Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Predstavljena knjiga Gorana Beusa Richembergha Nijemci u Zagrebu i okolici kroz stoljeća

Nijemci su i u Samoboru ostavili neizbrisiv trag

Od 2017. godine nastajala je knjiga Gorana Beusa Richembergha Nijemci u Zagrebu i okolici kroz stoljeća, koja je u srijedu, 24. studenoga, u organizaciji Gradske knjižnice Samobor, predstavljena u Galeriji Prica.

Goran Beus Richembergh predstavnik je njemačke nacionalne manjine u Zagrebačkoj županiji i već niz godina bavi se istraživanjem i prikupljanjem materijala o povijesti i utjecaju Nijemaca na našim prostorima, jer, kako je uvodno naglasio, njihovo djelovanje itekako je vidljivo i zaslužno za cjelokupni hrvatski identitet.

Ovo impresivno dvojezično izdanje (hrvatsko-njemačko) na više od 400 stranica govori o višestoljetnom dominantnom utjecaju njemačke etničke zajednice u Zagrebu i okolici, čiji su tragovi i ostavština i danas vidljivi na svakom koraku. O svemu najviše govori i podatak da je više od 700 istaknutih osoba, nama poznatijih po njihovim hrvatskim imenima, poput Gaja, Livadića, Lisinskog, Klaića, Zajca, Kuhača i brojnih drugih, zapravo njemačkog podrijetla i izvornog imena.

Uz Beusa Richembergha, o knjizi su govorili i ravnateljica Gradske knjižnice Samobor Mirjana Dimnjaković, tajnik KUD-a Oštrc Josip Lebegner te književnik i publicist Boris Beck.

Mirjana Dimnjaković posebno se osvrnula na poglavlje koje detaljnije opisuje ulogu Nijemaca u Samoboru, koji se spominju već i u Belinoj povelji. U Samoboru su, osim brojnih germanizama koje svi i danas koristimo u govoru, ostavili neizbrisiv trag u društvenom, kulturnom i ostalom svekolikom životu grada, jer su redom bili ugledni članovi društva i često prednjačili i poticali njegov razvoj, istaknula je Dimnjaković.

Značajan dio njemačke baštine na području našega grada danas se čuva u Rudama, o čemu je više govorio Josip Lebegner. U tamošnjim rudnicima od 16. stoljeća radili su uglavnom Nijemci, stvorivši homogenu zajednicu koja se održala sve do danas. Brojni Rudari s ponosom nose svoja njemačko/hrvatska imena i prezimena i čuvaju taj dio svoje povijesti.

Za Nijemce u Hrvatskoj posebno teško razdoblje bilo je nakon završetka Drugog svjetskog rata, kada im je oduzimana imovina i završili su, kao etnička zajednica, na margini društva.

Zato je, rekao je Boris Beck, ova knjiga važna, jer prikazuje razvoj događaja i povijest Nijemaca u cjelokupnoj povijesti Hrvatske, u koju su se doseljavali individualno ili s obiteljima iz različitih razloga, a ostavili važan trag.

M.K.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)