Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Rajka Križanac
S DRUGE STRANE GRANE

Povodom smrti Janeza Drnovšeka

Bio je jedan od najvećih

"Svatko od nas želi svoje vrijeme proživjeti korektno, koliko je to moguće...

Svatko od nas želi prohodati put elegantno, koliko se to da... Svatko od nas želi jednom zaustaviti vrijeme, da bi promijenio svijet..."

Stihovi su to koji kao da su pisani na kožu dr. Janezu Drnovšeku, a kojima je uz pratnju i jecanje gitare poznatog slovenskog kantautora Kreslina ispraćena urna s pepelom zasigurno jednog od najvećih državnika koje je imala Slovenija, na svoje posljednje počivalište u Zagorju. Iz kuće u Zaplani se vratio, ovaj puta zauvijek, "naš Jano", kako su ga od milja zvali stanovnici Zagorja, kojem se rado vraćao i koje nije nikada napustio. Ispraćaj je, prema želji obitelji, bio bez državničkih obilježja i trebao je biti u najužem obiteljskom krugu prijatelja i rodbine. Na ispraćaj, koji je bio bez velikih protokola, plotuna i govora, je došlo tisuću ljudi, a rijeke ljudi su se od jutra zaustavljale pred urnom, u želji da se izreku posljednje riječi i pozdrav velikom "predsjedniku časne riječi".

Pjesnici kažu da nas svaka smrt nađe nespremne i da svaka smrt dođe prerano. Tako je i vijest o smrti dr. Drnovšeka poput bljeska odjeknula u Sloveniji, Europi i svijetu. Borba s opakom bolešću je završila tiho i samozatajno, ali s velikim odjekom prerana odlaska, tuge i praznine. Drnovšek je bio velik, bio je čovjek u svakom smislu te riječi; pokazali su to i dani žalovanja. Na trenutak su umukle sve politike, sve razlike, sve polemike i svi su zastali na trenutak. Rijeke ljudi su se upisivale u knjige žalovanja, svijeće u prozorima su pokazale bol i tugu, ali i plamen traženja istine koju je toliko želio pronaći na svom putu. Svi su zastali - i lijevi i desni, i liberalni i nacionalni, svi su se poklonili predsjedniku, koji ne bez razloga u većini nekrologa dobiva epitete: svjetovni, europski, racionalist, pragmatik, jedna od velikih ličnosti u slovenskoj povijesti.

Aktivno je sudjelovao u oblikovanju našeg političkog prostora posljednjih dvadeset i više godina. Činjenica da je u više različitih političkih sistema vladao i vodio državu je vrlo rijetka u povijesti. Prvi izbori na kojima sudjeluje bili su 2. travnja 1989. i već tada počinje govoriti o demokraciji i nadi u promjene. Ubrzo zatim preuzima vođenje kolektivnog Predsjedništva bivše države, za koju se još tada činilo da se ne može raspasti. Nakon osamostaljivanja Slovenije i raspada bivše države, preuzima ulogu vođe liberalne stranke i voditelja na putu u demokraciju, Europu i tržišnu ekonomiju. Nakon uspješno obavljene uloge premijera i malog odmaka od politike, ipak je izašao na izbore jednom i izabran je za predsjednika države. I ta nova uloga je za njega bila izazov, pokušao je svoje poglede i ideje o globalnim problemima u svijetu pomaknuti i riješiti.

Idejni je začetnik Gibanja za pravičnost in razvoj, koje promišlja svijet i potrebu rješavanja brojnih neravnoteža ovog svijeta, koje dugoročno vode u propast. Gibanje nije revolucija, nego kroz institucije sistema pokušava doseći svoje ciljeve.

Za kraj još nekoliko misli o tom velikom čovjeku koji je obilježio vrijeme i prostor u kojem je živio.

Igor Bavčar: "Majstor traženja ravnoteže u politici".

Gregor Golobič: "Krajnje netipičan i pravi unikat, ali takvi su veliki ljudi".

Zaključila bih riječima Alje Brglez, njegove suradnice: "Kada danas netko kaže da je Drnovšek bio prava osoba na pravom mjestu u pravo vrijeme, to je zasigurno istina i za Sloveniju sretna okolnost".

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)