Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Rajka Križanac
S DRUGE STRANE GRANE

Štiti li država sebe, kriminalce ili građane?

Informacijska zaštitnica

Često se nalazimo na dvije obale informacijske rijeke - s jedne strane postoji katalog informacija od javnog značaja, dok je na drugoj zakon o zaštiti osobnih podataka. Sintagme su to koje vrlo često susrećemo u zadnje vrijeme u svim medijima i koje su počele doživljavati svoje praktične primjene. Javnost je postala svjesnija, pažljivija, mogli bi reći i demokratičnija u odnosu prema informacijama koje su za javnu objavu, kao i prema onima koje su vrlo osobne prirode i nisu primjerene da se ih javno obznanjuje i vrlo su osobne prirode. Granica između osobnog i javnog je vrlo tanka pa je zato primjena zakona ili prosudba za to ovlaštenih institucija dobrodošla i vjerojatno potrebna.

Upravo ovih dana svjedočimo velikim raspravama u Hrvatskoj, koje se vode oko popisa hrvatskih branitelja. Jedno od vrlo čestih službenih objašnjenja je upravo to da su te informacije iz registra zasebne naravi i nisu za javno objavljivanje. Da li je to istinski razlog ili je samo ugodno spajanje nekih drugih interesa, to će prosuditi javnost.

U deželi je jedna od vrlo bitnih institucija Ured informacijske pooblaščenke ili informacijske zaštitnice, koji u zadnje vrijeme ima prepune ruke posla. "Informacijska pooblaščenka", odnosno voditeljica ureda Nataša Pirc Musar, na osnovi ovoga što možemo vidjeti, grade snažan autoritet i uspješnost u svom poslu. Ovih dana je u Delu objavljen velik intervju na tu temu pa ćemo na konkretnim primjerima pokušati objasniti pitanja i probleme s kojima se susreće. O mnogim aferama, kao što su "curenje" informacija i dokumenata iz Ministarstva vanjskih poslova pa do tajkunskih i građevinskih afera, je jasno obznanila, ako je u nadzoru utvrdila nepravilnosti.

"Pooblaščenka" je u zadnjem tjednu uložila i zahtjev za ustavnu prosudbu zakona o Sovi (obavještajnoj agenciji). Sud je potvrdio njeno izdano rješenje po kojem je časopis Demokracija kršio zakon objavivši plaće novinara časopisa Delo, a trima medijima je izdala uredbu o brisanju podataka koji su "procurili" iz tužilaštva u aktualnim aferama koje su proteklih tjedana potresale državu. S Ministarstvom vanjskih poslova je na suprotnima stranama zbog provjeravanja poziva zaposlenih, kada je u postupku provjeravanja bilo evidentirano 110 tisuća telefonskih brojeva preko kojih se tražilo krivca za "curenje" informacija. S Ministarstvom za javnu upravu je u razilaženju mišljenja zbog uvođenja združivanja osobne i zdravstvene izkaznice. Problem vidi prije svega u tome što se, prema novom prijedlogu, u jednom dokumentu nalaze sva tri identifikatora – matični broj, porezni broj i zdravstveni broj.

Već sve nabrojeno govori o vrlo širokom području rada "informacijske pooblaščenke". U svom radu mora zauzeti stav i koji je neovisan od politike, aktualne vlasti ili nekih drugih interesa, pa značilo to i dolaženje u sukob s ministarstvom. Zalaže se za komunikacijsku zasebnost/privatnost, za zaštitu ljudskih prava, jer smatra da je svaka obrada osobnih podataka, pa bili oni i vaši telefonski razgovori, bez pravne osnove nezakonita. U svom radu je utvrdila i čvrsto se bori protiv zakona koji nisu usklađeni s Ustavom.

U svom razgovoru za Delo je Nataša Pirc Musar izjavila i sljedeće: "Moram naglasiti da ne zagovaram lopove i da mi nije drago kada dokumenti cure iz ministarstava, jer to uzrokuje štetu i državi. Zalažem se da se krivac nađe, ali kao čuvarica zasebnosti ne mogu dopustiti da se poseže u zasebnosti 97 postotaka poštenih ljudi".

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)