samom ulazu u Šetalište dr. Franje Tuđmana (odmah kod mosta), a drugo ispred muzeja. Boljom je ocijenjeno drugo rješenje i tek nakon toga otvorene su kuverte u kojima su se krila imena autora idejnih rješenja. Tada se otkrilo da je prihvaćeno rješenje arhitekta Branka Silađina, autora i Parka Domovinske zahvalnosti. Drugo je rješenje bilo Zorana Hebara.

M.Š.

 
08.05.2007.

Damir Fabek – pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti i brigu za mladež Grada Samobora

Dvorana za desetljeća pred nama

Damir Fabek – pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti i brigu za mladež Grada Samobora

Sportska dvorana kraj samoborskih srednjih škola već je 10-ak godina jedna od tema o kojoj se svako malo povede rasprava. Koliko će stvarno koštati, tko će je koristiti, tko održavati, je li prevelika ili premala, što je na koncu s bazenom, travnati krov ili lim... Takva i slična pitanja postavljana su čak četvorici gradonačelnika, od Bedeničića i Groma do Adameka i Filipca, međutim, osoba koja je praktički od prvog dana najizravnije uključena u projekt izgradnje dvorane je pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti i brigu za mladež Grada Samobora Damir Fabek. Stoga smo, dok dvorana naočigled raste, od pročelnika Fabeka pokušali saznati odgovore na neka od spomenutih pitanja.

- Za početak, hoće li dvorana biti završena na vrijeme?

- Jedan duži vremenski period od početka izgradnje dvorane, kao i veći dio ljudi iz gradske uprave, bio sam pesimist glede izgradnje u roku koji smo potpisali s izvođačem, a gdje se on obvezao da će dvorana biti gotova 31. svibnja 2007. godine. Međutim, obilazeći u zadnje vrijeme dvoranu, a tamo sam barem 3 ili 4 puta mjesečno, i imajući uvid u izvedene radove, postajem lagani optimist i mislim da će dvorana biti završena u roku. Odnosno, stvarno bi dvorana trebala biti predana na korištenje 1. rujna, dakle prije početka nove školske godine.

- Hoće li dvorana već pri otvorenju biti potpuno opremljena ili će se opremati vremenom?

- Ona će 1. rujna imati svu potrebnu dokumentaciju, uključujući i uporabnu dozvolu, s kompletnim inventarom, namještajem i sportskom opremom, sa svim onim što je potrebno za svaku od pojedinih prostorija koja se nalazi u toj, prvoj fazi, sportske dvorane.

- Kakvo je stanje s troškovima izgradnje?

- Cijena prve faze po natječaju je oko 36 milijuna kuna s PDV-om. Došlo je do određenih ušteda na krovnoj konstrukciji, ali i do određenih troškova koje nismo planirali. Na primjer, bit će ugrađena kvalitetnija, Elanova sportska oprema, ugrađeni su suvremeniji materijali i, u principu, neće se probiti taj iznos. To je, dakle, za dvoranu po sistemu "ključ u ruke", kompletno opremljenu.

- Još uvijek traje rasprava o cijeni izgradnje, jer 36 milijuna kuna nije malo. Je li se moglo jeftinije?

- Apsolutno se slažem s time da je 36 miljuna kuna jako velik novac. No, tih 36 milijuna kuna će trebati služiti nastavi i sportu ovoga grada najmanje sljedećih 36 godina. Izgraditi nešto nekvalitetnije, ne samo građevinski nego i vizualno, i to na prostoru gdje bi se danas - sutra trebao proširiti nekakv urbani, novi centar Samobora, mislim da bi bio potpuni građevinski promašaj.

- Što zapravo dobivamo za tih 36 milijuna kuna?

- U prvoj fazi imamo 3600 m2 u kojima je polivalentna dvorana sa 700 sjedećih mjesta, tri kabineta za profesore triju srednjih škola, dvije muške i dvije ženske svlačionice ili garderobe, prostor za kafić koji će biti jedini komercijalni sadržaj ove prve faze te će se on iznajmiti i prostor za ambulantu koja će, vjerojatno, isto ići u najam.

- Kako će se koristiti tih 3600 kvadrata? Je li već smišljen raspored?

- Radimo prijedlog koji ćemo ponuditi Zagrebačkoj županiji kao suinvestitoru i srednjim školama, koje su nam prioritet, po pitanju korištenja kapaciteta dvorane. Njima ćemo ponuditi sporazum o međusobnim pravima i obvezama vezanim uz zajedničko korištenje dvorane na temelju kojeg bi se moglo razgraničiti korištenje dvorane. Dolazi u obzir nekoliko modela. Jedan od njih je da Grad osnuje ustanovu za upravljanje sportskim objektima pa da se onda i iznajmljuju oni kapaciteti koji neće biti potrebni za nastavu tjelesne i zdravstvene culture, a drugi je model da se s osobljem koje će morati zaposliti Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa sklope nekakavi ugovori o djelu, gdje će oni izvan svog radnog vremena dodatno održavati postojeće kapacitete. Moram napomenuti da je od spomenutih 3600 m2 korisnog prostora, njih 2200 površina trodjelne dvorane i pratećih sadržaja koji su sukladni propisanim standardima nadležnog ministarstva. O njima će voditi brigu zaposlenici srednjih škola, odnosno Zagrebačka županija kao njihov osnivač, i to u terminima koji su im potrebni za nastavu. Izvan tih termina s tih 2200 kvadrata te cijelo vrijeme s ostalih 1400 kvadrata morat će upravljati i održavati ih netko treći. Hoće li za to biti osnovana posebna ustanova ili će to raditi netko drugi, još sa sigurnošću ne mogu ustvrditi.

