Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Samoborci se upoznali s iskustvima otoka Krka u zbrinjavanju otpada

Vrijedna iskustva "zelenih otoka"

Dugogodišnje iskustvo komunalne tvrtke otoka Krka, Ponikve eko otok Krk d.o.o. u projektu pretvaranja smeća u koristan otpad, bilo je poticaj samoborskoj delegaciji da 20. studenoga obiđe tu tvrtku, kako bi se upoznali s prednostima koje projekt donosi te eventualnim preprekama.

U samoborskoj delegaciji, na čelu sa zamjenikom gradonačelnika Željkom Stancem, bili su i direktor Komunalca Ivica Karoglan te voditelj radne jedinice Čistoća Duško Stić, a s iskustvom prikupljanja i odvajanja otpada na otoku Krku upoznao ih je pomoćnik direktora Ivan Jurešić.

Osim zakonskih razloga, jer novi Zakon o održivom gospodarenju otpadom obvezuje na odvojeno prikupljanje otpada, te ekoloških razloga očuvanja okoliša, Grad Samobor je odlučio prikupiti pozitivna iskustva u gospodarenju otpadom drugih gradova, kako bi ubuduće prikupljanje i odlaganje otpada bilo što jeftinije za krajnje korisnike, građane i pravne osobe, rekao je Željko Stanec.

Nakon dvogodišnjih intenzivnih priprema te izgradnje potrebnih objekata, otok Krk je 2005. godine krenuo u projekt čiji je cilj bio da se smeće pretvori u otpad koji se ponovno koristi. Iako Krk ima svoje odlagalište otpada pa ne mora plaćati odlaganje (što Samobor mora, za sada na Jakuševcu, a morat će i ubuduće, vjerojatno negdje na području Ivanić-Grada) shvatili su da se odlagalište previše brzo puni (naročito ljeti, jer se broj od ukupno 19 500 stanovnika na otoku, u ljetnim mjesecima povećava za čak šest puta), pa su si zadali za cilj da do 2020. godine ostane tek 20% otpada za odlaganje, a preostalih 80% da se odvaja za daljnje korištenje.

Već sada otok Krk u primarnoj selekciji odvaja 45% otpada pa u Hrvatskoj imaju najbolje rezultate i već su se približili standardima europske direktive, koja traži da se do 2020. godine postigne 50%, naglasio je Ivan Jurešić. Zato su u tvrtki Ponikve, nakon što su uveli "zelene otoke" za odvojeno prikupljanje otpada, sada krenuli u prikupljanje otpada "od vrata do vrata" na taj način da se prikuplja odvojeno bio otpad (u smeđim kantama) i ostali otpad (u zelenim), a "zeleni otoci" i dalje će se koristiti za odvojeno prikupljanje papira, plastike i stakla. Do kraja 2018. godine planiraju da i sav ostali otpad prikupljaju odvojeno "od vrata do vrata". Naravno, rekao je Jurešić, sve to ne bi moglo biti ostvareno bez kvalitetne i disciplinirane suradnje građana, kojima su na tome zahvalni, a razrađuju i sistem kojim bi stimulirali građane na još veću suradnju, manjim računima za one koji odvajaju koristan otpad. Za sada, svaki korisnik ima pravo na dvije besplatne vreće komposta na kraju godine.

Delegacija iz Samobora obišla je sa svojim domaćinom i odlagalište otpada otoka Krka na Treskavcu, gdje se nalazi i kompostana te reciklažno dvorište u kojem se odvaja, preša i pakira koristan otpad (papir, plastika, metal) i takav prodaje puno povoljnije (450 kuna za tonu papira, umjesto 150, kada nije sprešan i pakiran). Najvrednija je ipak kompostana, gdje odlazi bio-otpad, jer on čini čak 40% ukupnog otpada koji je i najteže odvojiti od ostalog otpada ako su oni pomiješani.

Iskustvo s otoka Krka za Samobor je dobro došlo, jer pokazuje da se može bitno smanjiti količina otpada koja se odvozi na odlagalište, rekao je Željko Stanec. Zato bi jedan od osnovnih prioriteta sada u Samoboru trebalo biti odvojeno prikupljanje bio-otpada, koji čini najveći dio otpada te uređenje kompostane. Za početak će to vjerojatno značiti da se domaćinstvima podijele posude za odvojeno prikupljanje bio–otpada. Na bivšem odlagalištu otpada Trebež predviđena je pretovarna stanica (za što postoji građevinska dozvola) pa će se vidjeti postoji li tamo i dovoljno prostora za uređenje kompostane. Time bi se bitno smanjila količina koja se sada vozi na Jakuševac, što Grad Samobor košta oko 6 milijuna kuna (5 milijuna za odlaganje na Jakuševcu i oko milijun za prijevoz). U sljedećoj fazi bi Samobor izgradio jednu jednostavniju sortirnicu, gdje bi se odvajao koristan otpad (plastika, papir, metal...) koji se može prodati, što bi dovelo do daljnjeg smanjenja potrebe za odlaganjem miješanog otpada.

Osim toga, naglasio je Stanec, na poslovima u kompostani i kasnije na sortiranju otpada mogla bi se otvoriti nova radna mjesta (na Krku ih je na tim poslovima zaposleno pedesetak). Nova radna mjesta znače i nove prihode u proračunu Grada, a istovremeno to ne bi značilo nove troškove za korisnike, jer bi se uštedjelo na odvozu i odlaganju nerazvrstanog otpada.

Predstavnici Grada Samobora bili su već ranije u Krškom u Sloveniji, gdje imaju puno sofisticiranije sortiranje otpada uz naprednu tehnologiju, no takva sortirnica se isplati tek onda kad se radi o velikim količinama otpada, rekao je Željko Stanec.

D.K.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)