Je li eventualna objava podataka o dugovanjima pravnih osoba za komunalnu naknadu narušavanje njihovog prava na privatnost ili je važnije pravo javnosti na informaciju?
Građani složni – objavite dužnike!
Kad je samoborski gradonačelnik Krešo Beljak prije nekoliko dana najavio da će Grad uskoro pripremiti popis svih dužnika za komunalnu naknadu i iznaći način da ga se objavi u javnosti, iskreno, obuzeo nas je lagani "deja vu" osjećaj. Naime, prije sad već gotovo pune četiri godine, u siječnju 2007. na stranicama Glasnika trebao je osvanuti sličan popis. Da, rekli bi cinici, teško za povjerovati, ali i tada su postojali dužnici, a dali bi se kladiti da je dio njih s popisa 2007. nastavio s istom praksom te bi osvanuli i na "Beljakovom popisu".
Doduše, teško ćemo to provjeriti, jer je objava popisa iz 2007. godine obustavljena u zadnjem trenutku - iz Komunalca su o namjeri objavljivanja popisa dužnika bili obavijestili čelništvo grada da bi se potom o tome raspravljalo na najvišoj razini i zaključilo kako podaci ne mogu biti objavljeni zbog zakonske odredbe o zaštiti privatnosti! Ionako je Samobor sredina u kojoj "svi sve znaju", reći će isti cinici od maloprije, uz zaključak kojeg su čuli od onih koji su imali priliku baciti pogled na popis – što je netko veći "gazda", to je veći dug.
Potvrdio je to i gradonačelnik Beljak u svojoj aktualnoj najavi objave dužnika. Kaže gradonačelnik da su među dužnicima Gradu i Komunalcu mnoge poznate osobe, uz napomenu da se u njihovom slučaju ne radi o iznosima koji oni ne mogu platiti, već smatra da se više radi o varanju Grada. A iznosi su... Pa recimo samo kratko da su iznosi ogromni. Prema javno izrečenim podacima ukupna dugovanja za komunalnu naknadu na početku godine iznosila su gotovo 15 milijuna kuna! Radi se o dugu koji se gomila od 1995. godine i kojeg Grad već godinama pokušava naplatiti, no, istine radi, treba reći da se najveći dio duga odnosi na tvrtke koje više ne postoje, u stečaju su ili pred likvidacijom. Od onih kod kojih je to moguće dug se pokušava naplatiti. No, utuživanje dužnika, smatraju u Gradu, postat će u budućnosti sve teže, jer Grad do matičnih brojeva može doći putem policije, ali kada dođe do žiro-računa pojedinca ili trgovačkog društva i, nakon nekoliko mjeseci, do rješenja za ovrhu, tada se utvrdi da je već na taj račun ili imovinu sjela banka te se onda cijeli postupak mora provoditi ispočetka. Osim toga, neki vrlo umješno koriste sve načine i mogućnosti skrivanja dugovanja i poslovanja, koje im je omogućila država dopustivši svojim zakonima i propisima da posluju preko više računa.
Iz tog razloga, dakle, izrodile su se dvije ideje – apelirati na osjećaj odgovornosti dužnika i lijepo ih zamoliti da vrate svoj dug, što je gradonačelnik javno i učinio, te pristupiti traženju mogućnosti da se dužnike stavi na svojevrsni "stup srama" javnom objavom popisa s imenima pravnih osoba koje izbjegavaju svoje obveze. I tu se vraćamo na početak priče. Hoće li se uistinu i naći pravno rješenje koje će dozvoliti javnu objavu pokazat će se vrlo skoro, no uzdajući se u onu da "gdje ima volje, ima i mogućnosti" odlučili smo dati svoj obol ovoj temi, provjeravajući kod naših sugrađana i predstavnika lokalnih stranaka što oni uopće misle o mogućnosti javne objave popisa dužnika. Konkrentije, smatraju li eventualnu objavu podataka o dugovanjima pravnih osoba za komunalnu naknadu narušavanjem njihovog prava na privatnost ili važnijim smatraju pravo javnosti na informaciju?
K.S.
Stjepan Mišo Vlahović – Udruga Kodeks:
Moje je mišljenje da javne pravne osobe nemaju privatnost u smislu objave dugovanja. Uopće nema govora o tome. Dapače, mislim da bi trebalo objaviti sve dužnike, jer je i to jedno od rješenja za uvođenje reda u platni promet, jer su posljedice kasnije puno teže, dolazi do generiranja nelikvidnosti. Zato smatram i da bi Vlada trebala više raditi na tome da ne bude upravo ona generator nelikvidnosti, jer kad vas ona zahvati onda nema pomoći. A što se dugovanja tiče, s kojim pravom si poslodavac dopušta isplaćivati plaće svojim radnicima, a ne želi platiti komunalnu naknadu? Zar radnici Komunalca nemaju isto pravo na plaću? Jasno, drugo je pitanje je li visina komunalne naknade primjerena. Očito da postoje razlozi za neplaćanje, a to je nelikvidnost, no, bez obzira na to, ja sam decidirano za objavu.
