Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Rajka Križanac
S DRUGE STRANE GRANE

Slovenski filozof za čije se tribine uvijek traži "karta više"

Slavoj Žižek u žiži interesa

Titulu "Slovenac za kojeg se traži karta više" i čije je predavanje nazvano "kulturni spektakl Zagreba", može pripasti jedino i samo Slavoju Žižeku, filozofu i psihoanalitičaru svjetske slave. Popularna retorika, drugačiji način pristupanju i promišljanju svih problema današnjice, slikovite sinergijske usporedbe filozofije i politike s popularnim elementima filma, književnosti ili glazbe, čine njegov "nastup" nesvakidašnjim.

Profesor doktor Slavoj Žižek je popularniji diljem svijeta nego u Sloveniji, gdje još uvijek ima status svojevrsnog "disidenta mišljenja" ili naprosto "drugačnosti". O njemu se snimaju filmovi, napisano je desetak knjiga, jedan je od rijetkih živućih filozofa kojem je posvećena digitalna revija International Journal of Zizek Studies, ima svojih nekoliko profila na Facebooku, u Buenos Airesu je po njemu nazvana diskoteka... Definitivno je moderan filozof svjetskog ugleda i formata. Autor je brojnih knjiga, koje piše na engleskom jeziku i odmah se prevode na sve svjetske jezike (posljednja nosi naziv Nasilje), objavljuje kolumne u The New York Timesu, Guardianu, Die Zeitu, Le Mondeu... Urednik je četiri književne zbirke: Short Circuits kod MIT Press, Insurrections na Columbia University Press, SIC kod Duke University Press i Wo es war kod Verso Books.

U jednom od intervjua na pitanje ima li slobode medija, odgovorio je primjerima vlastite kože - kada je organizirao kolokvij o Lenjinu 2001. godine, "zamrznut" je pet godina u svim njemačkim medijima, unatoč svim nastojanjima nije mogao objaviti niti odgovor na napade na njega, unatoč činjenici da se prije toga njegovo ime tjedno pojavljivalo u svim novinama. Problematična je bila tema i stav - Lenjin u usporedbi s jedanaestim rujnom.

Živi i radi u svjetskim metropolama, a privatno se kreće između Slovenije i Buenos Airesa, odakle mu je puno mlađa supruga. Jedno njegovo predavanje u New Yorku, koje je privuklo 1200 ljudi, a još ih je 400 ostalo pred vratima dvorane, kaže, pamti se po tome što je filozofija privukla policiju na ulice.

U svojim obraćanjima javnosti ističe da je zahvalan bivšem režimu, jer je od njega napravio to što je danas. Naime, nije mogao dobiti posao na fakultetu i kao nemarksist se mogao zaposliti jedino na Institutu za sociologiju, što mu je omogućilo razvoj i putovanja. Da je 1973. dobio posao na fakultetu, danas bi, kaže, bio "bedasti, ostarjeli profesor u Ljubljani". Ako se poslužimo Žižekovom retorikom, Hegel to naziva "zvijačnost uma".

Vrlo često provokativan, vrlo izazovan, za njega nema tabu tema - raspravlja o kapitalizmu, Židovima, Staljinu, Hugu Chavezu, globalizaciji, slobodi medija, revoluciji i čini se kao da su mu sve teme podjednako drage i pristupačne. Već smo spomenuli njegov popularni način retorike pa ćemo navesti dva primjera iz zadnjeg većeg intervjua koji je objavljen u Subotnoj prilogi u prosincu 2007. Na pitanje kako opisuje slovenski jezik i kulturu po svijetu, odgovorio je da svakome pojasni ljepotu slovenskog jezika i njegove sakrivene mudrosti te da to vrlo lako može i pokazati na primjeru osmjeha Mona Lise. Živimo na križanju kultura pa si ružne riječi posuđujemo od susjeda; tako "mona" na govornom talijanskom znači ženski spolni organ, "lisa" se izgovara liza i asocira na glagol lizati, pa je sve skupa vrlo lako objašnjivo od kuda znameniti smiješak. Ovakva deskripcija i usporedba bogatstva i mudrosti jezika je u medijima izazavala brojne reakcije, posebice ženske populacije.

Na pitanje kako vidi politiku Janeza Janše, odgovorio je da ga Janša podsjeća na slavni western Butch Cassidy i Sundance Kid, u kojem je Butch opsjednut šerifom Leforsom, koji ga proganja i nosi veliki bijeli šešir, a tako i Janša traži sile kontinuiteta koje preuzimaju medije, a ne vidi puno moćnije ekonomske sile, pa smatra da će mu se dogoditi kao i filmu, da neće uvidjeti gdje je bit problema i rješenje situacije.

O filozofu takve misaone širine i dimenzija teško je napisati kolumnu, no, s njegovim stavovima o ekologiji, svjetskim antagonizmima ili patologoiji 21. stoljeća sigurno ćemo se još susresti.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)