Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Voditeljica samoborske ispostave Porezne uprave mr.sc. Mirjana Mahović Komljenović, dipl. oec.

OIB u ruke i preduhitrite gužve!

Obzirom da se bliži konac veljače, dakle i krajnji rok za prijavu godišnje porezne prijave (GPP) idealo je vrijeme da se kod voditeljice samoborske ispostave Porezne uprave provjeri što je ove godine potrebno kako bi se odradila porezna obveza prema državi. Mirjana Mahović Komljenović upozorila nas je na najbitnije stvari oko podnešenja GPP-a.

Kakva je aktualna stituacija s poreznim prijavama u ispostavi Porezne uprave u Samoboru?

Ako pogledamo broj prijava u odnosu na prošlu godinu, u kojoj smo ih zaprimili 14355, i to usporedimo sa sadašnjim stanjem zaprimljenih prijava za 2009. godinu, kojih je 296, možemo reći da je u ovom trenutku u Samoboru zaprimljeno svega 2% od ukupno očekivanog broja prijava! Znači, prave gužve oko podnošenja godišnjih poreznih prijava tek nas očekuju. Jedan od razloga slabijeg odaziva mogao bi biti taj što se po prvi puta na prijavi koja se predaje, ali i na potvrdama, traži upis Osobnog identifikacijskog broja (OIB) pa su bile potrebne određene programske i slične prilagodbe.

Kakvu promjenu uvođenje OIB-a konkretno donosi u odnosu na prošlu godinu?

Prema Zakonu te Pravilniku o OIB-u, Porezna uprava je prošle godine svim pravnim i fizičkim osobama te građanima koje imaju prebivalište u našoj zemlji ili obavljaju registriranu djelatnost, na kućne adrese dostavila Potvrdu o OIB-u koja ima značenje javne isprave. OIB je stalna i obvezna identifikacijska oznaka svake osobe koju tijela javne vlasti primjenjuju u službenim evidencijama i u svakodnevnom radu, a sastoji se od 11 znamenaka. Od 1. siječnja 2010. svi poduzetnici su obvezni dostavljeni OIB s Potvrde iskazivati na svim računima, obrascima, prijavama te u platnom prometu, tako da OIB postaje naša obvezna oznaka umjesto dosadašnjeg JMBG-a.

Ima li kakvih promjena po pitanju procedure ili rokova podnošenja GPP?

Rok podnošenja porezne prijave je kraj veljače. No, kako isti pada u nedjelju, što je za Ministarstvo financija neradni dan, tako se GPP u roku može predati i 1. ožujka 2010. godine. Porezne prijave uvijek se predaju u mjesno nadležnoj ispostavi porezne uprave prema prebivalištu, odnosno uobičajenom boravištu poreznog obveznika, što znači u našoj ispostavi za Općinu Stupnik, Grad Svetu Nedelju i Grad Samobor.

Obzirom na situaciju s malim brojem prijava pretpostavljam da vas očekuje prilagodba radnog vremena?

Kao i svake godine, sigurno ćemo zadnji tjedan zaprimanja prijava raditi i duže, o čemu ćemo obavijestiti građane putem sredstava javnog informiranja, odnosno pisane obavijesti koja će biti na ulazu u našu Poreznu upravu.

Jedna od većih poreznih novosti u prošloj godini bila je uvođenje takozvanog kriznog poreza. Kako se on manifestira u godišnjim poreznim prijavama?

Poseban porez ili takozvani krizni porez na plaće i primitke plaćaju od 1. kolovoza 2009. svi porezni obveznici koji ostvaruju dohodak od nesamostalnog rada, odnosno plaću i mirovinu, od drugog dohotka i po osnovi dividendi, kao i porezni obveznici koji ostvaruju primitke po osnovi samostalne djelatnosti obrta i slobodnih zanimanja, dohotka od imovine i imovinskih prava, dohotka od kapitala, odnosno dohotka od osiguranja. Da podsjetim, ako su ostvareni primici veći od 3.000 kuna, krizni porez se plaća po stopi od 2%, a ako su veći od 6.000 kuna porez se plaća po stopi od 4%. Poseban ili krizni porez se uplaćuje na račun državnog proračuna i on je konačan porez koje se ne prijavljuje u GPP-u. Drugim riječima, ova vrsta poreza nema utjecaja na podnošenje godišnje porezne prijave.

Tko je sve dužan podnijeti godišnju poreznu prijavu?

