01.02.2010.

Lidija Bertović, ravnateljica Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje

Uključit ćemo i lokalno stanovništvo u rad Parka

Lidija Bertović, ravnateljica Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje

Prošlo je mjesec i pol dana od predstavljanja mr.sc. Lidije Bertović na mjestu nove ravnateljice Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje. Na predstavljanju su iznijete i smjernice rada Parka prirode, o čemu će opširnije u razgovoru s novom ravnateljicom.

Koje su smjernice i na što ćete staviti naglasak u svom radu?

Park prirode Žumberak - Samoborsko gorje odlikuje se izuzetno bogatom biološkom i kulturnom raznolikošću. Podsjećam samo na vrijedan rezervat šumske vegetacije na Japetiću, kanjon rječice Slapnice, park-šumu Okić grada s okolicom, arheološko nalazište na Budinjaku, Svetu Geru, 80 izvora pitke vode, 280 potoka, a bogme i medvjede, vukove, veprove, risove, divlje mačke, jelene, preko 50 vrsti leptira... i sve to 40-ak kilometara od gotovo milijunskog grada Zagreba. Stoga su glavne smjernice rada u narednom razdoblju nastavak zaštite svih vrijednosti Parka i njihovo unapređivanje na zadovoljstvo svih nas, a posebice stanovništva koje obitava na području Parka prirode. S tim u vezi, u narednom razdoblju prvenstveno planiramo surađivati s lokalnom zajednicom i uključiti lokalno stanovništvo u aktivnosti koje Park provodi, unaprijediti suradnju s planinarskim društvima, edukativnim centrima, školama i turističkom zajednicom, a sve u svrhu promocije vrijednosti Parka i izletničkog turizma te razvijati projekte regionalne suradnje. Na tom smo tragu upravo krenuli u projekt sa susjedima Slovencima, kojim ćemo zaštititi izvore i lokve na području Parka. Taj je projekt financiran sredstvima EU. Kroz nove i zanimljive sadržaje, u razdoblju koje dolazi, eko centre u Slanom Dolu i na Budinjaku pribižit ćemo posjetiteljima i pretvoriti ih u prepoznatljive parkovne identitete.

Pretpostavljam da ćete i dalje nastaviti projekte koji su već uspostavljeni, kao što je, primjerice, očuvanje autohtonih sorti voćaka?

U suradnji s fakultetima i institutima na području Parka svakodnevno provodimo brojna istraživanja flore, faune i kulturne baštine. Osim kontinurane zaštite voćnjaka i travnjaka tu su i vegetacijsko istraživanje Sopotskog slapa i gornjeg toka Kupčine, uvođenje ljekovite biljke arnike u poljoprivrednu proizvodnju, specifična zaštita stabala bukve i mnoga druga istraživanja. Vezano za očuvanje autohtonih sorti voćaka, nastavljamo rad u našem voćnjaku na Loviću, gdje smo zasadili preko 200 sadnica autohtonih sorti jabuka i krušaka. Taj će nam voćnjak visokostablašica također poslužiti u edukativne svrhe, kao još jedna poželjna Parkovna lokacija školskih izleta. Krajem prošle godine, u suradnji s Gradom Samoborom koji je i financirao projekt, nabavili smo 400 stabala autohtone sorte kruške Tepke, koje smo podijelili zainteresiranim domaćinstvima s područja Parka. Poslije ove akcije, koja je popraćena i u vašem listu, javili su nam se i brojni čitatelji zainteresirani da i sami u svojim voćnjacima i okućnicama zasade Tepku. Ovaj projekt, dakle, nastavljamo. Vama zahvaljujemo što ste ga popratili, a svim zanteresiranima poručujemo da će na vrijeme biti obaviješteni kada ćemo i gdje ponovno dijeliti sadnice.

Uz zaštitu, među smjernicama se navodi i jačanje turističkih potencijala. Na koji način? Neće li brojniji dolazak turista ugroziti zaštićena područja?

Bogatstvo prirodnih sadržaja u našem Parku prirode i blizina najvećeg hrvatskog grada čini nas različitim od svih parkova u Hrvatskoj. U narednom razdoblju namjeravamo se kroz ponudu novih programa i suradnju s Turističkom zajednicom otvoriti prema što većem broju izletnika i na taj način približiti Park i njegovu ljepotu, prvenstveno stanovnicima Zagreba, Samobora, Karlovca i drugih mjesta u okruženju. Budući da u Parku zasada gotovo i nema smještajnih kapaciteta, a ni takve vrste sadržaja koji bi privukli masovni turizam, Park prirode Žumberak - Samoborsko gorje velikom većinom posjećuju pravi zaljubljenici u prirodu. Od takvih dobronamjernih planinara i izletnika često čujemo lijepe riječi, ali i mnoštvo savjeta i viđenja razvoja Parka. Sigurni smo da će u vremenu koje dolazi sve više ljudi posjećivati zaštićena područja. Kroz pravilnu zaštitu i gospodarenje, što je osnovni zadatak svih nas koji radimo u zaštiti prirode, nema nikakve bojazni da će se takva područja na bilo koji način ugroziti.

