Glasnik-SSNInformativno glasilo Samobora i Svete Nedelje

Rajka Križanac
S DRUGE STRANE GRANE

Sukobi oko otvorenih pitanja izgledaju poput tragikomedije ili burleske

Čudni odnosi na grani

Ponekad se dilema ili sukob oko otvorenih pitanja, stvorenih "čudnim odnosima na grani", nama, koji tu živimo, čini poput tragikomedije ili neke nove burleske. Ali, što misliti kad se odnosi namjerno i planirano kompliciraju, kad su sporne neke tegle, kad se organizirano i autobusima pohodi područje gdje je granica neriješena, što misliti kada dijalog i komunikacija prestaju, a umjesto toga je napad i frustracija.

Pozivanje na granicu i nacionalne interese je metoda koja se uvijek vješto i dobro koristi u predizbornom razdoblju. Imena upletenih u ovu priču nećemo više ni spominjati, jer jednostavno nisu zavrijedili i naš medijski prostor - ionako ga imaju previše. U ovim našim graničnim krajevima ima nekoliko spornih točaka, nekoliko mjesta gdje su tegle s cvijećem i gdje granica još nije riješena, ali, srećom, nemamo građane koji žele biti u žiži pozornosti. Imamo građane koji strpljivo čekaju da se problemi riješe.

Čuđenje budi u ljudima želju za promišljanjem, želju da dobijemo neke odgovore. Čudimo se uvijek i iznova kada vidimo neka drugačija reagiranja, koja se s ovih državničko-političkih sfera neminovno sele u ove svakidašnje. Pohodili smo koncert poznatog slovenskog kantautora, čije ime vrijedi spomenuti - Zorana Predina. Čuđenju nema kraja kad usred Zagreba čujete skandiranje brojnih ljudi: "Pjevaj na slovenskom!". Poučak bi mogao biti: razumjeti se možemo, možemo shvatiti i osjetiti poruku, ali želimo li to doista?

Kojim su jezikom govorili i jesu li se razumjeli akademici dr. Pogačnik i dr. Rudolf na prvom sastanku komisije za neriješena granična pitanja? Ostaje da sačekamo prve rezultate. Sastanak u Rijeci, u hotelu znakovita imena Bonavia, je svakako tek jedan u nizu nekih prvih koraka. Vrlo često se u svim tim pregovaranjima vraćamo na ishodište. Nadam se samo da tako u traženju povijesne niti nećemo krenuti od Knežnog kamena, Brižinskih spomenika i Baščanske ploče, ne bi li našli prapočelo, pravi put i načelo pravičnosti, na koje se svi pozivaju. Nadamo se da optimizam u radu te komisije ipak možemo očekivati, jer ju sastavljaju vrhunski stručnjaci s obje strane.

Kant je davno već pisao i govorio o načelu zlatnog pravila ili kategoričkog imperativa. Danas neki autori govore o europskom zlatnom pravilu ili "temeljnoj etičkoj normi čovječanstva". Manifestacije uzavrelih nacionalnih strasti uspostavljanja ili rušenja granice neki su od primjera na kojima pokazujemo da smo još daleko od temeljnih normi.

A možda je to dio scenarija "kruha i igara", jer ako obični i mali građani počnu razmišljati o galopu inflacije, socijalnoj siutaciji, broju nezaposlenih, padu vrijednosti na burzama, poskupljenjima, to može biti opasnije nego da defiliraju po granicama.

Obični građani su ovih dana mogli biti i malo jače "zeleni". Mogli su biti dobri i baviti se ekološkim pitanjima, jer ipak smo proslavili Dan planeta Zemlje, a obilježava se i godišnjica nuklearne katastrofe u Černobilu. Prigoda je to podsjetiti na globalne probleme.

Trend koji nam se nudi sa svih strana je život u skladu s prirodom - živjeti zeleno. No, možemo li svi biti u tom trendu? Činjenica je da je sve s oznakom "ekološko" opet povezano s troškovima, pa tako i s nama kao potrošačima. Zanimljiva je izjava vodećeg slovenskog filozofa Slavoja Žužeka kako su se političari najmoćnijih država svijeta sastali na konferenciji na Baliju, kojoj je cilj bio rješavanje svjetskih globalnih problema, a jedino što su zaključili je bilo to da će se sastati ponovno za dvije godine.

Naši granični slučajevi su očito, kako i globalni problemi, dobra tema za političare i medije pa se i oni sastaju - periodično.

• Registrirajte se za komentiranje
• Pregled komentara (0)