Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Projekt Fantasylanda u očekivanju lokacijske dozvole, nakon koje počinju radovi

Samoborka i Fantazija ruku pod ruku?

Vodeni park s poliklinikom i wellnessom prva su faza projekta Fantasylanda na području bivšeg kupališta Šmidhen u Samoboru, čija bi gradnja nakon višestrukog odgađanja napokon mogla početi - navodi limun.hr. Naime, kako javljaju investitori iz Fantazija projekta, nakon gotovo dvije godine čekanja dobili su suglasnost Agencije za upravljanje državnom imovinom na parcelacijski elaborat. Sada je predan i zahtjev za lokacijsku dozvolu za cestu za prilaz gradilištu, a čim vrijeme dopusti počela bi gradnja, kažu iz Fantazija projekta. Gradnja bi tako najranije mogla započeti, nagađa se, u veljači 2012. godine. Iako je ovaj korak vrlo dugo trajao, drago nam je što smo, moramo reći konačno, dobili ovu suglasnost. To je prvi korak u planiranju i izradi dokumentacije potrebne za početak realizacije ovog, za hrvatski turizam bitnog i konkurentnog projekta, poručio je Artur Gedike, glavni izvršni direktor Fantazija projekta.

Projekt Fantasyland uz vodene parkove, koji su predviđeni prvom fazom gradnje, predviđa i gradnju hotelskog kompleksa s dva hotela, zabavnog parka i sportsko-rekreativnog parka na zemljištu ukupne površine 27,3 hektara. Ovaj projekt na hrvatsku, a i regionalnu turističku scenu i tržište donosi povećanje atraktivnosti i konkurentnosti naše zemlje i zbog toga će biti posebno uspješan. Konceptualno, projekt korespondira sa svjetskim trendovima kada je turistička potražnja u pitanju, a hrvatskoj konkurentnosti dodaje na vrijednosti, smatra Artur Gedike.

Podsjetimo, projekt Fantasylanda postao je upitan nakon što su njegovi začetnici Slaven Čolak i Boris Šimunić uhićeni u akciji Bankomat. Tada je na scenu stupio ruski državni fond, koji je pristao financirati projekt s 200 milijuna eura. No, kako je rečeno, Rusi ne bi imali udjele u projektu vodenih i zabavnih parkova u Samoboru, već bi odnos tvrtke Fantazije i Rusa bio temeljen isključivo na principu bankarskog kreditiranja. Ako gradnja počne u veljači sljedeće godine, to bi značilo, kažu iz Fantazija projekta, zaposlenje za oko 300 do 400 ljudi na gradilištu. A završetkom projekta trebalo bi se otvoriti oko 800 novih radnih mjesta.

Kako doznajemo iz pouzdanih izvora, tvrtka Fantazija namjerava od samoborske tvrtke Samoborka za početak gradnje naručiti 600.000 kubika betona i ostalih proizvoda.

www.radiosvn.com

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (1)

Nastavljaju se radovi na izgradnji sustava zaštite od poplavnih voda Save

Raste zid, raste nasip

Sustav zaštite od poplavnih voda Save na području Samobora i Svete Nedelje polako, ali sigurno ide prema fazama realizacije koja bi mještanima prisavskih mjesta konačno mogla garantirati (relativno) miran san. Nedavno su se, naime, mještani Medsava i Savršćaka mogli i vlastitim očima uvjeriti kako su počeli pripremni radovi na izgradnji zaštitnog zida od 400-tinjak metara te savskog nasipa u dužini od 3,4 kilometra. Riječ je o radovima IV. od ukupno VIII. etapa koliko ih predviđa projekt izgradnje sustava zaštite od poplava za ovo područje u režiji Hrvatskih voda.

Kako nam je pojasnio Željko Ostrugnjaj iz Službe zaštite od štetnog djelovanja voda, radovi IV. etape obuhvaćaju savski nasip podsustava Gradna – Rakovica (3450 m), zaštitni zid u Medsavama (420 m), kanal K-2 (2239 m), te most preko kanala K-2. Izvođač je Vodoprivreda Zagreb d.d., a planira se da će radovi na IV. etapi biti gotovi 2012. godine. U tijeku su i radovi na izgradnji II. Etape, koja obuhvaća lijevi i desni usporni nasip Gradne, dva mosta preko Gradne, ustavu Bistrac te novo korito vodotoka Bistrac, a izvođači su Osijek-Koteks d.d. i Alpine Bau GmbH, s planiranim završetkom radova tijekom 2012. godine. Radovi na izgradnji I. etape izvedeni su u razdoblju od 2003. do 2009. godine, a obuhvaćali su rekonstrukciju desnog zaštitnog nasipa rijeke Save od utoka Gradne do Samoborskog Otoka, s izgradnjom armirano-betonskog zaštitnog zida u Samoborskom Otoku ukupne dužine zahvata od oko 4 000 metara.

