Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Željko Radovanić, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i financije najavljuje 5. Samoborski proljetni sajam

Korak naprijed u daljnjoj promociji Grada

Samoborski proljetni sajam i ove će godine biti održan pod šatorom na Trgu kralja Tomislava, dok će dio aktivnosti biti i u Kleščićevoj ulici, a izlagači već iskazuju velik interes za sudjelovanjem na Sajmu 27. i 28. ožujka. Na Sajmu sudjeluje više od 70 izlagača, gospodarstvenika, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, zadruga, udruga, škola i sl. Posjetitelji već znaju da na Sajmu mogu vidjeti rijetke tradicionalne obrte kao što su: kristalobrusači, graveri, tkalci, lančari, kovinotokari, licitari, medičari, remenari, proizvođači suvenira... Predstavljaju se, također, proizvođači samoborskih autohtonih gastronomskih proizvoda te robne marke Zagrebačke županije: Samoborska salama, sirevi, vina, jabučni ocat, kiselo zelje i drugo. O razvoju Sajma i ovogodišnjim novitetima razgovaramo s pročelnikom Upravnog odjela za gospodarstvo i financije Željkom Radovanićem.

Vidljiva je činjenica da od početaka do danas Proljetni sajam raste i da se pojavljuje sve veći broj izlagača i posjetitelja. Nadate li se tome i ove godine?

Sajam iz godine u godinu raste pa i u ovo recesijsko vrijeme. I ove godine će se napuniti šator na Trgu kralja Tomislava sa zainteresiranim izlagačima, te će tako Sajam i dalje biti značajna gospodarska manifestacija u Gradu, usprkos ekonomskoj situaciji i krizi. Znamo da se ona osobito odražava u gospodarstvu, a reflektira se i na poljoprivredi i onom dijelu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te na turizam u njegovoj ukupnosti. Što se tiče izlagača, sa županom Zagrebačke županije i dva njegova pročelnika (za gospodarstvo i poljoprivredu) dogovoreno je da se ponovno prezentiraju i županijske robne marke. Na Sajmu Grad Samobor nastoji prezentirati ne samo svoju gospodarsku, nego i eno-gastronomsku, kulturnu i etnološku baštinu. Sve to će u dva dana programa unijeti u šator prepoznatljivu notu Samobora.

Nikada se niste zadovoljili samo time da zadržite istu razinu, već ste uvijek nastojali otići korak naprijed. Koje novitete možemo najaviti ove godine?

Sajam smišljeno ide sadržajno naprijed, prema već ranije postavljenom cilju. Osim Samoborske salame (koja nije samo županijska robna marka nego i brand Grada Samobora), krenuli smo dalje, i to s izradom nove robne marke koja će se vjerojatno zvati Samoborska češnjovka, jer je to sasvim sigurno proizvod koji zaslužuje taj status. Češnjovke su godinama prisutne u našim selima, a i danas su naširoko zastupljene s obzirom na stočni fond, kolinje i ciklus proizvodnje. Možemo ih naći u dva oblika - kao svježe češnjovke, koje se tako pripremljene kuhaju, ili se pak režu osušene kao salama. Na tragu tog projekta, koji se već godinu i pol provodi u Gradu, i ima svoj znanstveni broj, nastavlja se sadržajna aktivnost dijela Proljetnog sajma. Tradiciju spravljanja češnjovke i uživanja u konzumaciji, odlučili smo prezentirati i na ovogodišnjem Sajmu. Prepoznali smo interes naših mjesnih odbora, koji će na ovogodišnjem Sajmu prikazati češnjovke svojih mještana, dakle češnjovke samoborskog kraja. Isto će se održati u subotu ujutro, uoči otvorenja samog Sajma. Radni naziv bi mogao biti "češnjovkijada“, a održali bismo je u Kleščićevoj ulici, gdje bi smjestili kućice i predstavili najkvalitetnije češnjovke mjesnih odbora. Oni će svim Samoborcima i gostima pripremljene češnjovke (kuhane ili osušene), nuditi za degustaciju besplatno. Očekujemo da će se na taj način podijeliti oko 150 do 200 kila češnjovki. No, to nije jedina novina. Naime, na Bijelu nedjelju, 28. ožujka, planiramo natjecanje u spravljanju samoborske kotlovine i samoborskog kotleta. Moram reći da se mi Samoborci često "preštimavamo“ tim proizvodima. Isti se nalaze na našim jelovnicima, ali i na jelovnicima diljem svijeta. Dosad imamo prijavljenih desetak zainteresiranih natjecatelja, pretežito ugostitelja, ali i predstavnika udruga i pojedinaca – hobista.

