Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Rajka Križanac
S DRUGE STRANE GRANE

Štedišama Ljubljanske banke ne pomaže ni pravičnost ni pravo

Lovu natrag u čarape!

Prema rasprostranjenom pravničkom shvaćanju pravo je sistem, tj. cjelina koja se sastoji od elemenata povezanih u strukturu. Prema nekima govorimo o pravnim normama, prema nekima o pravnim načelima, dok prema trećima o društvenim odnosima. Nedavno sam imala prigodu susresti se sa znanstvenim raspravama o razlikama i sličnostima dvaju pravnih sistema: američkog i europskog, odnosno kontinentalnog. Zanimljivo je čuti, iako teško razumijemo zbog premalo pravničkog znanja, kako različito polazište u pristupu problemu može donijeti i do potpuno različite presude. Neke teorije se bave pravnim aspektima, dok druge govore o psihološkim, pa sudstvo promatraju kroz strukturu ličnosti i nazivaju ga gastalna jurisprudencija – presuda ovisi o tome što je sudac jeo večer prije. Razlikovanje pravnih sistema vrlo je često i uzrok različitog tumačenja u razlikovanju između javnog i privatnog prava.

Sve moje suočavanje s pravom se dogodilo u isto vrijeme kad je donesena odluka Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu o štedišama Ljubljanske banke. Odluka je donesena u kratkih deset minuta, a trajala je više od deset godina. Veliki senat je zadnja instanca tog suda i donio je odluku kojom se još jednom potvrđuje odluka nižeg senata, da se tužba odbacuje. Neki mediji su tu odluku nazvali političkom, neki presedanom, neki igrom. Polazišta su različita - postoji li spor između pojedinaca i države ili je spor između države i države, a zbog nasljeđivanja.

Delo je, kao vodeći slovenski medij, komentirao ovu odluku riječima da je sud samo postavio pravilan put rješavanja ovog problema u Beču, gdje se je oblikovao ugovor o skukcesiji. Pravičnost je bitan sastojak i element prava, no ostaje pitanje je li to uvijek tako, je li uvijek presuda odraz pravičnosti?

Štedišama Ljubljanske banke, koji su ostali prikraćeni za svoje iznose na računu, ne pomaže ni pravičnost ni pravo, jer nekih, nažalost, više niti nema među živima.

Krah, globalna kriza, financijska kriza, rušenje burzovnih indeksa, propast najvećih banaka i investicijskih kuća – dio su mozaika današnje svjetske financijske krize. Ogromna imovina i kapital ruše se u ponor iz kojeg nema izlaska. Tisuće ulagatelja i zaposlenih ljudi su na cesti, bez posla i kapitala. Nakon američkog, pokrenut je i europski val rušenja. Hoće li se i gdje zaustaviti - ostaje da vidimo. Vjerojatno ćemo vratiti svoje ušteđevine u čarape, ako ih još možemo uopće spasiti, odnosno ako ih uopće imamo.

Financijska stabilnost i gospodarstvo svakako će biti neka od prvih bitnih pitanja kojima će se baviti i novi budući mandatar slovenske Vlade Boris Pahor. Ovih dana je predsjednik države Türk primio službene rezultate izbora, prema kojima su Socijalni demokrati pobjednici. Svečanom domjenku kod predsjednika države su se odazvali mnogi, dok je dosta vodećih imena iz prošle Vlade, uključujući i premijera, bilo spriječeno. Pregovori s koalicijskim partnerima traju i rješava se kadrovska križaljka nove Vlade. Svečana sjednica novog saziva parlamenta će biti 15. studenog, a do tada ćemo znati još neka konkretna imena. U želji da u radu Vlade i parlamenta sudjeluju svi, Pahor komunicira sa svima i predlaže suradnju. Možda je pročitao izreku koju je još davno rekao Antoine de Saint-Exupery: "Prisili ih (neprijatelje) da zajednički grade zamak i pretvorit ćeš ih u braću!"

Autoritet bivšeg premijera, kako su ga neki zgodno nazvali J.J.-a, svakako će još neko vrijeme dominirati političkom scenom i bit će moćan u oporbi, ali nadamo se na konstruktivan i demokratski način.

U zamku koji trebaju izgraditi mora biti prostora za sve - i one koji misle drugačije, i za one koji uopće ne misle, i za one koji misle i previše.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (1)