U odnosu na prošlu godinu nema većih promjena. GPP obvezno podnose porezni obveznici koji su ostvarili dohodak od nesamostalnog rada, odnosno plaću i mirovinu, a radili su kod dva ili više poslodavca istodobno. Zatim su je dužni podnijeti porezni obveznici koji su ostvarili dohodak od samostalne djelatnosti obrta i slobodnih zanimanja, kod kojih se dohodak utvrđuje na temelju propisanih poslovnih knjiga i evidencija, te porezni obveznici koji su ostvarili dohodak izravno iz inozemstva. Bitno je napomenuti da u slučaju obveznog podnošenja porezne prijave porezni obveznik mora iskazati ukupni godišnji dohodak ostvaren po svim oblicima dohotka u kalendarskoj godini kao poreznom razdoblju.

Što ako se GPP ne podnese?

Ako porezni obveznici koji trebaju podnijeti godišnju poreznu prijavu istu ne podnesu u propisanom roku, tada je Porezna uprava obvezna njihov dohodak za 2009. godinu procijeniti. Također, protiv istih se podnosi kaznena prijava.

Što je s kategorijom poreznih obveznika koji nisu obvezni, ali mogu prijaviti GPP?

To su svi oni porezni obveznici koji ostvaruju plaću, odnosno mirovinu kod jednog, odnosno više poslodavaca, ali ne istodobno. Zatim su to porezni obveznici koji ostvaruju dohodak od imovine i imovinskih prava, a koji se ne utvrđuje na temelju poslovnih knjiga, kao i porezni obveznici koji ostvaruju dohodak od kapitala, osiguranja ili neki drugi dohodak uz svoj nesamostalni rad. Ova kategorija poreznih obveznika, kojih je najviše, može podnijeti GPP kako bi po godišnjem obračunu iskoristila olakšice po osnovi zdravstvenih usluga, stambenih potreba ili uplaćenih premija osiguranja, te na taj način ostvarila povrat dijela uplaćenog poreza.

Ono što ljude najviše zanima su porezne olakšice. Koja su to prava na olakšice?

U skladu sa člankom 40. Zakona o porezu na dohodak porezni obveznik može podnijeti godišnju poreznu prijavu radi ostvarivanja svojih prava, a to je najčešće povećanje osobnog odbitka po osnovi uplaćenih premija životnog osiguranja s obilježjem štednje, dopunskog i privatnog zdravstvenog te dobrovoljnog mirovinskog osiguranja; uvećanje osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i djecu, radi ravnomjernog godišnjeg oporezivanja, odnosno izravnavanja porezne osnovice, kao i korištenja osobnih odbitaka po osnovi zdravstvenih usluga i izdataka za kupnju, izgradnju i održavanje stambenog prostora te plaćene stanarine.

Koji su iznosi propisanih olakšica?

Građani za 2009. godinu mogu iskoristiti olakšice u ukupnom iznosu do 12 tisuća kuna. Dakle, taj limit od 12.000 kuna je ostao isti kao i prošle godine, a može se koristiti za stambene potrebe, zdravstvene usluge, izdatke za plaćene porezno priznate premije životnog osiguranja s obilježjem štednje, dopunskog i privatnog zdravstvenog te dobrovoljnog mirovinskog osiguranja.

Da bi se iskoristila olakšica za zdravstvene potrebe važno je napomenuti da zdravstvene usluge moraju biti obavljene za osobne potrebe poreznog obveznika, ali ne i za uzdržavane članove, i to u zdravstvenoj ustanovi ili privatnoj praksi koja je registrirana za zdravstvenu zaštitu u našoj zemlji. Za korištenje zdravstvene usluge građani u poreznoj prijavi moraju priložiti izjavu da nisu primili darovanje od drugih pravnih i fizičkih osoba, originalan račun kao dokaz da je usluga stvarno obavljena za osobne potrebe te način na koji je usluga plaćena. Naglašavam da se kao zdravstvena olakšica mogu iskoristiti računi za kupnju ortopedskih pomagala, očnih ili slušnih, zdravstvene usluge medicinske rehabilitacije, lijekovi ako su registrirani i kupljeni u RH ili ako su propisani na recept, kao i plaćena participacija tijekom godine za odlazak građana k liječniku.

Što s takozvanim stambenim olakšicama?

