Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Rajka Križanac
S DRUGE STRANE GRANE

Ovu kolumnu posvećujemo životinjskom rodu, odnosno pčelama

S pčelama odlazimo i mi

Brojni su argumenti koji nas svaki dan uvjeravaju da je najmanje što možemo učiniti za ljudski rod da jednu kolumnu posvetimo životinjskom rodu, odnosno pčelama. Brojni novinarski prilozi u slovenskim i hrvatskim medijima te stručne rasprave u vodećim svjetskim medijima i velika zabrinutost koja se širi, zbog neobjašnjiva uginuća pčela, svakako su bili poticaj na razmišljanje.

Slijedi pošta, odnosno peticija koja kruži internetom, s podužim objašnjenjem o štetnosti GMO hrane i esejem o ulozi pčela. A kad su nedavno u našem neposrednom susjedstvu rojevi novinara tražili domaćinstvo u kojem se dogodilo manje uginuće pčela, desio se trenutak kada shvatiš da o svemu znamo premalo, a da se to događa tu na našim vratima.

Uginuća pčela kojima se ne zna uzrok pojava su koja brine cijelu svjetsku javnost posljednje dvije godine. Opravdano je da brinemo, odnosno brinemo i premalo, jer približno trećinu čovjekove prehrane tvore biljke koje oprašuju kukci, a pčela je ta kraljica koja je odgovorna za 80% tog oprašivanja. Teško je uopće zamisliti kakve bi bile posljedice ako pčele nestanu. Pojedini znanstvenici, poput A. Einsteina, su već prije mnogo godina upozoravali: "Od dana kad će pčela nestati s lica Zemlje, čovjek će preživjeti još samo 4 godine...".

Epiteti poput: marljiva, vrijedna, neumorna, radišna, nisu uzalud sinonim za pčele. Pčelari nas uče da one u času njihova kratkog života, koji traje od 30 do 70 dana, rade šest poslova. Kada se izleže, prva četiri dana, pčela radi kao čistačica koja čisti košnicu, jer matica ne polaže jaja u neočišćeno saće. Od petog do jedanaestog dana je dojilja, jer hrani ličinke. Zatim tri dana radi kao skladištar: stavlja nektar u stanice saća i prozračuje panj velikim brojem zamaha krilima. Sa 14. danom konačno postaje graditeljica i gradi stanice saća, jednu za drugom. S 18. danom postane braniteljica, jer brani košnicu od ulazaka ostalih letača i tek s 22. danom postane pčela skupljačica meda. Leti s cvijeta na cvijet i nabire nektar, cvjetni prah i propolis.

Priča je to koja fascinira. Kad još tome dodamo da ona u svakom času znade što joj je uloga, kako ju mora izvršiti, te kako povesti i druge pčele, ostajemo zamišljeni.

Malen, ali gotovo savršeno programiran organizam koji očito ima kôd koji nije moguće jednostavno shvatiti, ali bome ni zamijeniti ničim drugim, jer svi znanstvenici ovog svijeta nisu našli alternative za oprašivanje.

Što li bismo sve mogli naučiti od tih malih organizama - od organizacije do svestranosti, pa do racionalnosti i radišnosti? Jedan od dugogodišnjih pčelara je rekao: "Pčele žive u kolektivu i bića su s visokom inteligencijom, nešto čemu ljudi samo teže i trebaju tek naučiti". Matica, pčele i trutovi, zasigurno bi u podjeli rada također našli svoje uzore ili pandane u stvarnom životu.

Uzrok umiranja 60 do 70 postotaka pčelinje populacije na istočnoj i zapadnoj obali SAD-a ostavlja stručnjake bez pravih objašnjenja i odgovora. Problemi se javljaju i u Španjolskoj i Poljskoj. Britanski The Independent je objavio članak s teorijom da su krivi mobilni telefoni, odnosno da jako zračenje uzrokuje smetnje koje pčele dezorijentira i ometa njihov povratak u košnicu. Dokazano je također da su pčelari u blizi dalekovoda i izvora zračenja primijetili različita čudna ponašanja pčela. Prema drugim teorijama, uzrok su škodljivi učinci različitog spektra pesticida koji se upotrebljavaju u poljoprivredi.

Uz ove realne, možemo spomenuti i zanimljivu teoriju koju u svom poznatom izričaju navodi Slavoj Žižek u svom članku koji je objavljen u časopisu Guardian i preveden u Delu: "Kako pojasniti tajnovitost toga fenomena, koji je sa stanovišta prirodnih znanosti razultat različitih uzroka? Na toj točki na scenu stupa i 'spiritualna ekologija'; nisu li panjevi neka vrsta robovskih kolonija, koncentracijski logori, gdje su pčele bez milosti iskorištavane? Što ako nam majka Zemlja, zbog našeg iskorištavanja vraća udarac?"

Teorije svakako imaju svoja različita lica i polazišta, ali je činjenica da se pravi uzrok ne zna, da je velika količina nepoznanica, pa ih tako isti autor naziva "nepoznatim nepoznanicama" i zaključuje da nismo nemoćni, upravo suprotno - "svemoćni", ali tako da ne znamo dokučiti okvir naše moći.

Zabrinutost svakako mora postojati, samo je pitanje koliko ćemo još čekati da uđe u našu svijest pa da napravimo neki korak. Ili smo ih već napravili previše u narušavanju prirodne ravnoteže pa nam neumoljiva priroda vraća...

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (2)