- Kakva je situacija što se tiče korištenja dvorane za potrebe samoborskih sportaša i sportskih klubova? Koliko će njima biti nova dvorana na raspolaganju?

- Još jednom ističem da su nastava tjelesnog odgoja i programi srednjih škola prioritet u tom objektu, jer još uvijek imamo bojazan ravnatelja srednjih škola da će se dvorana komercijalizirati ne poštujući nastavu tjelesne i zdravstvene kulture. Dakle, toga neće biti. Ono što smo otprilike odlučili vezano uz korištenje dvorane od strane pojedinih klubova, a sa svima smo razgovarali, jest da bi dvoranu koristili košarkaši. Tamo ćemo imati tri namjenska košarkaška igrališta, uz opremu i koševe koji su projektirani na način da ih se može prilagoditi bilo kojoj uzrasnoj kategoriji. U dvorani bi također trebale biti i odbojkašice. Mali nogomet i rukomet bi ostao u dvorani Bogumila Tonija, s time da napominjem da to nije "Sveto pismo" i da će rukometaši, koji koriste najviše kapaciteta vezanih uz dvorane, s nižim uzrasnim kategorijama jedan dio svojih termina morati preseliti u novu dvoranu. No, o tome ćemo kad počne korištenje dvorane.

- Što je s drugom fazom i kada ona kreće?

- Za drugu fazu treba prije svega napomenuti da smo u njoj promijenili projekt, što javnost zna, i da u njoj neće biti bazena. Razlozi su poznati - vraća se Šmidhen sa svojim bazenima, a osim toga naš bazen dimenzija 25x12,5 metara, kako nam je rečeno u plivačkom savezu, ne bi zadovoljavao kriterije ni za plivačka, a ni za vaterpolo natjecanja. Treći su razlog troškovi, jer bi njegovo održavanje, temeljeno na iskustvu drugih gradova, koštalo godišnje oko 1,5 milijuna kuna za bazen koji bi služio rekreaciji nekolicine građana.

- Koliko bi onda koštalo održavanje kompletne dvorane?

- O troškovima održavanja prve faze teško mi je u ovom trenutku govoriti, jer je tu energent plin koji ide po nekim posebnim uvjetima pa mi je jako teško reći koliko bi sve to skupa moglo koštati. No, za drugu fazu bi bilo dobro spomenuti da se preprojektiranjem bazena išlo na komercijalne sadržaje koje bi izgradio Grad i koji bi se dali na tržište. Tu su tri squash igrališta, šest poslovnih prostora, teretana i dvorana za borilačke sportove, wellness centar i jedan prostor za stolni tenis. Praktički, svi ti prostori, osim stolnog tenisa i dvorane za borilačke sportove, išli bi u najam i na taj način bi se trebala prihodovati sredstva za održavanje cjelokupnog objekta. Također, tamo bi se izgradila i jedna polivalentna konferencijska dvorana s 300 sjedećih mjesta, potpuno opremljena audio-vizualnom tehnikom, kabinama za prevođenje, pozornicom i svim ostalim što je potrebno kako bi bila u funkciji sporta, ali i svih drugih sadržaja. Naravno, dvorana je prije svega objekt društvenog sadržaja namijenjen nastavi tjelesne kulture, sportu i rekreaciji i on nije profitabilan i sigurno je da neće prihodovati toliko koliko će rashodovati.

Kruno Solenički

A tko će to platiti?

- Tko će plaćati održavanje?

- Održavanje neće ići kompletno na teret Grada Samobora, odnosno, ako se osnuje već spomenuta ustanova i ako će ona prihodovati određena sredstva od iznajmljivanja prostora izvan "srednjoškolskih" termina koji su nam prioritet, onda će ona i održavati taj objekt – to je što se tiče investicijskog održavanja. Plaćanje materijalnih troškova poput struje, vode, plina i ostalih osnovnih troškova vjerojatno će se razgraničiti između srednjih škola i županije s jedne strane te Grada Samobora i nekog njegovog poslovnog subjekta s druge strane u omjerima 31:69, jer takvi su i omjeri financiranja izgradnje objekta.

 

Samoborsko Poglavarstvo prihvatilo ideju da skulptura Ivice Sudnika bude ispred muzeja

Damir Fabek – pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti i brigu za mladež Grada Samobora

Arhiva 2007

2019

2018

2017

2016

2015

2014

2013

2012

2011

2010

2009

2008

2006

2005

2004

2003

2002