Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Centar Lug proslavio je 60 godina rada

Napravljeni su veliki iskoraci

Centar za odgoj i obrazovanje Lug proslavio je prošle godine 60 godina kontinuiranog rada. U početku je bio namijenjen djeci bez roditeljske skrbi, a s vremenom se djelatnost mijenjala i proširivala. Danas u Centru skrbe za kategoriju učenika s posebnim potrebama, što zahtjeva individualizirani i multidisciplinarni pristup zbog poteškoća koje ih ometaju (laka mentalna retardacija, emocionalne smetnje, oštećenje vida i sluha, epilepsija, obrazovna i socijalna zapuštenost). Tu je i kategorija mladeži koja je upućena u Centar zbog izvršavanja odgojne mjere, a na temelju kaznenog zakona. U Centru se odvija srednjoškolsko obrazovanje za pomoćna zanimanja (vrtlar, kuhar, autolimar, soboslikar i vodoinstalater) te postoji poludnevni smještaj odraslih osoba s lakom mentalnom retardacijom u programu radnih aktivnosti. Prije deset mjeseci na čelo ustanove došao je novi ravnatelj Boro Kljajić kojeg smo, u šetnji Centrom, pitali s kojim se poteškoćama susreću u radu.

- Došli ste u Centar Lug u dosta nezgodnom trenutku, kada se često provlačio kroz novinske napise.

- Bila je to nezavidna situacija, kada su ljudi bili opterećeni svime što se događalo, pa je i optimizam bio na niskim granama. Sam kompleks je velik i vrlo zahtjevan, iziskuje puno truda i rada pa je i na prvi pogled izgledao zapuštenije. Kada sam došao, imao sam ideju da sve kreće od prve slike, tog prvog dojma, jer oni su vrlo bitni u našem životu. Možda im ne pridajemo veliku važnost, međutim, kada uđete u nečiju kuću ili kad nekoga vidite, slika govori više od tisuću riječi. Zato sam na početku djelatnicima rekao da ćemo promijeniti vizualni identitet. Popravljena je ograda na samom ulazu, koja je bila stara i devastirana, a sam ulaz je zaklanjalo raslinje. To se na prvi pogled čini mali korak, ali i to je bio jedan čin u postizanju motivacije svih ljudi da se svaki posao može odraditi i da taj cilj ima smisla. Ograda je potom povučena sve od ulaza do ceste, a ove godine želimo napraviti istu takvu novu ogradu uz Ulicu grada Wirgesa, jer želimo zamijeniti staru s betonskim stupovima koja više sliči na logaraške. Smatram da ona nije primjerena mjestu koje nosi naziv Centar za odgoj i obrazovanje. Prostor mora biti plemenit, ako želimo plemenitost usaditi u one koji u prostoru borave, a to se mora vidjeti i po uređenosti okoliša. To je bio prvi zahvat, a onda smo krenuli dalje.

- Uočljivo je da su uređene i fasade na zgradama.

- Na ulazu u Centar zgrade su imale bijelu fasadu koja je s godinama posivila, stolarija se počela raspadati, trava je bila visoka pa je cjelokupni dojam odavao pohabanost. Na jednom skupu djelatnika izložio sam ideju da se urede nove fasade. No, bilo je vrijeme godišnjih odmora i rekao sam im da mogu otići na godišnji, ali i da se mogu pridružiti uređenju. Na početku nisu vjerovali kad sam rekao da ću i ja doći u radnoj odjeći. Imali smo samo jednu skelu. Priključili su nam se i dečki koji ovdje borave, a prvog dana došlo je i 30 zaposlenika pa smo uspjeli na upravnoj zgradi staviti novu fasadu i većim dijelom urediti urede, tako da je ta zgrada sada gotovo kompletno uređena. Nakon toga i radionica je dobila novu fasadu, uređena je željeznarija i oluci, a iznutra su djelatnici sa štićenicima također uredili prostorije. Škola je također uređena, u potpunosti je zamijenjen krov i stolarija. Tu je dio poslova bio ugovoren putem zajma Svjetske banke pa smo mi doradili stvari. U stacionaru su zamijenjeni ormari koji su bili u raspadnom stanju.

- Znači, dosta toga je uređeno u posljednje vrijeme.