Također, u tijeku je projektiranje i izrada parcelacijskih elaborata za rješavanje imovinsko-pravnih pitanja za objekte III. etape izgradnje koji obuhvaćaju prateće objekte I. i II. etape u zaobalju, odnosno uređenje vodotoka Bistrac (lijevi nasip; desni nasip; dio korita vodotoka), propust vodotoka Bistrac, most preko Bistraca i čep na Bistracu, dok je za objekte V., VI. i VII. etape izgradnje u izradi projektna dokumentacija. Tako V. etapa obuhvaća izgradnju spojnog nasipa, ustave Matovčina, lijevog uspornog nasipa Rakovice, zaštitnog zida u Prelcima te dva mosta preko Rakovice. VI. etapa obuhvaća izgradnju kanala K-1, cestovnog prijelaza preko kanala K-1 i ustave Zlodi, dok VII. etapa obuhvaća izgradnju Kanala K-2 te tri propusta preko kanala K-2.

Što se tiče završne, VIII. etape izgradnje sustava obrane od poplave desnog zaobalja rijeke Save samoborskog područja, a koja se sastoji od nadvišenja prethodnih etapa, ona ovisi o prethodnim studijama i radovima na HE Podsused i usuglašavanju stavova s Hrvatskom elektroprivredom.

- Procjena ukupne investicije u sustav zaštite od poplava na području gradova Samobora i Svete Nedelje iznosi oko 150 milijuna kuna s troškovima izrade kompletene projektne dokumentacije, troškovima ishođenja potrebnih dozvola, troškovima vodnog doprinosa, troškovima postupaka javne nabave, parcelacije i otkupa zemljišta, troškovima izvođenja radova, te s troškovima stručnog i tehnološkog nadzora. Okvirnim planom predviđen je završetak I. do VII. etape do konca 2015. godine, no s obzirom da izgradnju sustava zaštite od poplava na području Samobora i Svete Nedelje financiraju Hrvatske vode iz vlastitih sredstava, stvarni rokovi dovršenja izgradnje ovisit će o raspoloživim sredstvima – upozorava ipak Željko Ostrugnjaj, dodajući kako je sustav projektiran sukladno kriterijima obrane od poplava danim u Vodoprivrednoj osnovi Grada Zagreba, kao prihvaćenom dokumentu i to na način da se kao mjerodavna veličina uzima nadvišenje nasipa od 1,20 m od vodostaja vodnog vala 100 godišnjeg povratnog perioda.

- Valja istaknuti da apsolutna sigurnost za obranu od poplava ne postoji, što dokazuju i nedavna iskustva iz susjednih, puno bogatijih, europskih država, ali će se zadovoljavajuće stanje postići nakon izgradnje ovog sustava te nadopuniti izgradnjom HE Podsused, koja je također predviđena za izgradnju prema važećim prostornim planovima na tom području, kao i navedenom Vodoprivrednom osnovom Grada Zagreba – napominje na kraju Željko Ostrugnjaj iz Službe zaštite od štetnog djelovanja voda.

K.S.

Retencije na Lipovečkoj Gradni i Rakovici

Osim radova na zaobalju Save, Hrvatske vode nastavljaju i radove na regulaciji potoka Gradna i Rakovica. Kako najavljuje Ostrugnjaj, u 2012. godini očekuje se početak izgradnje retencije Lipovečka Gradna.

- Svrha izgradnje ove retencije je zaštita grada Samobora i nizvodnog dijela sliva od poplava 100 godišnje velike vode. Lokacijska i građevinska dozvola je ishođena, a u tijeku je rješavanje imovinsko-pravnih pitanja, odnosno otkup zemljišta. Investicijska vrijednost iznosi 11 milijuna kuna. Nasuta pregrada predviđa se visine 15 m, volumena oko 30 000 m3, a dužine u kruni oko 100 metara. Njome se osigurava retencijski volumen od cca 100 000 m3 – opisuje Ostrugnjaj, dodajući kako se završetak radova očekuje krajem 2013. godine. No, to nije sve, jer je u planu i izgradnja retencije Rakovica.