Planirate li nove edukativne aktivnosti i poboljšanje suradnje sa školama i vrtićima?

Od proljeća ćemo u ponudi imati i nekoliko novih edukativnih progama, tipa jednodnevnih izleta za vrtićku i školsku djecu. Stoga smo krenuli u adaptaciju našeg objekta na Slanom Dolu, kako bismo ga prilagodili novim sadržajima i novom programu koji nudimo. U isto vrijeme krećemo i s ponudom edukativnih izleta na našem arheološkom nalazištu na Budinjaku. U punu funkciju stavljamo i preuređeni objekt na toj vrijednoj lokaciji, kao mjesto iz kojeg će se kretati na poučnu Stazu kneževa i lokalitet sakralnog objekta svete Petke. Na Budinjaku se tradicionalno održava i vrlo popularna manifestacija Tisućljeće kulinarstva, čije kapacitete moramo nužno proširiti zbog sve veće zainteresiranosti posjetitelja.

Imali smo prigodu čuti da ste tijekom svog rada boravili u SAD-u i Škotskoj. Planirate li možda uspostaviti međunarodnu suradnju?

Trenutno moramo biti praktični pa ćemo međunarodnu suradnju ostvarivati prvenstveno s partnerima iz regije i međunarodne zajednice s kojima možemo raditi na projektima koji će donijeti izravnu i mjerljivu dobit području i stanovnicima Parka. Dakako, u svoj ću rad prenijeti iskustvo koje sam stekla radeći u SAD-u, gdje postoji najsuvremenija i posjetitelju najpristupačnija parkovna struktura, kao i iskustvo iz Škotske, gdje zaštita kulturne i prirodne baštine tradicionalno ima dominantnu ulogu, kako kroz turizam i gospodarstvo, tako i kao najvažnija komponenta nacionalog idetiteta. Iako imamo puno za ponuditi, za ozbiljnu suradnju s tako uređenim sustavima mi moramo stvoriti adekvatne uvjete koji će biti temelj za daljnju suradnju i otvaranje prema međunarodnoj zajednici.

Na mjesto ravnateljice Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje dolazite iz velike tvrtke INA d.d., s mjesta direktorice sektora za zdravlje, sigurnost i okoliš. Koliko je sličnosti, a koliko razlika u ova dva posla?

Obje pozicije zahtijevaju prvenstveno dobre organizacijske i menadžerske sposobnosti. Najveća prednost velikih sustava, kao što je INA, je stalna podrška brojnih službi koje omogućavaju normalan rad jednom menadžeru. Pritom mislim na organiziran sustav stalnog usavršavanja perspektivnih kadrova, ali i na one dnevne potrebe, kao što je informatička podrška, proces nabave, pristup medijima, pa čak i naizgled banalne stvari, kao što je održavanje vozila kojima se svakodnevno služite. Za razliku od velikog industrijskog sustava, gdje su sve zakonitosti manje-više poznate, vođenje parka prirode je daleko kreativniji i interesantniji posao. Osim toga, krasno je što u Parku radim s timom vrsnih stručnjaka i istinskih zaljubljenika u svoj posao. Taj se entuzijazam osjeća i velik je motivator u svakodnevnom radu.

Hvala vam na razgovoru, ali, za kraj, i nekoliko riječi o Vama?

Sav svoj dosadašnji radni vijek provela sam radeći u zaštiti okoliša i zaštiti prirode. Nakon što sam diplomirala kemiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, prihvatila sam ponudu za posao u SAD-u, a kasnije me posao odveo u Škotsku, gdje sam i magistrirala zaštitu okoliša. Nakon 11 godina prihvatila sam ponudu INA d.d. i vratila se u Zagreb. Uz rad u nekoliko ekspertnih timova na državnom nivou, moje iskustvo kao članice pregovaračkog tima Republike Hrvatske s Europskom Unijom za područje zaštite okoliša, kao i dugogodišnje članstvo u Upravnom vijeću Nacionalnog parka Mljet, daju mi potrebna znanja za uspješno vođenje složenog sustava kao što je i Park prirode Žumberak - Samoborsko gorje.

Mato Šipuš

 

Lidija Bertović, ravnateljica Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje

Arhiva 2010

2022

2021

2020

2019

2018

2017

2016

2015

2014

2013

2012

2011

2009

2008

2007

2006

2005

2004

2003

2002