Ivan Kreutz
NA RUBU EUROPE

Zalihe energenata iz unutrašnjosti zemlje sve su manje, a i ono što je ostalo pripada monopolistima

Za i protiv nuklearke

Slovenska vlada ozbiljno razmatra mogućnost povećanja kapaciteta nuklearne elektrane u susjednom nam Krškom. I to za čitavih 1000 megavata. Praktički znači izgradnja još jedne nuklearke. Na takav iskorak naše susjede prisiljavaju Rusi. Tako piše ljubljanski Dnevnik. Kad je prošle zime "ruski hazjajin" Putin zavrnuo plinski pipac Ukrajini, osjetio je to dobar dio europskih zemalja. I mi također, kao ovisnici o ruskom plinu. U Europskoj Uniji pa tako i u Sloveniji razmišljaju što bi se dogodilo odluči li Putin preusmjeriti tok plina u energije gladnu Kinu. Njemačka kancelarka Angela Merkl stoga je nedavno posjetila gospodina Putina i po povratku slavodobitno izjavila kako je dobila uvjeravanja da Njemačkoj, pa tako ni Europi, neće biti zavrnut pipac ruskog plina. Uostalom, u ruskom plinskom konzorciju visokopozicionirano sjedi bivši njemački kancelar Schröder, koji je tako kapitalizirao svoje osvjedočeno prijateljstvo s Putinom.

Ali, da Rusija i dalje drži Europu s plinom u šahu, to ostaje nepobitna činjenica. Stoga ne čude razmatranja što činiti da bi se amortizirao eventualni plinski udar. Mene pak koji puta muči pomisao što činiti dogodi li se, ne daj Bože, neka havarija u krškoj nuklearki. Nikad nisam čuo da se u Samoboru, pa ni šire u Zagrebu, razmatrao takav mračni scenarij. S uputama što i kako činiti, kamo ići. Ali, slušao sam pred mnogo godina Hrvoja Šarinića, u vrijeme dok još nije bio građanin Samobora. Bilo je to u ondašnjem zagrebačkom Hotelu Intercontinental, a gospodin Šarinić je još bio u službi jedne francuske korporacije za izgradnju nuklearnih elektrana. Bilo je ugodno čuti kako se radi o maksimalno sigurnom proizvodnom pogonu električne energije. A i banket poslije prezentacije bio je izvanredan. U posljednje vrijeme opet sve češće slušam kako su danas nuklearke sigurne, ekološki najprikladnije, pa time ipak najbolje rješenje i za Hrvatsku. Zašto onda to ne bi bila i dogradnja u Krškom.

No, protivnicima nuklearki treba nešto objaviti za utjehu. Austrija snažno pritišče da se zatvori i postojeća A-elektrana u Krškom. Austrijanci se boje. Uplašeni su, iako su mnogo udaljeniji od Krškog nego li mi ovdje na rubu Europske Unije, s ove strane granične rječice Bregane.

Samo granično mjesto Bregana bilo je protekle nedjelje poprište izborne skupštine Hrvatsko socijalno liberalne stranke Zagrebačke županije. Možda bi se izbor mjesta održavanja skupštine na samom rubu EU mogao smatrati znakovitim simbolom programskog opredijeljenja ove stranke. Možda je pak s tog gledišta izbor bio slučajan, ali ne i inače sasvim nenamjeran. U stranci su očito htjeli naglasiti uspješno pozicioniranje samoborskih liberala pa im je pripala uloga domaćina. Priznanje je uslijedilo i izborom Samoborca Stjepana Črnjka za predsjednika Županijskog vijeća HSLS-a.

Priznanje samoborskim liberalima odao je i dosadašnji predsjednik ŽV HSLS-a Ilija Krištić. Navodeći sve uspjehe cijele stranke, rekao je "na vlasti smo i u Samoboru". Istini za volju, liberalima nikako ne paše uporaba riječi "vlast". Premda i sama predsjednica HSLS-a Đurđa Adlešić često upotrebljava tu riječ i govori o "osvajanju vlasti". Tu terminologiju liberali bi trebali prepustiti političarima ostalih stranaka, a sami uvijek naglašavati kako su svjesni činjenice da u demokratskom sistemu dobiveno povjerenje glasača znači samo to da izabrani u njihovo ime i u njihovu korist upravljaju povjerenim im dobrom. Da nisu ni vladari, ni vlasnici, već samo upravitelji za račun i dobrobit stvarnih vlasnika, kojima su dužni uvijek odgovarati na pitanja i polagati račune.

Zvuči suviše idealistički? Pa i socijaldemokrat Ivica Račan ima puna usta "vlasti". Ali ne i njegov stranački drug Milan Bandić. On za sebe govori "ja samo služim" ili "ja sam sluga". Populista, manipulator? Kako bilo da bilo, dobro bi zvučalo kad bi drugi političari tako govorili. Možda bi shvatili da riječ ministar izvire iz latinske riječi minister (sluga, podvornik).

Mnogi će pak reći da je Bandić iz puke udvornosti svećenstvu nosio svijeću u procesiji na Dan grada Zagreba. Ne čine li to isto samoborski političari trudom da promjene datum proslave Dana Samobora? Jedan visoki crkveni dostojanstvenik jednom je rekao, govoreći o sličnoj temi:

- Ne treba spajati svjetovne i crkvene proslave. Caru carevo, a Bogu božje. Ne treba miješati profano s duhovnim. Zna se što je praznik, a što je blagdan.

Jednom prilikom u tadašnjoj redakciji lista SAM posjetili su me zajedno biskup Đuro Kokša, Ivica Crnić (kasnije predsjednik Ustavnog suda) i Milovan Baletić (tada direktor izdavačke kuće Vjesnik).

- Presvijetli, uzoriti kardinal Kuharić rijetko se pojavljuje na javnim svečanostima, a i vas baš ne viđamo često, iako ste pozivani – rekao je Baletić monsinjoru Kokši.

Poznat po svojoj duhovitosti monsinjor Kokša spremno je odgovorio:

- Crkva ne treba biti svakom loncu poklopac. Vlasti i sistemi se mijenjaju, a Crkva je bila, jeste sada i bit će u budućnosti.

Arhiva 2006

2024

2023

2022

2021

2020

2019

2018

2017

2016

2015

2014

2013

2012

2011

2010

2009

2008

2007

2005

2004

2003

2002