- Imamo problem što je dosta stvari staro i derutno pa krpamo koliko možemo. Morali smo zamijeniti kotlovnicu, postaviti nove vodove i telefonske centrale, za što smo dijelom dobili sredstva ministarstva. Sitne popravke radimo sami, naši zaposlenici i dečki koji ovdje borave. Obojili smo koševe i kandelabre u parku oko zgrada. Tijekom prošle godine uređivali smo park, a ove želimo urediti šetnice u njemu. Park je pod zaštitom i o njemu brigu vodi Ustanova za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Zagrebačke županije pa će se u suradnji s tom ustanovom i njenom ravnateljicom Martinom Glasnović Horvat urediti park. Uređena je blagovaonica u hangaru (naziv zgrade ostao je još iz nekadašnjeg vlastelinstva), kupaonice na katu, a nabavili smo i alat koji je nedostajao u radionicama. U dvorcu je sređena rasvjeta, ugrađeno je 40 termostatskih ventila kako bi uštedjeli na grijanju dvorca, osobito u krilu koje se ne koristi. Mislim da smo s te strane napravili velik iskorak.

- Sigurno postoje i planovi o tome što još treba urediti.

- Imamo još velikih planova. Te se ideje čine nadohvat ruke, ali realizacija nikad nije sigurna dok se sve do kraja ne posloži. Zgradu koja se trenutno ne koristi planiramo pretvoriti u još jednu radionicu, iako ne očekujemo previše sredstava iz državnog proračuna. Planiramo i uređenje voćnjaka s kruškama i jabukama na oko 2 ha, na oranici uz Ulicu grada Wirgesa. Na tom je terenu voda pa bi trebalo napraviti kvalitetnu drenažu, ali i navodnjavanje za sušno razdoblje. Tu planiramo zasaditi oko 2000 voćaka. Očekujemo i pomoć nadležnih, jer bila bi šteta da na toj zemlji rastu korov ili ambrozija. Voćnjak bi zasadili i u cilju društvene korisnosti. Jabuke i kruške ne bi morali prodavati, nego bi ih mogli darovati samoborskim vrtićima, školama i ostalim ustanovama, ali ga koristiti i za vlastite potrebe. U konačnici, ako uspijemo, mogli bi od toga ostvariti i vlastite prihode. Prošle smo godine uredili krov plastenika, a krov planiramo urediti i na kompletnoj radionici. Rak rana nam je stolarija na pojedinim objektima, koja je počela trunuti, osobito krovni prozori. Želimo urediti i unutarnje dvorište dvorca u kojem su se ruinirane betonske ploče pa ćemo, u suradnji s Ministarstvom kulture, naći rješenje što postaviti umjesto toga, jer smo do sada uglavnom dobivali odgovore što se ne smije. Moramo misliti i na naše korisnike, jer neki imaju problema s kretanjem pa moramo paziti koji ćemo materijal postaviti. Planiramo sanirati ogradu i s gornje strane, uz Ulicu Bistrac, jer nam automobili i kamioni često ruše stupove. Inače, da ne bi bilo zabune, ta ograda ne služi kako bi onemogućila izlazak iz naših prostora, jer mi smo ustanova otvorenog tipa i naš korisnik, ako odluči napustiti ustanovu, može to učiniti i preko glavnog izlaza.

- Na nekoliko sastanaka ukazivali ste na probleme s kojima se susrećete, primjerice, da bi u Centru trebalo uvesti i osnovnoškolsko obrazovanje, jer pojedinci nisu završili osnovnu školu, kao i na druge probleme koje zapravo sustav nije dovoljno razradio.

- Prije je u Centru boravila druga populacija i moglo se više računati na njih pri uređenju i održavanju. Međutim, kako vrijeme prolazi potrebe populacije koja sada dolazi su kompleksnije, njihove mogućnosti su manje, a i sam njihov broj je manji, pa ne možemo sve više stići uz našu primarnu djelatnost, a to je odgoj i obrazovanje. Često javnost ni ne zna zapravo o kakvoj je populaciji riječ, s čim se bavimo, kakva je problematika s kojom se susrećemo. Kada čovjek analizira situaciju nakon medijskih napisa o pojedinim slučajevima, mogao bih reći da je naša odgovornost najviše oko 30 posto. Sve ostalo potpada pod ostale institucije ove države i pod razna ministarstva. Kod nas se, konkretno, preklapaju zakoni nekoliko ministarstava - Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, potom Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa (jer imamo i školu unutar centra), tu je i Ministarstvo pravosuđa, koje itekako utječe na tijek zbivanja svojim odlukama, a na kraju i Ministarstvo kulture svojim odredbama određuje pojedine stvari. Dakle, zakoni i odredbe četiriju ministarstava preklapaju se u životu naše ustanove pa su nekad stvari u koliziji i nije posve jasno kako bi problem trebalo odmah riješiti, a situacija traži hitna rješenja, tj. ne trpi odgađanja u nedogled.

