Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

In memoriam - Vladimir Jagarić - Micek (1925. – 2011.)

Vladimir Jagarić - Micek (1925. – 2011.)

U utorak, 26. srpnja 2011., preminuo je u Zagrebu glumac i redatelj dječjih predstava i priredaba, istaknuti planinar, pisac i veliki ljubitelj Žumberka, njegove prirodne i kulturne baštine, Vladimir Jagarić. Rodio se u Zagrebu 29. kolovoza 1925., gdje je završio osnovno i srednje školovanje te diplomirao već 1946. na Zemaljskoj glumačkoj školi. Djelovao je kao profesionalni glumac u kazalištima Karlovca i Sarajeva te u Zagrebu u HNK-u, Pionirskom kazalištu Trešnjevka (današnja Trešnja, kojeg je i jedan od osnivača), a kroz 20 godina do umirovljenja bio je član ZK Komedija. Godinama je radio s djecom, režirao dječje predstave i pisao scenarije za dječje priredbe. Bio je dugogodišnji aktivan član KPD Žumberak i vodio dramsku sekciju. Niz godina Vladimir Jagarić je živio u Jaski, od kuda potječe po ocu, a njegova prerano umrla majka, operna pjevačica Milica Šelebaj – Jagarić, rodom je iz sela Dol, iz obitelji trgovca Pavla Šelebaja. Spomenimo i to da je bila vrsna članica konkatedralnog Ćirilo–Metodovog kora Križevačke biskupije.

Vladimir Jagarić spada među najistaknutije hrvatske planinare, i najplodnije planinarske pisce. Kao planinar bio je član PD Zagreb, od 1949. počasni član PD Trešnjevka – Monter te 17 godina član BTC Ivan Vazov u Sofiji. Član je vodstva Hrvatskog planinarskog saveza od 1971.-1987., Komisije za povijest planinarstva te pročelnik Komisije za propagandu i Komisije za planinarske putove. Istaknuo se kao organizator svečanih jubilarnih priredaba prilikom 100. i 110. obljetnice Hrvatskog planinarskog društva osnovanog 1874., propagiranjem Žumberačke gore i njezine zaštite, skupljanjem planinarskih pjesama, organiziranjem Planinarskog puta Žumberkom, te kao predavač, fotograf i istraživač prošlosti hrvatskog planinarstva. Dugogodišnji je suradnik časopisa Naše planine, Hrvatski planinar, Glasnika Samobora i Svete Nedjelje, Žumberačkih novina, Žumberačkog krijesa i Dvorskog zvona. Priredio je dva izdanja Planinarske pjesmarice (1987. i 2001.), bio je urednik Biblioteke Žumberak – Gorjanci i jedan od autora knjige Po Žumberku i Gorjancima (Novo Mesto, 1989.), u kojoj je napisao četiri priloga: Planinarstvo (dio), Po Jastrebarskom prigorju (dio), Od Krašića preko Sošica do Stojdrage i Bregane te Slovenačkim izletničkim putovima (dio).

U zborniku radova Gorjanci, Dolenjskog zbornika 1997. na slovenskom jeziku objavljen mu je rad Planinarstvo na Gorjancih. U časopisu Naše planine – Hrvatski planinar objavio je velik broj članaka o raznim predjelima Žumberka od doline Slapnice do Sv. Gere. Niz godina izvještavao je o planinarskim događanjima u Žumberku, u posebnoj rubrici Žumberačka kronika, vodeći osobito računa o akcijama zaštite prirode i okoliša. Pisao je o povijesti planinarstva u Žumberku – članak Žumberački planinarski pokret između dva svjetska rata, a posebice treba istaknuti njegov opsežan rad Stotinu godina planinarstva po Žumberku. Autor je Žumberačkog planinarskog puta (1990. i 1994.), planinarskog vodiča od Slavetića preko Rešpetarnice, Tihočaja, Stića, Ruda Pribičkih na Vranjak, slap Brisalo, Slapnicu, Kalje, Hartje pa preko Tomaševaca ili duže preko Grgetića, pa dalje preko Kekić drage, Sopotskog slapa, Vodica, Pliješa, Sv. Gere, Sošica sve do Sekulića i Zelenog Vira u jarku Sušice. Vladimir Jagarić je trasirao taj planinarski put, prekrasno ga opisao te posvetio punu pažnju kulturnoj povijesti Žumberka, a vodič je ilustriran povijesno vrijednim fotografijama iz Jagarićeve bogate fototeke.