Stambene olakšice uključuju kupnju, gradnju kuće ili stana, odnosno održavanje postojećeg stambenog prostora te izdatke za podstanarstvo. Ako se gradnja ili kupnja financira iz namjenskog stambenog kredita koji je ugovoren nakon 1. siječnja 2005. godine tada se po toj osnovi priznaje plaćena kamata, ali samo ako postoje dokazi da su sredstva kredita u cijelosti namjenski stambeno utrošena, što je potrebno dokazati računima. Ako se radi o kreditu koji je odobren prije tog datuma, tada se može priznati plaćena kamata ako je ista 6% i više. Što se tiče održavanja postojećeg stambenog prostora priznaju se olakšice po osnovi održavanja instalacija za npr. peći, bojlere, grijanje, radijatore, klima uređaje, vodovodne i elektro instalacije, održavanje krovišta, fasada, podova, zidova i stolarije, pri čemu i kupnju i ugradnju materijala mora obaviti registrirani, odnosno ovlašteni izvođač radova.

Još bih napomenula da je radi izmjene Pravilnika o porezu na dohodak propisana olakšavajuća okolnost za porezne obveznike, a to je da u GPP-u za 2009. godinu više ne moraju dostavljati kopije kupoprodajnih ugovora, ugovora o kreditu, kao ni građevinske dozvole i ostale propisane izjave, ako su ih za istu svrhu već predali prethodnih godina, a na njima nije došlo do promjene podataka. Znači, u godišnjoj poreznoj prijavi porezni obveznici samo navode popis tih dokumenata koje su već ranije po toj osnovi dostavili u poreznu upravu i to će porezna uprava uvažiti. Ipak, iznimno, Porezna uprava može iz opravdanih razloga zatražiti da porezni obveznik ponovno dostavi dokumentaciju, ako je ista radi vođenja poreznog postupka potrebna.

Ove godine trebalo bi biti nešto jednostavnije ostvariti olakšice za uplaćene premije dopunskog zdravstvenog osiguranja?

Da, za 2009. godinu poreznu olakšicu za uplaćene premije dopunskog zdravstvenog osiguranja moguće je priznati i bez potvrde koju je svake godine na kućne adrese dostavljao HZZO. Dakle, poreznim obveznicima koji imaju uplaćenu premiju po osnovi dopunskog zdravstvenog osiguranja za 2009. godinu dovoljno je da uplaćeni iznos samo upišu u godišnju poreznu prijavu pa će se upisani iznos informatičkim putem provjeravati s bazom HZZO-a. Ako je podatak isti, premija će se priznati kao olakšica.

Na besplatan telefon 0800-7989 ili preko e-mail adrese dopunsko@hzzo-net.hr svaki porezni obveznik može provjeriti točan iznos uplaćenih premija koji se može priznati u godišnjoj prijavi za 2009. godinu.

Što je s poreznim stopama poreza na dohodak? Je li tu bilo promjena?

Pri konačnom obračunu poreza na dohodak za 2009. godinu porezne stope su ostale iste. Do 15% oporezuje se godišnja porezna osnovica ostvarena u visini do 43.200 kuna, po stopi od 25% oporezuje se razlika iznad 43.200 i 108.000 kuna, po stopi od 35% oporezuje se razlika godišnje porezne osnovice iznad 108.000 do 302.400 kuna, a po stopi od 45% oporezuje se godišnja porezna osnovica ako je ostvarena iznad 302.400 kuna.

No, treba napomenuti da se godišnji porez na dohodak uvećava za stope prireza kojeg su propisale Općina Stupnik, još od 2003. godine po stopi od 6% i Grad Sveta Nedelja koja je propisla stopu prireza od 1. rujna 2009. godine, također po stopi od 6%. Znači, porezni obveznici s prebivalištem u Stupniku ili Svetoj Nedelji prilikom popunjavanja GPP-a moraju porez na dohodak uvećati i za stopu prireza. Porezni obveznici s prebivalištem u Gradu Sveta Nedelja na godišnjoj razini mogu primijeniti prosječnu stopu prireza od 2%.

I za kraj, postoje li oni koji ne moraju ili ne smiju podnijeti GPP?

Postoji kategorija poreznih obveznika koji nikako ne mogu podnijeti GPP, a to su porezni obveznici kojima je dohodak za 2009. godinu bio utvrđen u paušalnom iznosu, kao i porezni obveznici koji su ostvarili drugi dohodak po osnovi povrata doprinosa iznad najviše godišnje osnovice. Znači, njima je zakonom zabranjeno podnošenje GPP-a po toj osnovi.

K.S.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)