Darko Šimunec – sportski djelatnik:
Jedno i drugo ima svoje "za" i "protiv" i moram priznati da nisam o tome puno razmišljao. Ali, ako bi se ipak trebalo odlučiti za jednu opciju, onda bih prije bio za to da se javno objavi popis dužnika, jer mislim da bi javnost to ipak trebala znati. Iako, pitanje je hoće li ta javna objava išta promijeniti po pitanju plaćanja.
Ivan Medvedović – Društvo inženjera i tehničara:
Jako dobro pitanje. Mislim da bi bilo bolje da se javno objave informacije o dugovanjima, pogotovo javnih poduzeća. Na primjer, meni Komunalac i ostali redovito sve obračunavaju, a tko zna plaćaju li oni sve što moraju. Kod privatnika je isto, samo što oni mali ne mogu ništa zatajiti i sve moraju platiti, dok je većima dozvoljeno jako puno toga i uvijek nešto uspiju "smuljati". Dakle, ja sam za to da se zna što se radi s našim novcima, ako govorimo o javnim poduzećima, i da bi svi dužnici trebali biti javno objavljeni.
Alojz Gross – Udruga umorivljenika:
Osobno mislim da se radi o narušavanju privatnosti. Naime, postoje brojne druge zakonske mogućnosti da se realizira neplaćena komunalna naknada, postoje opomene, tužbe, ovrhe, brojne zakonske mogućnosti preko kojih se može riješiti ta stvar. Tek kad se sve to pokuša, onda bi javna objava bila opravdana.
Želimir Koščević – Foto Lang:
Ukoliko bi se radilo o privatnim osobama, građanima, tada smatram da bi to bilo narušavanje privatnosti. Međutim, za firme to nije slučaj, jer se radi o javnim firmama i mislim da bi takva objava bila u redu.
Franjo Koletić - poduzetnik:
Smatram da je važnije pravo javnosti na informaciju. Dug je dug i zašto javno ne objaviti ako netko ne plaća svoje obveze.
Miro Ivanščak - poduzetnik:
Što se mene tiče ja sam isto dužan, ali neka se slobodno javno objave podaci. To je jedna divna gesta našeg gradonačelnika koji je i inače uzor u dobrom gospodarenju prihodima koje od nas ubire, tako da je taj potez u redu. Naime, nitko se neće osjećati kao na stupu srama, jer se nama svima okreće želudac od načina kako se troši naš novac. A, općenito, ta je komunalna naknada sama po sebi vrlo zanimljiva stvar, jer se radi o parafiskalnom nametu kakvog nema nitko u Europskoj Uniji. Naime, svaka tvrtka puni proračun kroz svoje zaposlenike i onda još plaća namet zato što uopće radi. To je na rubu pameti, jer ispada da je bolje ne obavljati nikakav posao pa onda i ne platiti taj namet. Po meni su upitni svi ti parafiskalni nameti. A da ne govorimo o tome kako se na kraju gospodari tim prikupljenim novcem. Tako da je pitanje o objavi manje bitno u odnosu na čitavu priču.
Marijan Karlović – predsjednik UOS-a:
Bitnije je pravo ljudi na informaciju. Narod treba sve znati, jer je dosta bilo zataškavanja i skrivanja informacija. I kao predsjednik Udruženja obrtnika zalažem se da svi rade zakonito, da se plati što se mora. Čemu nešto skrivati? U gradu se sve mora znati: tko duguje, zašto ne plaća, a ako ne može platiti naknadu neka se obrati Gradu, nek mu Grad pomogne na neki način. Ali, ja sam za to da se sve mora znati.
Boris Kušt – direktor Komunalca:
Što se TD Komunalca tiče mi ćemo dostaviti sve podatke onome za koga pružamo uslugu prikupljanja te naknade, odnosno u ovom slučaju Gradu Samoboru. Ako Grad to zatraži, ja sam mu dužan podatke dostaviti. Na Gradu je potom odluka hoće li to objaviti ili ne, hoće li ići na nagodbu s dužnicima ili u prisilnu naplatu. Budući, dakle, da smo stranka u postupku, ne bih se očitovao oko konkretnog pitanja. Samo ću reći da je nama, kao i Gradu, bitno da se naplatimo.