Nastojimo svim korisnicima pružiti najbolje uvjete, omogućiti im obrazovanje, da izuče zanat, ali pojedincima ovdje zapravo nije mjesto. Neki on njih imaju podeblji dosje, ali su kod nas, i dok presuda ne postane pravomoćna mi smo nemoćni. Pitam: zašto bismo odgovornost snosili samo mi? Zašto će samo Centar Lug biti prozivan u medijima, kada su problemi strukturalni, odnosno nisu riješeni na razini države. Niz je nedorečenosti i događa nam se puno stvari na koje ne možemo utjecati. Postavljeni su jako široki okviri. Recimo, kod pojedinih korisnika je dijagnosticirano kako im je pažnja ograničena na najviše 15 minuta, pa pitam - kako za takve osobe organizirati školski sat u trajanju 45 minuta? To je nemoguće, pa se odgojitelji moraju prilagođavati situaciji. No, na sve to ne gledam kao isključivo problem, već i kao izazov. Imamo 46 štićenika, od toga 5 problematičnih. Novinarima je uglavnom jako zanimljiva i tema seksualni život mladih, a javnost, izgleda, misli da dolaskom u Centar njihova seksualnost zamire. No, mi se moramo nositi i s tim problemima, rješavamo i lažne prijave, ucjene, jer sve se to među njima događa. Mediji uglavnom prenesu kao senzaciju prvu vijest, a kasnije demantije i odbačene prijave nitko ne objavljuje. Prst se upire samo u ove odgojitelje i ništa ih se ne pita. Ovdje dolaze korisnici s obiteljskim problemima, iz obitelji ovisnika, s dijagnosticiranim PTSP-om, sa zdravstvenim problemima... Mi im pokušavamo dati što humanije okruženje, dati im osjećaj da je nekome stalo do njih, omogućiti im stjecanje zanimanja, mada je sada na tržištu rada mogućnost njihova zapošljavanja mala, jer poduzetnici gledaju isključivo na profit. No, vjerujem da će se i ta situacija promijeniti i da će moći iskoristi tu životnu prigodu i dobiti posao.

Mato Šipuš

Ured na terenu

Ravnatelj Boro Kljajić ističe da ne voli sjediti u uredu već obilazi Centar, od donje ograde uz Ulicu grada Wirgesa pa sve do gornje ograde uz Ulicu Bistrac, a to čini i po snijegu i kiši.

- Tako sam u mogućnosti stalno biti u kontaktu s djelatnicima, reći im što želimo, što je naš cilj, do kuda smo došli, a gdje smo zapeli, što nije u našoj mogućnosti. Smatram da na taj način ljudi dobivaju sliku i vide da naše nastojanje ima smisla – objašnjava ravnatelj Kljajić.

Odgojne mjere

Poseban problem stvaraju odgojne mjere koje se izriču na sudovima kad se štićenici vraćaju u ustanovu, naglašava ravnatelj Kljajić. Nakon presuda odvjetnici se žale pa se i do tri godine čeka pravomoćnost. Primjerice, jedan je dečko dobio odgojnu mjeru upućivanja u odgojni zavod u Turopolju, ali se njegov branitelj žalio. Agresivan je i sklon kriminalu, ali zbog uložene žalbe ostaje u Centru Lug i u sljedećem razdoblju o njemu se moraju brinuti djelatnici Centra. Probleme koje će stvarati neće osjetiti ni sud, niti centar za socijalnu skrb koji ga je uputio. Napravi li nešto svi će uprijeti prstom i reći – djelatnici Centra Lug nisu dobro obavili svoj posao, a problem je puno kompleksniji, naglašava Kljajić.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)