Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Uručeno priznanje Područnoj školi Grdanjci OŠ Milana Langa u Bregani

Učenici štite šišmiše

Učenici Područne škole Grdanjci, koja djeluje u sklopu OŠ Milana Langa u Bregani, u svojoj školi imaju zanimljive podstanare. Naime, na tavanu zgrade smjestili su se šišmiši. No, oni kod njih ne izazivaju strah već, naprotiv, uz pomoć svojih učiteljica Ružice Fabekovec, Anite Ban i domarke, brinu o njima i štite ih. Budući da su 2011. i 2012. godina proglašene Međunarodnim godinama šišmiša, Državni zavod za zaštitu prirode odlučio je nagraditi ovaj njihov trud pa su 20. siječnja područnom razrednom odjelu u Grdanjcima i OŠ Milana Langa uručili priznanje kao školi prijatelju šišmiša -za doprinos u zaštiti šišmiša, točnije porodiljne kolonije malog potkovnjaka na tavanu škole. Priznanje je uručio ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu prirode Davorin Marković, u pratnji svojih suradnika te predstavnika Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje, Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije i inspekcije zaštite prirode.

Ravnatelj Marković poželio im je da se i dalje tako dobro brinu za šišmiše i prirodi te da i starije poduče o tome. Učenici, njih 14, već su poslušali dvije prezentacije o šišmišima, a da im je to bila zanimljiva tema posvjedočili su i sami učenici. Dvoje je učenika u malom istraživanju otkrilo da na tom području obitava i sivi dugoušan.

Inače, cijela je priča započela u rujnu 2010. godine, kada je zgradu područne škole obišla inspekcija za deratizaciju koja je, vidjevši koloniju šišmiša na tavanu, preporučila da se kontaktira Državni zavod za zaštitu prirode, otkrila nam je učiteljica Anita Ban. Od tada počinje suradnja, održana su predavanja i podijeljene brošure učenicima, a ta suradnja rezultirala je i ovom malom svečanošću uručivanja priznanja.

Na kraju, ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu prirode Davorin Marković rekao nam je da se, nažalost, sve više susreću s primjerima da čovjek uništava prirodu pa baš stoga je ovaj primjer rijedak i osobno ga veseli. Posebnost je i u tome što šišmiši, ni krivi ni dužni, u nekim predajama i vjerovanjima imaju stigmu i oznaku mitske životinje koja donosi uglavnom nešto loše. Istina je da je šišmiš bezazlena životinja, koja ne siše krv niti donosi prokletstvo ili nešto slično, pa je time još veća vrijednost što ih djeca proučavaju i štite, jer će oni moći podučiti i starije i svoju djecu o tome, ali i općenito o potrebi zaštite prirode, naglasio je Marković.

Prema sadašnjim podacima, na svijetu postoji više od 1150 vrsta šišmiša, koji čine petinu ukupnog broja sisavaca. Od ovog broja 177 vrsta je ugroženo, a 204 nedovoljno poznato. Hrvatska je sa svojih 35 vrsta jedna od najbogatijih u Europi i Sredozemlju. Inače, šišmiši su izuzetno važni za ekosustav i korisni, jer oprašuju niz biljaka koje cvatu noću, a hrane se kukcima i paucima.

M.Š.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)