Političari:
Mladen Rešetić - HSP:
Mislim da građani imaju pravo na tu informaciju, iako se radi o složenom pitanju i kompliciranoj situaciji. No, možda se javnom objavom neke stvari ipak pokrenu. Treba reći i da mnoge firme nisu krive što su došle u takvu situaciju da nešto ne plaćaju. Da se radi o objavi podataka za fizičke osobe bio bih protiv toga, jer bi se tu radilo o zadiranju u privatnost, ali za tvrtke smatram da je to u redu. Uostalom, možda ta objava nekoga spasi od zapošljavanja u krivoj firmi, koja ne podmiruje svoje obveze.
Željko Vukić – HSP dr. Ante Starčević:
Pravo je i jedno i drugo. No, ako oni smatraju da je njihovo pravo ne platiti svoje obveze, onda je naše pravo to objaviti. Svojim nepoštivanjem propisa oni se na neki način onda odriču svog prava, smatrajući kako mogu raditi što god hoće. A mislim da u ovoj državi, kao ni u Gradu Samoboru, nitko ne može raditi što god hoće, nego se mora držati zakona. Inače ćemo, slijedeći primjer tih pravnih osoba u nepoštivanju propisa, doći do anarhije.
Željko Koščica - DC:
Zapravo se u jednom dijelu tu stvarno i radi o pitanju privatnosti, no, s druge strane, takve se stvari tiču svih nas, jer nije u redu da netko ne plaća svoje obveze. Zato bih se čak i složio s objavom, iako treba prvo vidjeti zašto netko nije platio, ali i iskoristiti mogućnosti tužbe ili nekog drugog načina naplate. No, sve ima svoje granice i svakako bih se složio da bi kao neka kraljnja mjera mogla biti i javna objava dužnika. U vrijeme dok sam bio zamjenik gradonačelnika imali smo situaciju da je tadašnji financijski pročelnik izašao s prijedlogom da se otpiše par milijuna kuna tih dugovanja iz raznih razloga, nemogućnosti naplate, ali smatram da to nije dobra poruka, kako onima koji ne plaćaju, tako i onima koji uredno podmiruju svoje obveze.
Linda Rossini Gajšak - HSLS:
Mislim da Grad prije svega treba poduzeti sve pravne mjere da se taj dug naplati, jer smatram da ovakve javne objave kakve je najavio gradonačelnik u stvari neće ništa riješiti.
Tomislav Masten - HDZ:
U ovom pitanju ne radi se o mišljenjima, nego postoje zakoni koji određuju (ne)mogućnosti javne objave takvih podataka i o njima ovisi može li se tako nešto napraviti ili ne. Osobno, nemam ništa protiv da se takvi podaci objave, ali nisam siguran koliko je to pravno čisto. Gradonačelnik ima svoj tim, ima pravnike i s njima treba vidjeti koje su zakonske mogućnosti za objavu. Moj im je savjet da se obrate Agenciji za zaštitu osobnih podataka, gdje smo mi postavili pitanje jesu li podaci o gradonačelnikovim prekovremenim satima osobni podatak ili se za njih smije znati, a isto tako bi trebalo napraviti i po pitanju objave ovih podataka. Uostalom, mislim da je bitnije da se iskoristi postojeći zakonski okvir kojim je moguća naplata tih dugovanja, jer bojim se da javna objava neće riješiti ništa. Dakle, što se mog osobnog stava tiče, nemam ništa protiv objave, ali da se provjeri koliko je to pravno moguće.
Mladen Guliš - HNS:
Dosta je teško na to pitanje odgovoriti. Mislim da bi bilo bolje analizirati ta dugovanja i probati ih naplatiti koliko se može, a pokušati izbjeći sredstva prisile, jer se u većini slučajeva može postići neki dogovor s dužnicima. Naime, danas je svima jako teško, a najteže je doći do novca. Ne znam točno na koji je način pravno regulirano pitanje javne objave, ali ako se misli da je to rješenje problema, onda načelno jesam za objavu. No, nisam siguran da će taj postupak riješiti problem s naplatom.
Željko Žarko - SDP:
Smatram da je važnije da javnost dozna takve informacije. Međutim, treba gledati i zakonske okvire u kojima je to moguće ostvariti i je li tako nešto uopće dopustivo zakonima o zaštiti podataka. Ukoliko su zakonski okviri zadovoljeni, dakako da sam za to da javnost ima pravo znati sve, jer se ništa ne bi smjelo skrivati. Ali, kažem, paziti na zakonske okvire.
- Registrirajte se za komentiranje
- Pregled komentara (0)