Posebno ističemo da je Vladimir Jagarić objavio više članaka u prestižnoj Hrvatskoj reviji. U br. 2. i 3. iz 2006. opsežni prikaz Planinarstvo u Zagrebu u doba NDH, a u Hrvatskoj reviji br. 1 iz 2008. tiskan je njegov opširan članak Žumberačka magistrala, u kojem piše o područjima uz našu glavnu žumberačku cestu i transverzalu, opisujući sela i povijest kraja po dionicama: Od Kostanjevca do Sošica, Žamarije – Podžumberak, Žamarije – Kalje, Preko Tomaševaca u Sošice, do Petričkog Sela, a opisuje i gradnju ceste od Gabrovice do Stojdrage.

Vladimir Jagarić, zvan od milja Micek, pisao je i o drugim planinarskim predjelima Hrvatske, a svakako valja spomenuti njegovu knjižicu Kraljičin zdenac (2006.) te prekrasnu ilustriranu kroniku Dom Runolist na Sljemenu i runolistaši (2007.). Osobito je značajna njegova monografija Ivan Krajač, Život i djelo političara, ekonomista, pravnika i planinara (Zagreb, 2009.). Ivan Krajač, rođen u Senju, bio je odvjetnik u Jaski, predsjednik Hrvatskog planinarskog saveza, istaknuti političar (HSS), koji je likvidiran u komunističkim čistkama po završetku Drugog svjetskog rata 1945.

Osim što Vladimir Jagarić spada u red najplodnijih planinarskih pisaca u našoj domovini, a osobito kao planinarski pisac o Žumberku i njegovom prigorju, od velike su vrijednosti za proučavanje i upoznavanje kulturnih vrednota kraja Jagarićeve knjige Svetište Majke Božje Dolske (Zagreb, 1999.) i osobito Zavičajna kronika Dola i Pribića (Zagreb, 2001.), u kojoj se "... oslikava duša autora – otvorena i široka, samozatajna i skromna, satkana od sličica njegova djetinjstva...", kako ističe recenzent Stjepan Puškar.

Od Hrvatskog planinarskog saveza (HPS) je Vlado Jagarić za svoje zasluge primio brojna priznanja, uključivši i najviše priznanje, Plaketu HPS-a, a Ekološko društvo Žumberak dodijelilo mu je još 1999. priznanje Prijatelj Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje.

Vladimir Jagarić bio je aktivan do kraja života.

Zadnji puta je u javnosti nastupio u Jaskanskom muzeju, 28. siječnja 2011., kada je u organizaciji tamošnjeg ogranka Matice hrvatske, a u sklopu manifestacije Noć muzeja njemu u čast organizirana uspješna i veoma posjećena tribina, posvećena uglavnom njegovom planinarsko - publicističkom djelu i njegovanju kulturne baštine, na kojoj su o djelu Vladimira Jagarića govorili predsjednica ogranka Matice hrvatske iz Samobora, Ranka Novosel, dramatičar i publicist Nino Škrabe, Josip Jože Bakalas iz Dola, Vladimir Novak, Dražen Lovreček te J.Z. Šintić.

Nažalost, planiranu tribinu koja bi bila posvećena njegovom profesionalnom, glumačkom i redateljskom djelovanju nije doživio. Ispratili smo ga 4. kolovoza 2011. na krematoriju Mirogoja u uskom krugu obitelji i prijatelja. Supruga Smiljka Bencet, renomirana glumica ZK Komedija, poznata osobito po ulozi Regice iz TV serija Gruntovčani i Mejaši, oprostila se od svog Jagarića - Miceka na osmrtnici riječima: "Otišao je u planine na izlet bez povratka i sada je sretan, jer može u društvu starih prijatelja hodati u beskraj".

Kratko vrijeme prije smrti Vladimir Jagarić poslao je u časopis Hrvatski planinar članak znakovitog naslova Tri planinarska prijatelja, a ubrzo potom se pridružio u vječnosti dvojici svojih planinarskih prijatelja koje opisuje u članku.

Bio je talentiran pisac i redatelj, vrstan i neumoran planinar i istraživač prirodne i kulturne baštine i povijesti Žumberka i njegova podgorja, kao i ostalih predjela Lijepe naše, a krasili su ga dobrota i prijateljski odnos prema bližnjima. Svima koji su ga poznavali ostat će u trajnom sjećanju.

Vječni mu spomen.

Josip Šintić Zlatko

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)