- Već je u sklopu Vodoprivredne osnove grada Zagreba, Samobora i Sesveta retencija Rakovica predviđena kao nužnost. Idejnim projektom iz 2008. godine uz redukcijski efekt velikih voda iz brdskog dijela predviđa se i usmjeravanje većeg volumena vode za korisničke potrebe u slučaju prenamjene retencije u akumulaciju. Radi se o građevini s potencijalnim zaplavnim prostorom od oko 730 000 m3, branom visine 7,80 m u odnosu na smještaj temeljnog ispusta, kojim se postiže redukcija mjerodavnog 100-godišnjeg vodnog vala s 25,90 m3/s na 0,90 m3/s. Duljina brane predviđa se na oko 1 400 m – opisuje gabarite ovog velikog objekta Ostrugnjaj. Lokacijska dozvola za retenciju Rakovica ishođena je u listopadu 2009. godine, a u tijeku je izrada glavnog i izvedbenog projekta, no istovremeno je potrebno rješavati problematiku otkupa zemljišta, a nakon osiguranja sredstava pokrenut će se postupak javne nabave. Podsjetimo i da je u srpnju 2011. godine završena izgradnja 10,4 milijuna kuna vrijedne retencije Rudarska Gradna, izgrađene sa svrhom zaštite grada Samobora i nizvodnog dijela sliva te autoputa Zagreb - Bregana od poplava 100 godišnje velike vode.

Ipak, napominje Željko Ostrugnjaj da je obveza Hrvatskih voda za svoj program radova provesti između ostalog i ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu. Zato će se kroz suradnju s Upravom za zaštitu prirode pri Ministarstvu kulture i Državnog zavoda za zaštitu prirode definirati i uskladiti spomenuti planovi Hrvatskih voda vezani za regulaciju potoka Gradna i Rakovica.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)

Samoborski gradonačelnik Krešo Beljak kandidat je za potpredsjednika Hrvatske seljačke stranke

Preslikati samoborske rezultate

Nakon izbora za Hrvatski sabor, i za stranku svakako nezadovoljavajućeg rezultata od samo jednog mandata, Hrvatska seljačka stranka održat će izbornu skupštinu na kojoj će izabrati novo vodstvo. Skupština je zakazana za 28. siječnja u Zagrebu, a već je završio kandidacijski postupak pa se tako sada zna da će najavljenih 1026 izaslanika novog predsjednika birati između Damira Bajsa i Branka Hrga. No, za Samoborce je najzanimljivije da se među kandidatima za potpredsjednika stranke nalazi i ime samoborskog gradonačelnika Kreše Beljaka.

U izjavi za Glasnik gradonačelnik Beljak kaže da su rezultati HSS-a u Samoboru i na lokalnim izborima i na posljednjima za Sabor pokazali da su to najbolji rezultati koje je HSS napravio u državi i da već to daje određeno pravo da se kandidat iz Samobora natječe za jednu od najviših pozicija u stranci.

- Podsjetit ću da je HSS u velikim problemima i da do sada nitko iz samoborskog HSS-a nije bio u Predsjedništvu stranke. Do sada sam bio član Glavnog odbora pa je i logičan put da se kandidiram za potpredsjednika, iako je bilo želja i podrške iz pojedinih cijelih županijskih organizacija da se kandidiram i za najvišu funkciju u stranci. No, moj je prioritet u ovom trenutku Grad Samobor i položaj gradonačelnika koju obnašam, a ako me izaberu za jednog od potpredsjednika stranke to će značiti i jačanje pozicije Samobora na državnoj političkoj sceni i siguran sam da bi od toga i Grad i građani mogli imati samo koristi. Smatram da mjesto potpredsjednika u izvršnoj vlasti HSS-a neće biti ni u kakvoj koliziji s gradonačelničkom funkcijom, a moja osobna želja je da od HSS-a napravimo najjaču stranku, kao što smo je napravili i u Samoboru, od mjesnih odbora nadalje. Ako uspijemo samoborske rezultate HSS-a preslikati na državnu razinu, stranka će se vrlo brzo na velika vrata vratiti na hrvatsku političku scenu i imati bolje rezultate nego što ih ima sada s tri župana, šest gradonačelnika i 57 načelnika – rekao je Beljak.

Na skupštini stranke birat će se pet potpredsjednika, a protukandidati samoborskom gradonačelniku Kreši Beljaku bit će Vlasta Hubicki, Marijana Petir, Marina Kolaković, Željko Jakopović, Davor Vlaović, Zoran Smolić, Andrija Juzbašić, Tonči Božanić, Robert Tukač, Darko Rukavina, Tomislav Viduka i Đuro Božić.

M.Š.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (1)