S obzirom na iskazani interes, Grad će osigurati meso, kako bi ono bilo podjednake kvalitete, a sve ostalo prepušteno je recepturi natjecatelja u pripremanju kotlovine. Najbolje će proglasiti posebno povjerenstvo u kojem su pravi gastro znalci. Nakon proglašenja najboljih, sva će se kotlovina podijeliti prisutnima. Mislim da će to svakako doprinijeti atraktivnosti Sajma i sveukupnosti njegove ponude. Pozivam sve čitatelje da nam se pridruže na Sajmu i uživaju svim čulima. To bi bilo prvo sjeme, nešto što bi Samobor u svojoj turističkoj koncepciji dalje trebao razvijati u gastro-turističkoj ponudi, a to je spravljanje kotlovine i kotleta, jer će i oni biti zasigurno buduće robne marke ovoga Grada.

Na Sajmu će gosti, dakle, moći uživati i u ovoj gastro ponudi u novom programskom sadržaju. Kome se pojedinci, koji misle da dobro pripremaju kotlovinu, mogu javiti za natjecanje?

Organizator manifestacije je Upravni odjel za gospodarstvo i financije. Dakle, prije svega na tu adresu, no svatko tko se želi prijaviti može se javiti i u Poduzetnički centar Samobor i Turističku zajednicu grada Samobora.

Jedan od najvećih problema koji ćete uskoro morati riješiti je sam prostor održavanja manifestacije, jer dimenzije Trga ograničavaju širenje. Postoje li već ideje kako dalje?

Kao što sam već najavio, osim prostora Trga širimo se i na prostor Kleščićeve ulice. Postoje i druge ideje, a neke od njih su stare - da se iskoristi prostor Vugrinščaka, na kojem bi se to svakako moglo održati. Druga ideja je prostor bivše Vojarne Taborec, kada se isti uredi. Što se tiče Trga, na njemu će ove godine biti postavljen šator veličine 1400 m2, što je i najveći šator koji se može postaviti na toj površini, ali koji veličinom ne zadovoljava iskazani interes građana i potrebe Sajma.

Mato Šipuš

Uzvanici

Proteklih godina Sajam je u ime Vlade otvarala njezina potpredsjednica, a ove godine uputili smo poziv i predsjednici Vlade, stoga istu ili njenog predstavnika očekujemo i na ovogodišnjem otvorenju.

Očuvanje baštine

Samoborski proljetni sajam ima za cilj promociju proizvođača autohtonih samoborskih proizvoda - gastronomskih specijaliteta, proizvoda starih tradicijskih zanata i suvenira. Također, želi se očuvati tradicijska baština Samobora, poticati i razvijati turističku ponudu, razvoj obiteljskih gospodarstava te općenito razvoj gospodarstva na području Grada. Organizacijom Sajma promovira se etno-gastronomska tradicija Samobora: sir, vrhnje, rudarska greblica, češnjovke, Samoborska salama, bermet, muštarda, Samoborske kremšnite, med, domaća vina, voćne rakije, proizvodi od ljekovitog bilja, razne pekarske delicije te proizvodi tradicijskih obrta i suvenira. Organizator 6. Samoborskog proljetnog sajma je Upravni odjel za gospodarstvo i financije Grada Samobora, a pokrovitelji su Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Ministarstvo gospodarstva i Zagrebačka županija.

Povijest

Organizacija Samoborskog proljetnog sajma usko je vezana s organizacijom Samoborske salamijade, koja je 2007. proslavila 20. godišnjicu postojanja. Od samih početaka, pa i u ratnim godinama, Salamijada se redovito održavala, a podržali su je Grad Samobor i Turistička zajednica Grada Samobora. Od formiranja Udruge Zlatna šajba, Samoborska se salamijada organizira na profesionalnoj razini i postaje značajna turističko-gastronomska priredba. Zbog velikog interesa posjetitelja i izlagača, a na inicijativu Upravnog odbora za gospodarstvo i poljoprivredu Grada Samobora, 2005. godine u sklopu Samoborske salamijade održan je 1. Samoborski proljetni sajam. Nadograđivanjem sadržaja, ali i zbog sve većeg interesa šire javnosti, Sajam je organizacijski odvojen od Salamijade od 2007. godine, no kroz cijelo ovo razdoblje sljubljuje se s istom terminski, programski i sadržajno.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (16)